For students, Croatian language

1. Domina Petric

2. Incidencija u hospitaliziranih
muškaraca je 7,39 na 100 000
stanovnika, a u žena 1,0 na 100 000.
U 3,1 % bolesnika se razvija femoro-
poplitealna aneurizma.
Trećina bolesnika s femoro-
poplitealnom aneurizmom ima AAA.

3. Aneurizma je proširenje svih slojeva
arterijske stijenke (aneurysma verum).
Aneurizme mogu biti vrećaste
(sakularne) i vretenaste (fuziformne).
Sakularne aneurizme češće rupturiraju.

4. Kongenitalne: idiopatske, tuberozna skleroza,
Turnerov i Menksov sy...
Bolesti vezivnog tkiva: Marfanov sy. i Ehlers-
Danlosov sy., cistična nekroza medije, bobičaste
aneurizme u mozgu...
Degenerativne: aterosklerotske,
fibromuskularna displazija...
Infektivne: bakterijske, gljivične, sifilitičke...
Upalne etiologije: Takayasuova bolest,
Behcetova bolest, Kawasakieva bolest,
polyarteritis nodosa, SLE...

5. Postdisekcijske: idiopatske, cistična
nekroza medije, traumatske...
Poststenotične: sindrom gornje
torakalne aperture, koarktacija aorte...
Pseudoaneurizme: traumatske,
disrupcije anastomoze...
Miješane: upalna bolest abdominalne
arterije združene s trudnoćom...

6. Najčešće zahvaćaju infrarenalni dio aorte (65%),
torakoabdominalni dio (19%), a torakalni dio samo
u 2% slučajeva.
Izolirane aneurizme ilijačnih arterija se javljaju u 1%
bolesnika.
Od aneurizama perifernih arterija najčešće su
poplitealne (70%), zatim aneurizme karotida (4%).
Visceralne i renalne arterijske aneurizme su rijetke.
Klinički mogu biti asimptomatske ili simptomatske.
Dijagnoza: UZV, DSA, CT, MRA

7. pulsirajuća tvorba u arteriji
pritiskanje na susjedne strukture
embolizacija distalnog arterijskog stabla
akutna tromboza aneurizme s distalnom
ishemijom
ruptura aneurizme
Sepsa katkada može biti prvi simptom
arterijske aneurizme!

8. Difuzni, dilatirajući oblik
ateroskleroze!
Kasnije je nazvan arteriomegalija
(Saltykow, 1935 g.).
Arteriomegalija je difuzna ektazija
aorte, ilijačnih arterija i femoralnih
arterija.
Multiple aneurizme su opisane kao
aneurizme koje su isprekidane
segmentima arterije normalnog
promjera.
Često se javljaju s arteriomegalijom.
Jornal Vascular Brasileiro
Ectasia

9. Izolirane aneurizme su rijetke.
Uglavnom se razvijaju u muškaraca starijih od 65 g.
Najčešće je zahvaćena zajednička ilijakalna
arterija (70 do 90%).
U 10 do 30% slučajeva je zahvaćena i unutrašnja
ilijaka.
Oko 50% aneurizmi ilijakalne arterije je obostrano.
Obično su asimptomatske.
Proširenje promjera ilijakalne arterije >2,5 cm
je aneurizma.

10. Do rupture dolazi u 10-70% bolesnika sa
stopom smrtnosti 25-57%.
Ako se izvede elektivni operacijski zahvat,
mortalitet je <5%.
Operiraju se aneurizme >3 cm.
Ako je aneurizma jednostrana, radi se resekcija
s rekonstrukcijom krvotoka.

11. Ako je obostrana aneurizma, radi se aortobiilijakalno ili
aortobifemoralno premoštenje.
Može se postaviti endovaskularni graft kod izolirane ilijakalne
aneurizme.

12. Zahvaća zajedničku femoralnu arteriju (40% ih
je asimptomatsko).
U 50% slučajeva zahvaća i bifurkaciju
zajedničke femoralne arterije.
Izolirana aneurizma duboke femoralne arterije
je rijetka.
Izolirane aneurizme površinske femoralne
arterije (rijetke) se najčešće javljaju s
aneurizmama zajedničke femoralne arterije, ili
poplitealne arterije, ili AAA.

13. Pulsirajući tumor femoralne regije!
Simptomi su lokalna bolnost zbog kompresije na
okolne strukture, distalna embolizacija, tromboza i
ruptura aneurizme.
Sve aneurizme s komplikacijama i simptomima je
potrebno operirati.

14. Operiraju se i sve aneurizme koje se
povećavaju.
Sve aneurizme promjera >2,5 cm treba
operirati.
Rekonstrukcija zahvaćene arterije
najčešće autolognom venom!
Dugoročno su dobri rezultati kirurškog
liječenja.
Endovaskularno liječenje!

15. Često se javljaju s aneurizmama femoralne arterije, a u 40-
50% slučajeva s AAA.
Oko 50-70% bolesnika s APA ima obostranu aneurizmu.
40% bolesnika ima aneurizmu početnog dijela arterije
tibialis anterior te tibioperonealnog trunkusa.
Često nastaju u muškaraca u 7. desetljeću s čimbenicima
rizika.
Pulsirajući tumor u području koljenske jame!
Lokalna kompresija tibijalnog živca i poplitealne vene!
Komplikacije su tromboza aneurizme (40%), embolizacija
prema distalno (25%) te ruptura (5%).
U 70% bolesnika u trenutku javljanja liječniku, ud je već
ugrožen.

16. Svaka APA je indikacija za operaciju.
Najčešće se radi resekcija aneurizme s
rekonstrukcijom.
Ako aneurizma zahvaća kruralne
arterije, česta je amputacija.
Tromboliza za akutnu trombozu
aneurizme je često priprema za
operaciju.

17. Aneurizme vratnog dijela karotidne arterije se
javljaju u 2% slučajeva.
U 20% slučajeva se javljaju s aneurizmama
aorte.
Najčešće su nespecifične i fuziformne.
Mogu biti asimptomatske.
Simptomi su pulsirajuća tvorba na vratu,
lokalna kompresija, cerebralna ili okularna
embolizacija, ili ishemija (TIA, CVI, amaurosis
fugax).

18. Ruptura je rijetka.
Moraju se operirati jer je mortalitet
neliječenih bolesnika oko 70%.
Resekcija aneurizme, T-T anastomoza
ili rekonstrukcija venskim ili
umjetnim transplantatom s ili bez
uporabe itraluminalnog shunta.

19. Najčešće zahvaća proksimalni i srednji dio
potključne arterije.
Obično u muškaraca, starijih od 60 g.
Može postojati uz vratno rebro, sindrom
gornjeg otvora prsišta i druge koštane
malformacije.
Klinička slika: bol u prsima, vratu i
ramenu za vrijeme akutnog širenja
aneurizme ili širenja hematoma
nakon rupture.

20. Kod akutne tromboze ili embolizacije
prema distalno, nastaje ishemija ruke.
Poveća li se aneurizma naglo, javlja se
promuklost (n. laryngeus recurrens).
TIA nastaje kod retrogradnih vertebralnih
i karotidnih embolizacija.
Mogu se javiti hemoptize zbog erozije
vrha pluća te respiratorna insuficijencija.

21. Liječenje je rekonstrukcija arterije ili podvezivanje
arterije s premoštenjem.
Kirurško liječenje je indicirano kod svih simptomatskih
aneurizmi.
www.vesalius.com

22. Rijetke, ali ozbiljne!
U 22% slučajeva radi se o klinički teškom stanju (ruptura).
Više od 8% bolesnika umire.
Učestalost:
lijenalna arterija (60%)
hepatička arterija (20%)
AMS (5,5%)
celijačna arterija (4%)
visceralne arterije (1-3%)
AMI (iznimno rijetko)
AMS-arteria mesenterica superior;
AMI-arteria mesenterica inferior

23. Proširenje arterije koje ne zahvaća sve slojeve
arterijske stijenke.
Ne sadrži niti jedan dio arterijske stijenke.
Predstavlja ekstravazaciju krvi koja se zadrži u
okolnim slojevima i vezivnom tkivu
(inkapsulirani hematom).
Fibrozna stijenka (kapsula) oko
pseudoaneurizme nastaje djelovanjem
strujanja krvi i reaktivnog upalnog procesa.

24. Nastaju kao posljedica upalnih bolesti okolnih
organa, ozljede ili upale stijenke krvne žile ili
disrupcije vaskularne anastomoze.
Traumatske PSA su posljedica ozljede arterije,
često ijatrogeno.
Sve su učestalije zbog porasta intravaskularnih
intervencija.
Anastomotske PSA su posljedica disrupcije
vaskularne anastomoze.
Infektivne PSA se često javljaju u iv. ovisnika.

25. Na femoralnim arterijama često
nastaju PSA.
Najčešće su posljedica nedostatne
hemostaze na mjestu insercije
katetera te se mogu javiti u 0,2%
dijagnostičkih i 0,6% intervencijskih
kateterizacija.
Anastomotska se PSA u 80% slučajeva
pojavljuje na femoralnim arterijama.

26. Klinička slika: češće dolazi do sekundarnih
promjena, uglavnom infekcija, a moguća je i
ruptura.
Sve se liječe kirurški, osim malih ijatrogenih
PSA u ingvinalnoj regiji (<2,5 cm i ne rastu),
koje se mogu liječiti kontroliranom
kompresijom pod UZV-nadzorom, do mjesec
dana.
Angiokirurški zahvat se sastoji od pražnjenja
hematoma i rekonstrukcije arterije izravnim
šavom ili transplantatom.