SlideShare a Scribd company logo
struktura i svojstva
DISAHARIDI
 Disaharidi su ugljeni hidrati čiji su molekuli izgrađeni
od dva međusobno povezana molekula monosaharida.
 Najvažniji disaharidi su SAHAROZA ( običan beli
šećer ) i LAKTOZA ( mlečni šećer ).
 saharoza laktoza
SAHAROZA
 Saharoza se dobija preradom šećerne trske ili šećerne
repe. Koristi se u svakodnevnom životu kao zaslađivač.
C12H22O11 – molekulska formula
INVERTNI ŠEĆER
 Kada se rastvor saharoze zagreje i zakiseli dolazi do
hidrolize i od jednog molekula saharoze nastaje jedan
molekul glukoze i jedan molekul fruktoze. Nastala
smeša je u odnosu 1:1 i naziva se INVERTNI ŠEĆER.
 Med sadrži oko 70-80% invertnog šećera.
LAKTOZA
 Laktoza je disaharid koji je sastavni deo mleka i
mlečnih proizvoda.
 Molekul laktoze sastoji se od ostatka molekula
galaktoze i glukoze.
C12H22O11 – molekulska formula
POLISAHARIDI
 Polisaharidi su ugljeni hidrati u čijim je molekulima
međusobno povezan veliki broj molekula
monosaharida.
 Najvažniji polisaharidi su GLIKOGEN, SKROB i
CELULOZA.
 Razlika između ovih polisaharida je u načinu
povezivanja molekula glukoze, što utiče i na razlike u
svojstvima.
SKROB
 U biljkama, skroba ima najviše u plodu, semenu i
korenu i one ga koriste kao rezervni izvor energije.
 Skrob se slabo rastvara u hladnoj, a bolje u toploj vodi.
 Prisustvo skroba može se dokazati dodatkom joda, sa
kojim molekuli skroba daju jedinjenje plave boje.
GLIKOGEN
 Glikogen je rezervni ugljeni hidrat u životinjama.
 Rezerve glikogena nalaze se u jetri i mišićima.
CELULOZA
 Celuloza je strukturni polisaharid biljaka.
 Ona izgrađuje ćelijski zid biljnih ćelija.
 Celuloza se ne rastvara ni u hladnoj ni u toploj vodi, a
ni ljudski organizam ne poseduje enzime koji mogu da
razgrade celulozu.
 Pamuk je najbogatiji izvor celuloze, koji sadrži i do
90% čiste celuloze.
 Celuloze takođe ima u kori drveta, koja sadrži 40-50%
celuloze.
Radile: Tamara Perić i
Milica Kranjčević
Razred: VIII 4

More Related Content

What's hot

Razdvajanje sastojaka smeše - Mirjana Mirosavljević
Razdvajanje sastojaka smeše - Mirjana MirosavljevićRazdvajanje sastojaka smeše - Mirjana Mirosavljević
Razdvajanje sastojaka smeše - Mirjana Mirosavljević
Edukacija Obrazovni portal
 
O OKSIDIMA
O OKSIDIMAO OKSIDIMA
O OKSIDIMAvvlivvli
 
organska hemija - uvod
organska hemija - uvodorganska hemija - uvod
organska hemija - uvod
vvlivvli
 
Proteini
Proteini Proteini
Alkeni i alkini
Alkeni i alkini Alkeni i alkini
Alkeni i alkini
vvlivvli
 
Rastvorljivost - osnovni zadaci
Rastvorljivost - osnovni zadaciRastvorljivost - osnovni zadaci
Rastvorljivost - osnovni zadaci
JasminkaProdana
 
hemijske osobine ugljovodonika
hemijske osobine ugljovodonikahemijske osobine ugljovodonika
hemijske osobine ugljovodonika
vvlivvli
 
Populacija
PopulacijaPopulacija
Populacija
Ivana Damnjanović
 
Kovalentna veza
Kovalentna vezaKovalentna veza
Kovalentna veza
Biljana Ristic
 
Ugljeni hidrati
Ugljeni hidratiUgljeni hidrati
Ugljeni hidrati
djora1997
 
Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaElektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacija
Biljana Ristic
 
Alkoholi
Alkoholi Alkoholi
Alkoholi
vvlivvli
 
Mendelova pravila nasleđivanja
Mendelova pravila nasleđivanjaMendelova pravila nasleđivanja
Mendelova pravila nasleđivanja
Ivana Damnjanović
 
Disaharidi i polisaharidi.ppt
Disaharidi i polisaharidi.pptDisaharidi i polisaharidi.ppt
Disaharidi i polisaharidi.ppt
stefansimovic5
 
Karboksilne kiseline
Karboksilne kiselineKarboksilne kiseline
Karboksilne kiseline
Biljana Ristic
 
Svojstva uv
Svojstva uvSvojstva uv
Svojstva uv
Biljana Ristic
 
Karboksilne kiseline
Karboksilne kiseline Karboksilne kiseline
Karboksilne kiseline
saculatac
 

What's hot (20)

Razdvajanje sastojaka smeše - Mirjana Mirosavljević
Razdvajanje sastojaka smeše - Mirjana MirosavljevićRazdvajanje sastojaka smeše - Mirjana Mirosavljević
Razdvajanje sastojaka smeše - Mirjana Mirosavljević
 
O OKSIDIMA
O OKSIDIMAO OKSIDIMA
O OKSIDIMA
 
organska hemija - uvod
organska hemija - uvodorganska hemija - uvod
organska hemija - uvod
 
Proteini
Proteini Proteini
Proteini
 
Alkeni i alkini
Alkeni i alkini Alkeni i alkini
Alkeni i alkini
 
Rastvorljivost - osnovni zadaci
Rastvorljivost - osnovni zadaciRastvorljivost - osnovni zadaci
Rastvorljivost - osnovni zadaci
 
hemijske osobine ugljovodonika
hemijske osobine ugljovodonikahemijske osobine ugljovodonika
hemijske osobine ugljovodonika
 
Knjizevnost od-5-do-8-razreda
Knjizevnost od-5-do-8-razredaKnjizevnost od-5-do-8-razreda
Knjizevnost od-5-do-8-razreda
 
Populacija
PopulacijaPopulacija
Populacija
 
Kovalentna veza
Kovalentna vezaKovalentna veza
Kovalentna veza
 
Ugljeni hidrati
Ugljeni hidratiUgljeni hidrati
Ugljeni hidrati
 
Ekologija - osnovni pojmovi
Ekologija - osnovni pojmoviEkologija - osnovni pojmovi
Ekologija - osnovni pojmovi
 
NEMETALI
NEMETALINEMETALI
NEMETALI
 
Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaElektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacija
 
Alkoholi
Alkoholi Alkoholi
Alkoholi
 
Mendelova pravila nasleđivanja
Mendelova pravila nasleđivanjaMendelova pravila nasleđivanja
Mendelova pravila nasleđivanja
 
Disaharidi i polisaharidi.ppt
Disaharidi i polisaharidi.pptDisaharidi i polisaharidi.ppt
Disaharidi i polisaharidi.ppt
 
Karboksilne kiseline
Karboksilne kiselineKarboksilne kiseline
Karboksilne kiseline
 
Svojstva uv
Svojstva uvSvojstva uv
Svojstva uv
 
Karboksilne kiseline
Karboksilne kiseline Karboksilne kiseline
Karboksilne kiseline
 

Similar to Disaharidi i polisaharidi

Disaharidi i polisaharidi
Disaharidi i polisaharidiDisaharidi i polisaharidi
Disaharidi i polisaharidi
DarkoTocakovic2
 
Biološki važna organska jedinjenja ugljeni hidrati
Biološki važna organska jedinjenja  ugljeni hidratiBiološki važna organska jedinjenja  ugljeni hidrati
Biološki važna organska jedinjenja ugljeni hidrati
Biljana Ristic
 
Eseji
EsejiEseji
Eseji
saculatac
 
Ishrana
Ishrana Ishrana
Hranljive materije u ljudskoj ishrani – nutricijensi
Hranljive materije u ljudskoj ishrani – nutricijensiHranljive materije u ljudskoj ishrani – nutricijensi
Hranljive materije u ljudskoj ishrani – nutricijensiAnatomija Pedijatrija
 
Monosaharidi 8 razred
Monosaharidi 8 razredMonosaharidi 8 razred
Monosaharidi 8 razred
MihajloAleksic1
 
копија датотеке Biološki važna organska jedinjenja masti i ulja
копија датотеке Biološki važna organska jedinjenja   masti i ulja копија датотеке Biološki važna organska jedinjenja   masti i ulja
копија датотеке Biološki važna organska jedinjenja masti i ulja
Biljana Ristic
 
Biološki važna organska jedinjenja masti i ulja
Biološki važna organska jedinjenja   masti i uljaBiološki važna organska jedinjenja   masti i ulja
Biološki važna organska jedinjenja masti i ulja
Biljana Ristic
 

Similar to Disaharidi i polisaharidi (9)

Disaharidi i polisaharidi
Disaharidi i polisaharidiDisaharidi i polisaharidi
Disaharidi i polisaharidi
 
Biološki važna organska jedinjenja ugljeni hidrati
Biološki važna organska jedinjenja  ugljeni hidratiBiološki važna organska jedinjenja  ugljeni hidrati
Biološki važna organska jedinjenja ugljeni hidrati
 
Eseji
EsejiEseji
Eseji
 
Ishrana
Ishrana Ishrana
Ishrana
 
Hranljive materije u ljudskoj ishrani – nutricijensi
Hranljive materije u ljudskoj ishrani – nutricijensiHranljive materije u ljudskoj ishrani – nutricijensi
Hranljive materije u ljudskoj ishrani – nutricijensi
 
Ishrana
IshranaIshrana
Ishrana
 
Monosaharidi 8 razred
Monosaharidi 8 razredMonosaharidi 8 razred
Monosaharidi 8 razred
 
копија датотеке Biološki važna organska jedinjenja masti i ulja
копија датотеке Biološki važna organska jedinjenja   masti i ulja копија датотеке Biološki važna organska jedinjenja   masti i ulja
копија датотеке Biološki važna organska jedinjenja masti i ulja
 
Biološki važna organska jedinjenja masti i ulja
Biološki važna organska jedinjenja   masti i uljaBiološki važna organska jedinjenja   masti i ulja
Biološki važna organska jedinjenja masti i ulja
 

More from Milica Kranjčević

Urgentna stanja u kardiologiji
Urgentna stanja u kardiologijiUrgentna stanja u kardiologiji
Urgentna stanja u kardiologiji
Milica Kranjčević
 
Centrlani venski kateter
Centrlani venski kateterCentrlani venski kateter
Centrlani venski kateter
Milica Kranjčević
 
Edem pluća
Edem plućaEdem pluća
Edem pluća
Milica Kranjčević
 
Infarkt miokarda
Infarkt miokardaInfarkt miokarda
Infarkt miokarda
Milica Kranjčević
 
Kardiogeni sok
Kardiogeni sokKardiogeni sok
Kardiogeni sok
Milica Kranjčević
 
Monitoring
MonitoringMonitoring
Urgentna stanja u kardiologiji
Urgentna stanja u kardiologijiUrgentna stanja u kardiologiji
Urgentna stanja u kardiologiji
Milica Kranjčević
 
хипертензивна криза
хипертензивна кризахипертензивна криза
хипертензивна криза
Milica Kranjčević
 

More from Milica Kranjčević (8)

Urgentna stanja u kardiologiji
Urgentna stanja u kardiologijiUrgentna stanja u kardiologiji
Urgentna stanja u kardiologiji
 
Centrlani venski kateter
Centrlani venski kateterCentrlani venski kateter
Centrlani venski kateter
 
Edem pluća
Edem plućaEdem pluća
Edem pluća
 
Infarkt miokarda
Infarkt miokardaInfarkt miokarda
Infarkt miokarda
 
Kardiogeni sok
Kardiogeni sokKardiogeni sok
Kardiogeni sok
 
Monitoring
MonitoringMonitoring
Monitoring
 
Urgentna stanja u kardiologiji
Urgentna stanja u kardiologijiUrgentna stanja u kardiologiji
Urgentna stanja u kardiologiji
 
хипертензивна криза
хипертензивна кризахипертензивна криза
хипертензивна криза
 

Disaharidi i polisaharidi

  • 2. DISAHARIDI  Disaharidi su ugljeni hidrati čiji su molekuli izgrađeni od dva međusobno povezana molekula monosaharida.  Najvažniji disaharidi su SAHAROZA ( običan beli šećer ) i LAKTOZA ( mlečni šećer ).  saharoza laktoza
  • 3. SAHAROZA  Saharoza se dobija preradom šećerne trske ili šećerne repe. Koristi se u svakodnevnom životu kao zaslađivač. C12H22O11 – molekulska formula
  • 4. INVERTNI ŠEĆER  Kada se rastvor saharoze zagreje i zakiseli dolazi do hidrolize i od jednog molekula saharoze nastaje jedan molekul glukoze i jedan molekul fruktoze. Nastala smeša je u odnosu 1:1 i naziva se INVERTNI ŠEĆER.  Med sadrži oko 70-80% invertnog šećera.
  • 5. LAKTOZA  Laktoza je disaharid koji je sastavni deo mleka i mlečnih proizvoda.  Molekul laktoze sastoji se od ostatka molekula galaktoze i glukoze. C12H22O11 – molekulska formula
  • 6. POLISAHARIDI  Polisaharidi su ugljeni hidrati u čijim je molekulima međusobno povezan veliki broj molekula monosaharida.  Najvažniji polisaharidi su GLIKOGEN, SKROB i CELULOZA.  Razlika između ovih polisaharida je u načinu povezivanja molekula glukoze, što utiče i na razlike u svojstvima.
  • 7. SKROB  U biljkama, skroba ima najviše u plodu, semenu i korenu i one ga koriste kao rezervni izvor energije.  Skrob se slabo rastvara u hladnoj, a bolje u toploj vodi.  Prisustvo skroba može se dokazati dodatkom joda, sa kojim molekuli skroba daju jedinjenje plave boje.
  • 8.
  • 9. GLIKOGEN  Glikogen je rezervni ugljeni hidrat u životinjama.  Rezerve glikogena nalaze se u jetri i mišićima.
  • 10. CELULOZA  Celuloza je strukturni polisaharid biljaka.  Ona izgrađuje ćelijski zid biljnih ćelija.  Celuloza se ne rastvara ni u hladnoj ni u toploj vodi, a ni ljudski organizam ne poseduje enzime koji mogu da razgrade celulozu.
  • 11.  Pamuk je najbogatiji izvor celuloze, koji sadrži i do 90% čiste celuloze.  Celuloze takođe ima u kori drveta, koja sadrži 40-50% celuloze.
  • 12. Radile: Tamara Perić i Milica Kranjčević Razred: VIII 4