4. RASTVORI
U zavisnosti od agregatnog stanja rastvarača i
rastvorene supstance, kao i njihove
zastupljenosti,
rastvori mogu biti :
TEČNI, ČVRSTI ili GASOVITI.
5. RASTVORI
VAZDUH je gasovita homogena smeša azota, kiseonika,
ugljenik (IV) oksida i drugih gasova.
ČELIK je čvrsta homogena smeša gvožđa, ugljenika i
drugih metala.
PIJAĆA VODA je tečna homogena smeša vode i
različitih soli.
6. RASTVORI
Ako su sve supstance koje grade
rastvor istog agregatnog stanja,
rastvarač je ona supstanca koje ima
najviše(količina, masa ili zapremina).
7. RASTVORI
U vazduhu, rastvarač je azot, jer on čini 78%
smeše.
U čeliku, rastvarač je gvožđe, jer ga ima više
od ugljenika i ostalih metala.
8. RASTVORI
Kada rastvarač i rastvorena supstanca
nisu istog agregatnog stanja, rastvarač
je ona supstanca koja ima isto agregatno
stanje kao i dobijeni rastvor.
9. RASTVORI
U pijaćoj ili morskoj vodi, rastvarač je voda.
U rastvoru koji se dobija rastvaranjem 100g
šećera u 70g vode, rastvarač je isto voda,
jer je dobijeni rastvor u tečnom stanju.
10. RASTVORI
Agregatno stanje rastvarača Agregatno stanje rastvorene
supstance
Primer rastvora
GAS
TEČNOST
Čvrsta supstanca
GAS
TEČNOST
ČVRSTA SUPSTANCA
GAS
TEČNOST
ČVRSTA SUPSTANCA
GAS
TEČNOST
ČVRSTA SUPSTANCA
VAZDUH
MAGLA
DIM
KISEONIK U VODI
PARFEM, MED.ALKOHOL
MORSKA VODA
VODONIK u PLATINI
LEGURE ŽIVE (amalgami)
ČELIK, BRONZA, MESING
12. RASTVORI
VODA je polarna supstanca jer u njenom molekulu
postoji polarna kovalentna veza. Na osnovu pravila,
„slično se u sličnom rastvara“, možemo zaključiti da
je voda dobar rastvarač za supstance sa jonskom i
polarnom kovalentnom vezom. (kuhinjska so, šećer,
sirće, soda bikarbona, mineralne soli, amonijak….)
13. RASTVORI
Vodeni rastvori su najznačajniji za živi svet i
industriju.
• biljke u ishrani koriste vodeni rastvor mineralnih soli,
• varenjem hrane u organizmu životinje ili čoveka, nastaju supstance
rastvorljive u vodi koje se preko telesnih tečnosti transportuju do
svih ćelija u organizmu.
14. RASTVORI
Supstance sa nepolarnom kovalentnom vezom,
rastvaraju se u nepolarnim rastvaračima (organski
rastvarači). Ovi rastvarači, značajni su za industriju,
medicinu, farmaciju, ali i u domaćinstvu. Najpoznatiji
su : ugljen-disulfid, benzin, aceton, hloroform..
16. RASTVORLJIVOST
NE rastvaraju se sve supstance podjednako
dobro u određenom rastvaraču.
Na primer, kuhinjska so i šećer se dobro
rastvaraju u vodi, prah školske krede slabo, a
ulje se u vodi ne rastvara.
17. RASTVORLJIVOST
Masa neke supstance koja se može rastvoriti
u 100 grama rastvarača, na određenoj
temperaturi, predstavlja njenu rastvorljivost.
19. RASTVORLJIVOST
ZASIĆENI RASTVOR je onaj koji na
određenoj temperaturi sadrži tačno onoliko
rastvorene supstance kolika je njena
rastvorljivost na toj temperaturi.
22. RASTVORLJIVOST
Kod većine supstanci rastvorljivost se povećava
sa povećanjem temperature. Zbog toga se često
rastvaranje neke supstance ubrzava zagrevanjem
rastvora. rastvaranje supstance možemo ubrzati i
mešanjem rastvora.
23. RASTVORLJIVOST
SUPSTANCA
Rastvorljivost u 100g
vode na 200 C
Rastvorljivost u 100g vode
na 600C
kuhinjska so 36g 37g
šećer - saharoza 204g 287g
soda bikarbona –
natrijum -
hidrogenkarbonat
10g 16g
kreda – kalcijum -
karbonat
0,0006g 0,0004g
Rastvorljivost nekih supstanci u vodi na 200 i 600C
24. IZRAČUNAVANJE
RASTVORLJIVOSTI
1. Koliko se grama šećera može rastvoriti u 150g vode na 200 C, ako je rastvorljivost
šećera na toj temperaturi 204g ?
Postupak:
204g šećera se rastvara u 100g vode
x g šećera se rastvara u 150g vode
204 : 100 = x : 150
100 x = 204 ∙150
100 x = 30 600
x = 306g šećera se može rastvoriti u 150g vode na 20 0 C(zasićen rastvor)