2. Uopšte o kretanju krvi
Kretanje
krvi u sistemu krvnih sudova naziva
se krvotok.Sistem krvinih sudova je zatvoreni
sistem,koji se, počevši od velikih arterijskih
sudova koji polaze iz srca, rasipa u sve sitnije
grane do kapilara,koji se na periferiji i ka srcu
stapaju ponovo u sve veće grane-vene,koje
se krupnim venskim sudovima ulivaju u srce.
3. Kardiovaskularni
sistem je transportni sistem
tela.
Srce predstavlja šuplji mišićni organ, koji ima
ulogu pumpe, jer se ritmički kontrahuje što
izaziva neprekidno, tj. kontinuirano kretanje
krvi u dva kruga ili krvotoka.
Razlikuju se veliki i mali krvotok.
4.
5. SRCE KAO PUMPA
Srce
je pumpa koja omogućava cirkulaciju
krvi u organizmu.U stavari srce je sačinjeno
iz dve pumpe.Jedna je leva strana srca,koja
pumpa krv iz pluća do tkiva, a druga je desna
strana srca koja pumpa krv koja se vraća iz
tkiva u pluća.
Svaka strana srca sadrzi dva odeljka
pretkomoru i komoru.
6. SRČANI CIKLUS
Srčani
ciklus se sastoji iz dve faze, faze
kontrakcije srca, koja se naziva sistola i faze
dekontrkcije srca, koja se naziva dijastola.
Za vreme sistole krv se iz srca pumpa, a za
vreme dijastole krv pritiče i srce.
Trajanje jedne sistole i jedne dijastole čini
srčani ciklus.
Jedan srčani ciklus traje oko 0,8 s .
7.
8. VALVULE SRCA
Svaka
komora ima valvule na ulaznom i na
izlaznom otvoru.
Valvule srca su takve strukture da dopuštaju
kretanje krvi samo u jednom pravcu.
9.
10. Mehaničke, zvučne i električne
pojave koje prate rad srca
Mehaničke
pojave se javljaju usled
kontrakcije i dekontrakcije srca i ogledaju se
u promeni oblika, konzistencije i polozaja
srca u grudnoj duplji.
Javljaju se četiri srčana tona, od kojih su
najvazniji prvi srčani ton, ili sistolni , i drugi
srčani ton, ili dijastolni.
Elektične pojave srca ogledaju se u stvaranju
električnih impulsa.
11. SRČANI MIŠIĆ
Srce kuca zato što se sastoji iz mišićnog tkiva.Sve
srčane ćelije imaju osobinu ritmičnosti, tj.
naizmenično se kontrahuju i dekontrahuju.
Srcane ćelije takodje imaju svojstvo sprovodjenja
razdrazenja.
12. AUTOMATIZAM SRCA
Pod
automatizmom srca podrazumeva se
sposobnost srca da se kontrahuje pod
dejstvom impulsa koji se stvaraju u
njemu.Impulsi u srcu stvarjuse u tzv.
Automatskom sistemu srca koji se sastoji iz:
sinoatrijalni ili A-S čvor, A-V čvor, A-V snop
leva i desna grana Hisovog snopa i
Purkinjeove ćelije.
13. Stvaranje i sprovođenje
nadrazaja (razdrazenja) u srcu
Nadrazaji za rad srca stvaraju se normalno u S-A čvoru.S-A čvor
je predvodnik rada srca i učestalosti stvaranja impulsa u ovom
čvoru određuje frekvenciju rada srca.Posle svakog impulsa koji
se iz S-A čvora rasprostire po čitavom srcu, nastaje jedna srčana
kontrakcija.Iz S-A čvora impulsi se šire putem muskulature
pretkomora do druge grupe ćelija koja se nalazi na granici
pretkomora i komorai čini tzv. Atrioventrikularni čvor ili tzv. A-V
čvor.Od A-V čvora nastavlja se na sledeći deo sprovodnog
sistema, koji se zove A-V snop i koji se grana u dve grane, u levu
i desnu granu Hisovog snopa.Od njega ide do završnog dela
sprovodnog sistema koji šine Purkinjeove ćelije, koje su u
kontaktu sa mišićnim vlaknima komora i putem njih se
razdrazenje prenosi na čitavu muskulaturu komora.
15. KRETANJE KRVI U SISTEMU
KRVNIH SUDOVA
KONTINUIRANI
TOK KRVI
Krv se iz komora ispumpava ritmički samo za
vreme sistole.Medjutim, kroz krvne sudove
krv teče kontinuirano, tj. neisprekidano.
16. KRVNI PRITISAK
Krvni pritisak je pritisak
krvi na zidove krvnih
sudova.On nastaje
radom srca a odrazava
ga otpor kretanju
krvi.Ukoliko je brzina
kretanja čestica krvi
veća, utoliko je i krvni
pritisak veći.
17. PULS
Puls je periferni odraz rada srca.Razlikuju se dve
vrste pulsa:arterijski i venski puls.Veći značaj u
svakodnevnoj kliničkoj praksi ima arterijski puls.
18. KRETANJE KRVI U VENAMA
Venama
se krv transportuje od periferije
prema srcu i zato se naziva povratna
cirkulacija.Krv se u venama kreće sporo,a
faktori koji izazivaju kretanje krvi su:
Rad srca
Usisavajuće dejstvo srca i grudnog koša
Kontrakcija skletne muskulature
Venski zalisci
19. REGULACIJA CIRKULACIJE
U
organizmu čoveka su veoma razvijeni
mehanizmi koji regulišu cirkulaciju.Regulacija
cirkulacije moze biti:
Autoregulacija
Nervna regulacija
Humoralna regulacija ili regulacija krvlju
20. Autoregulacija
cirkulacije se odvija u
pojedinim tkivima i sastoji se u tome da se
snabdevanje pojedinih tkiva krvlju reguliše
prema potrebama tkiva za kiseonikom.
Nervna regulacija cirkulacije odvija se na taj
način što nervi utiču na širinu krvnih sudova.