Bolesti aortalnog zaliska
•Download as PPSX, PDF•
0 likes•693 views
For students, on Croatian language
Recommended
More Related Content
What's hot
What's hot (20)
Similar to Bolesti aortalnog zaliska
Similar to Bolesti aortalnog zaliska (20)
More from Domina Petric
More from Domina Petric (20)
Bolesti aortalnog zaliska
- 1. Bolesti aortalnog zaliska Domina Petric
- 2. Aortalna stenoza (AS) • Postoji u oko 26% populacije starije od 65 g. • Češća je u muškaraca. • U bolesnika starijih od 70 g. posljedica je degenerativnih, kalcificirajućih promjena morfološki normalnog, trikuspidalnog zaliska aorte. • Čimbenici rizika su dijabetes, hiperkolesterolemija, art. HT i pušenje.
- 3. AS • Bikuspidalni zalistak aorte je najčešći kongenitalni uzrok. • U većine bolesnika se očituje simptomima u 4. ili 5. desetljeću života. • Najrjeđi uzrok AS u odrasloj dobi je reumatska bolest valvule. • Stenoza nastaje srašćavanjem kuspisa uslijed patološkog procesa.
- 4. Normalni razvoj bolesti • Bolesnici s asimptomatskom AS imaju dobru prognozu. • Opasnost od iznenadne smrt je mala. • Ako se pojave simptomi, prognoza je puno lošija. • Očekivano trajanje života je 2 do 3 g. u onih sa sinkopom ili anginom, a 1 do 2 g. u onih u kojih dođe do kongestivnog zatajenja srca (KZS).
- 5. Patofiziologija • Zbog AS nastaje tlačno opterećenje lijevog ventrikula. • Raste tlak u sistoli te dolazi do hipertrofije miokarda. • Dugotrajna AS uzrokuje izometričke kontrakcije lijevog ventrikula i povišenje tlaka u ventrikulu na kraju dijastole. • Dijastolička disfunkcija lijevog ventrikula u 15- 40% bolesnika dovodi do dekompenzacije srca.
- 6. Patofiziologija • Ako se AS ne liječi, doći će do dilatacijske kardiomiopatije i kronične dekompenzacije srca. • Bolesnici dugo nemaju simptome. Ako dođe do razvoja kompenzatornih mehanizama, javljaju se simptomi: • sinkopa, angina pectoris, dispneja i kongestivno zatajenje srca
- 7. Patofiziologija • Sinkopa se javlja zbog neodgovarajuće reakcije ventrikularnih baroreceptora i periferne vazodilatacije, pada tlaka i smanjenog protoka krvi u mozgu. • Može se javiti i zbog aritmija, pogotovo VT ili fibrilacije. • Angina u naporu se javlja u 2/3 bolesnika sa AS. • KZS se očituje smanjenom podnošljivošću napora, a poslije i dispnejom.
- 8. Dijagnoza • Sistolički (ejekcijski) šum u 2. interkostalnom prostoru desno. • Počinje kratko nakon S1, čujniji je do sredine sistole te završava netom prije zatvaranja valvule aorte. • S4 je karakterističan za pojavu hipertrofije lijeve klijetke i povećanje tlaka u njoj na kraju dijastole.
- 9. Galop može biti: protodijastolički (ventrikularni) ili S3 presistolički (atrijski) ili S4
- 10. Dijagnoza Pulsus parvus et tardus! EKG: hipertrofija lijeve klijetke, subendokardijalna ishemija RTG srca i pluća: može se vidjeti hipertrofija lijeve klijetke, mogu se opaziti kalcifikacije zaliska aorte
- 11. Dijagnoza UZV srca: • određivanje etiologije i težine AS • hemodinamski parametri • veličina i funkcija ventrikula • otkrivanje postojanja pridruženih abnormalnosti • sekundarne lezije • procjena stanja bolesnika nakon operacije
- 12. Dijagnoza • Tipičan nalaz su zadebljani, kalcificirani kuspisi, smanjena pokretljivost i efektivna površina zaliska, zadebljanje lijeve klijetke, obično uz očuvanu sistoličku funkciju. • Dopler ehokardiografija: gradijent AS, efektivna površina zaliska aorte
- 13. Kateterizacija srca Primjenjuje se za procjenu stanja koronarne cirkulacije te potvrdu ili razjašnjenje UZV nalaza.
- 14. Stupnjevanje bolesti Površina normalnog zaliska aorte je 3-4 cm². Tek kad se površina zaliska smanji na ¼ normalne, javit će se simptomi. Blaga AS je površina >1,5 cm². Umjerena AS je površina od 1 do 1,5 cm².
- 15. Stupnjevanje bolesti • Teška AS je površina <1 cm². • Normalnim razvojem bolesti površina zaliska se smanjuje za oko 0,12 cm² godišnje. • U bolesnika s teškom AS, uz učuvanu sistoličku funkciju, sistolički se gradijent tlaka povećava oko 15 mmHg godišnje.
- 16. Konzervativno liječenje • Digitalis i diuretici za bolesnike s AS i KZS. • ACEi su kontraindicirani!!! • Ne preporučuju se ni vazodilatatori. • Nitrati se mogu koristiti ako postoji angina. • Beta-blokatore treba koristiti oprezno ili izbjegavati. • Obavezne su mjere prevencije od endokarditisa prije stomatoloških i drugih invazivnih zahvata.
- 17. Indikacije za kirurško liječenje AS prema AHA/ACC • simptomatski bolesnici s teškom AS • bolesnici s teškom AS koji se podvrgavaju revaskularizaciji miokarda • bolesnici s teškom AS koji se podvrgavaju operaciji na aorti, aortalnom zalisku ili drugim srčanim zaliscima • bolesnici s umjerenom AS koji se podvrgavaju revaskularizaciji miokarda, ili op. na aorti ili drugim zaliscima
- 18. Indikacije za kirurško liječenje AS prema AHA/ACC Asimptomatski bolesnici s teškom AS i: • disfunkcijom lijeve klijetke • hipotenzijom u naporu • VT (ventrikularnom tahikardijom) • hipertrofijom lijeve klijetke >15 mm • efektivnom površinom zaliska <0,6 cm² Prevencija iznenadne smrti u asimptomatskih bolesnika bez nalaza kao u prethodnoj točki.
- 19. Kirurško liječenje Zamjena zaliska aorte protezom je jedini djelotvoran način liječenja teške AS. U dječjoj dobi se može koristiti perkutana valvulotomija balonom. Osnovni pristup je medijalna sternotomija.
- 20. Kirurško liječenje Alternativni pristup je gornja parcijalna sternotomija koja je pogodna za bolesnike s izoliranom AS, ili ako je potrebno učiniti i kirurški zahvat na uzlaznoj aorti, kao i reoperacije, posebice poslije ranije učinjene koronarne revaskularizacije.
- 21. Izbor zaliska • Osobama u dobi do 65 g. u kojih ne postoje kontraindikacije za antikoagulantnu terapiju, preporučuje se ugradnja mehaničkih zalisaka. • Bolesnicima starijima od 65 g. te mlađima s kontraindikacijama za antikoagulantnu terapiju, preporučuju se biološke proteze koje traju od 10 do 15 g.
- 22. Regurgitacija aorte (AR) • Nepravilna ili nepotpuna koaptacija kuspisa zalistaka aorte ili njihovo oštećenje uzrokuje AR. • Nastanak akutne AR uzrokuju akutna disekcija aorte, infektivni endokarditis i ozljeda. • Rjeđi uzroci su aktivne bolesti vezivnog tkiva, prolapsi kuspisa uz VSD, aortitis, ijatrogeno poslije valvulotomije aorte balonom.
- 23. Regurgitacija aorte (AR) • Uzroci kronične AR su kongenitalne bolesti zaliska (najčešće bikuspidalni zalistak), degenerativne bolesti uz kalcificirane kuspise, endokarditis, reumatska bolest srca, degenerativno proširenje aorte (u starijih), Marfanov sindrom te idiopatsko proširenje korijena aorte.
- 24. Glavne osobitosti prirođenih aortalnih grešaka • Bolesti zaliska aorte nastaju zbog otežanog prolaska krvi preko zaliska u aortu (stenoza) ili povrata krvi iz aorte u ventrikul (regurgitacija). • Stenoza aorte je najčešće degenerativne prirode (kalcificirana stenoza). • Regurgitacija aorte može biti akutna (disekcija, endokarditis, trauma) ili kronična (bolesti veziva, bikuspidalni zalistak, neki lijekovi). • Najpouzdanija dijagostička metoda je ehokardiografija. • Jedini način liječenja s dugoročnim uspjehom je zamjena zaliska.
- 25. Normalni razvoj bolesti • Većina bolesnika s AR nema puno tegoba. • Pojava zaduhe i palpitacija je često znak uznapredovale bolesti. • Nakon pojave angine pectoris očekivano trajanje života je oko 4 g. • Nakon pojave KZS, očekivano trajanje života je 2 g.
- 26. Normalni razvoj bolesti • U akutnoj AR (disekcija aorte, endokarditis) naglo povećanje volumena krvi na kraju dijastole u lijevoj klijetki uzrokuje razvoj plućnog edema i kardiogenog šoka. • U kroničnoj AR postoji dugotrajno volumno opterećenje lijevog ventrikula. • Dolazi do dilatacije ventrikula bez povećanja tlaka na kraju dijastole.
- 27. Normalni razvoj bolesti • Uvećanje ventrikula prati ekscentrična hipertrofija što dovodi do povećanja mase miokarda. • Razvoj intersticijalne fibroze uzrokuje porast tlaka na kraju dijastole jer se miokard ne može više uvećavati. • Slabi sistolička funkcija. • Razvija se KZS. • Prvi simptom kronične AR je dispneja u naporu. • Poslije se javljaju ortopneja te paroksizmalna noćna dispneja.
- 28. Dijagnoza • Decrescendo dijastolički šum u 3. ik. prostoru uz lijevi rub sternuma (Erbova točka)! • Često se može čuti šum na bazi srca u sredini sistole. • Šum se može širiti prema karotidama. • Austin-Flintov šum se javlja u sredini dijastole i nastaje udaranjem mlaza krvi u prednji kuspis mitralnog zaliska. • Najbolje se čuje na apeksu.
- 29. Dijagnoza • Corriganov puls (pulsus celer et altus) se sastoji od brzog punjenja i naglog kolapsa. • Quinckeov puls je izmjenjivanje crvenila i bljedila na bazi nokta prilikom pritiska na vrh nokta. • Mjerenje tlaka pokazuje da sistoličke vrijednosti mogu biti povišene, dok su dijastoličke snižene.
- 30. Dijagnoza • EKG: devijacija električne osi srca ulijevo zbog hipertrofije lijevog ventrikula, mogu se vidjeti Q valovi u DI, V1, V3-V6 odvodima. • RTG prsišta: u teškoj kroničnoj AR sjena apeksa srca je pomaknuta ulijevo i prema dolje, može se protezati i ispod lijevog dijela ošita. • Ako postoji aneurizmatsko proširenje aorte, sjena medijastinuma je proširena, a u LL projekciji je sjenom aorte ispunjen retrosternalni prostor.
- 31. Dijagnoza • Ehokardiografija: TEE se radi ako se posumnja na disekciju aorte jer je tada nužna evaluacija zalistaka i uzlazne aorte. • MR s gadolinijem: bolje prikazivanje građe zaliska, bolja evaluacija regurgitacijskog mlaza i funkcije lijevog ventrikula • Kateterizacija srca: ako istodobno postoji koronarna bolest ili ako je rezultat UZV nalaza nejasan. TEE-transezofagealna ehokardiografija
- 32. Konzervativno liječenje Digitalis, diuretici i vazodilatatori (ACEi)! Nitrati u bolesnika s teškom AR, ako i nemaju simptome. Nitroglicerin i nitrati produljenog djelovanja za anginozne tegobe.
- 33. Indikacije za kirurško liječenje AR prema AHA/ACC • bolesnici u NYHA III i IV s očuvanom sistoličkom funkcijom lijeve klijetke (SFLV) tj. EF u mirovanju >50% • NYHA II s očuvanom SFLV, ali s postupnom dilatacijom lijeve klijetke
- 34. Indikacije za kirurško liječenje AR prema AHA/ACC • bolesnici s izraženim simptomima angine pectoris • bolesnici s ili bez simptoma, s blagom do umjerenom disfunkcijom lijeve klijetke u mirovanju tj. EF 25 do 50% • bolesnici koji se podvrgavaju revaskularizaciji miokarda ili zahvatu na aorti, aortalnim ili drugim zaliscima
- 35. Indikacije za kirurško liječenje AR prema AHA/ACC • NYHA II s očuvanom funkcijom lijeve klijetke i normalnom veličinom ine, te održanom EF na uzastopnim UZV kontrolama i s dobrim podnošenjem napora pri ergometriji • asimptomatski bolesnici s očuvanom SFLV, ali s dosta proširenom lijevom klijetkom (>75 mm na kraju dijastole, >55 mm na kraju sistole)
- 36. Indikacije za kirurško liječenje AR prema AHA/ACC • bolesnici s EF <25% • asimptomatski bolesnici s očuvanom funkcijom lijeve klijetke i postupnom dilatacijom, u kojih je stupanj dilatacije umjeren do težak (70 do 75 mm na kraju dijastole ili 50 do 55 mm na kraju sistole)
- 37. Indikacije za kirurško liječenje AR prema AHA/ACC • asimptomatski bolesnici s očuvanom SFLV u mirovanju, ali sa sniženjem EF prilikom radionuklidne angiografije u naporu ili stress-ehokardiografije • asimptomatski bolesnici s očuvanom SFLV s manje proširenom lijevom klijetkom (<70 mm na kraju dijastole ili <50 mm na kraju sistole)