SlideShare a Scribd company logo
1 of 17
Tamara Jančevski, prof. rehabilitator
SENZORNI RAZVOJ DJETETASENZORNI RAZVOJ DJETETA
Ministarstvo socijalne politike i mladihMinistarstvo socijalne politike i mladih
Obiteljski centarObiteljski centar
Virovitičko-podravske županijeVirovitičko-podravske županije
RAZVOJ DJETETA U MATERNICI
- Zametak je velik 0,12 milimetara na početku
- Nakon 4 sata stanice se dijele na dvije jednake te se
nastavljaju dijeliti
- Ta gomila stanica 5 dana putuje kroz jajovod do maternice
- Ugrađuje se u sluznicu maternice i sada je veličine glavice
pribadače
- Nekoliko dana kasnije test može pokazati trudnoću
Liječnici će doduše reći da je beba stara
četiri tjedna, jer računaju trudnoću od
1. dana posljednje
menstruacije (dok može biti da je beba zapravo stara
14 dana npr.)
5.-8. tjedan trudnoće
- Krajem 2. mj. razvijeni su svi organi i sustavi organa
- Sada se može micati, protezati, istezati- osjetilna iskustva
koja pritom stječe utječu na razvoj mozga
- Ritam majčinog hoda predstavlja umirujući doživljaj
2 cm i 10 g
9.-12. tjedan trudnoće
- Od 10.tj. može osjetiti podražaje na svojoj koži (kupa se u
vibracijama zvukova)
- Krajem 3.mj. beba pije plodnu vodi i ponovno ju izlučuje-
tim gutanjem uvježbava pluća i bubrege
- Raste i kora velikog mozga
- Dijete osjeća majčino uzbuđenje, jer adrenalin iz majke
dospije u djetetovu krv i uzrokuje brže lupanje srca
7 cm i 65 g
13.-16. tjedan trudnoće
- Živčani putevi u tijelu su se široko umrežili te se beba
može okretati, lebdjeti, pa čak i prekobacivati
- Očni kapci su još uvijek zatvoreni, ali se već lagano pomiču
očne jabučice
16 cm i 250 g
17.-20. tjedan trudnoće
- U 20.tj. trudnoće beba ima deset puta više okusnih papila
nego što će ih imati nakon poroda
- Znanstvenici su opazili da nerođena djeca vole slatko-
oduševljeno piju plodnu vodu ako je obogaćena
zaslađenom otopinom
- Bebine uši primaju podražaje- majčine otkucaje srca,
šumove u probavi i glas
25 cm i 400 g
21.-24. tjedan trudnoće
- Oko 20.tj. beba siše palac
- Od 23.tj. sluh je razvijen te može reagirati na vanjske
podražaje
- Igra se s pupkovinom, istražuje svoje tijelo-rukama prelazi
preko lica, ruku i nogu
- Pokreti su sve brži
- Može osjetiti bol
- Štuca kad se zagrcne plodnom vodom
30 cm i 600-700 g
25.-28. tjedan trudnoće
- Oko 26.tj. otvara očne kapke
- Do njega dopire tek 1% dnevnog svjetla
- Moždana kora je od 28.tj. dovoljno razvijena za mišljenje te
to predstavlja osnovu razumijevanja vanjskih podražaja
- Upija podražaje izvana- glazbu, prometnu buku, glasove
drugih ljudi
- Dijete uči uživati- ultrazvuk dokazuje da se dječacima
29.-32. tjedan trudnoće
- Bebino tijelo je prekriveno paperjem (lanugo) koje se
zajedno sa "sirnim premazom"brine da plodna voda ne
omekša kožu
- Beba reagira na dodire izvana- odgovara pokretom na
pritisak na trbuh
40-42 cm i 1700-2000 g
33.-40. tjedan trudnoće
- Često cucla palac i koprca se pri čemu joj stijenke
maternice masiraju kožu
- Sve češće otvara svoje očne kapke
- Ima razvijeno pamćenje-pamti pjesmicu koju je slušalo u
utrobi i to ju smiruje
46 cm i 2500-3000 g
PRENATALNA STIMULACIJA
- započeti iza 16.tjedna trudnoće i provoditi 10-15 minuta
dnevno
- maternica-prva učionica (brže se uči ako ima više učenika)
- mozak ima najviše neurona u 30.tjednu trudnoće te otada
njihov broj opada
- ako djetetu neki podražaj odgovara reagirat će snažnim,ali
nježnim pokretom, a ako mu ne paše reakcija može biti
neugodna za majku
-može pomoći u uspostavljanju pravilnog ritma- npr. uvijek ista
pjesma za uspavljivanje
- pomaže u bržem uspostavljanju kvalitetnog odnosa s majkom,
ocem, braćom i sestrama...
- poticajno djeluje na djetetov razvoj
SEDAM OSJETILA
- Život je multisenzorni događaj:

Vid

Sluh

Njuh

Okus

Osjetilo pokreta

Osjetilo svijesti o vlastitom tijelu
VID
- Ono što gledate nije nužno to što vidite
- Tijekom 1. i 2. mjeseca života- dijete vježba usmjeravanje
pogleda na predmete (najbolja udaljenost je 20-25 cm) i
prati pogledom predmet koji se pomiče
- Dijete vidi bolje u 3., 6. i 9. mjesecu života
- Vid se razvija do 12. godine života
- Podraživanjem receptora u očima stvara se impuls za
optički živac koji šalje senzorne poruke u različite dijelove
mozga gdje se informacije opažaju, razvrstavaju i povezuju
sa drugim osjetilima
- Mozak- zapaža slike u okolini, obrađuje značenje te vidne
informacije, pamti ju, mora biti u stanju slijediti ju dok se
ona kreće , procijeniti treba li reagirati na nju i ako treba,
odrediti najbolji način reagiranja
- Vid ovisi o pravilnom i koordiniranom radu očnih mišića
- Ono što gledate nije nužno to što vidite
- Tijekom 1. i 2. mjeseca života- dijete vježba usmjeravanje
pogleda na predmete (najbolja udaljenost je 20-25 cm) i
prati pogledom predmet koji se pomiče
- Dijete vidi bolje u 3., 6. i 9. mjesecu života
- Vid se razvija do 12. godine života
- Podraživanjem receptora u očima stvara se impuls za
optički živac koji šalje senzorne poruke u različite dijelove
mozga gdje se informacije opažaju, razvrstavaju i povezuju
sa drugim osjetilima
- Mozak- zapaža slike u okolini, obrađuje značenje te vidne
informacije, pamti ju, mora biti u stanju slijediti ju dok se
ona kreće , procijeniti treba li reagirati na nju i ako treba,
odrediti najbolji način reagiranja
- Vid ovisi o pravilnom i koordiniranom radu očnih mišića
DODIR
- Taktilni sustav
- Prvi se od senzornih sustava razvija u maternici i najveći je
senzorni sustav tijela
- Taktilni receptori- po koži, u ustima, grlu, probavnom
sustavu, ušnim kanalićima, organima za razmnožavanje...
- Receptori primaju podražaje i prenose ih različitom
brzinom putem specifičnih živčanih vlakana u mozak gdje
se obrađuju
- Vrste dodira: blagi dodir, duboki pritisak, vibracije,
temperatura, osjet boli
- Važan je usklađeni rad diskriminativnog i zaštitnog dodira
PROPRIOCEPCIJA
- Kako tijelo osjeća samo sebe
- Receptori- u zglobovima, mišićima, ligamentima i vezivnom
tkivu
- Informacije o položaju tijela putuju duž leđne moždine do
nesvjesnih dijelova mozga
VESTIBULARNO OSJETILO
- Kako se tijelo nosi s pokretima
- Receptori- u unutarnjem uhu
- Receptori daju informacije o kretanju, gravitaciji i vibraciji
- Strukture smještene u unutarnjem uhu imaju sitne dlačice
na kojima su sićušni kristalići kalcijeva karbonata
(vapnenca)
- Kanalići u unutarnjem uhu detektiraju ubrzavanje i
usporavanje pokreta glave
- Stanice s dlačicama na dnu svakog kanalića oplakuje-
endolimfa
- Vestibularni je sustav glavni organizator senzornih
podražja
SLUH
- Davanje značenja zvukovima
- Čujemo kad zvučni val stigne do pužnice uha i možemo
slušati tu informaciju kad je ona jednom pretvorena u
električni impuls koji se može obrađivati i interpretirati u
mozgu
- Zvukovi imaju mnogo dimenzija:
intenzitet (glasnoća mjerena u decibelima),
frekvencija/visina (broj zvučnih valova u sekundi), trajanje
(koliko dugo zvuk traje) i lokacija (otkuda zvuk dolazi)
- Vestibularno i slušno osjetilo- povezani su anatomski i
fiziološki i zato vestibularna stimulacija može povećati
spontanu vokalizaciju, što znači da je kretanje važno za
razvoj govora u djeteta
OKUS I NJUH
- Kad nešto mirišimo- njuškamo kako bismo stvorili jaču
struju zraka i povukli više mirisnih molekula do receptora
u nosnim šupljinama
- Tamo se molekule apsorbiraju uz pomoć nosne sluznice i
njezinih dlakavih senzornih receptora koji se njišu pod
utjecajem zračne struje
- Kad je tamo dosta mirisa, impuls putuje olfaktornim
sustavom u limbički sustav (središte emocija, pamćenja,
zadovoljstva i učenja)
- Možemo detektirati oko 10 000 mirisa i samo 4 okusa:
gorko, slano, slatko i kiselo
- Slatko najbolje osjećamo- na vrhu jezika
slano-sa strane i na vrhu jezika
kiselo- u sredini i sa strane
gorko- na stražnjem dijelu jezika
SENZORNA INTEGRACIJA
- neki roditelji trebaju razviti senzornu inteligenciju- spoznati
kako funkcioniraju osjetila njihovog djeteta, da li dijete ima
poremećaj senzorne integracije te razumijeti djetetov
jedinstveni način doživljavanja i reagiranja na svijet
Poremećaj senzorne integracije- premala, nedovoljna ili
prevelika osjetljivost na podržaje
- pripazite da prilikom senzorne terapije dijete ne preopteretite
senzornim podražajima- pratite njegove promjene u
disanju (ubrzano ili plitko disanje), u ponašanju
(zbunjenost, dezorjentiranost), promjene na koži
(iznenadno crvenilo ili bljedilo)
- Vaš cilj treba biti da otkrijete koji podražaji dijete smiruju ili
ga potiču na aktivnost- kad je dijete samoorganizirano
spremno je za učenje
- važno je dijete malo po malo navikavati na podražaje koji mu
3 OSNOVNA ISKUSTVA-RAZVOJNI MILJOKAZI
1. stadij- POSTIZANJE SMIRENOSTI, PAŽNJE I
ZAINTERESIRANOSTI ZA SVIJET (3 mj.)
- pomažite bebi da gleda, sluša, kreće se i smiruje
(otkrijte kako funkcioniraju osjetila vaše bebe!)
2. stadij- ZALJUBLJIVANJE (5 mj.)
- izrazima zadovoljstva i ushita vabite bebu u ophođenje s
vama
(udvarajte se svojoj bebi!)
3. stadij- POČETAK DVOSMJERNE KOMUNIKACIJE (9 mj.)
- slijedite bebino vodstvo te je izazivajte da razmjenjuje s
vama geste i emocionalne signale u području njenog
interesa
RANA STIMULACIJA KOD KUĆE
- igra- je sredstvo svjesnog razvoja djeteta i djeluje na njegov
motorički, spoznajni, emocionalni i socijalni razvoj
- važno je kroz igru stimulirati sva osjetila:
Vid
Sluh
Njuh
Okus
Osjetilo pokreta
Osjetilo svijesti o vlastitom
tijelu

More Related Content

What's hot

Kosti trupa i grudnog koša
Kosti trupa i grudnog košaKosti trupa i grudnog koša
Kosti trupa i grudnog košadr Šarac
 
Prvi roditeljski sastanak
Prvi roditeljski sastanakPrvi roditeljski sastanak
Prvi roditeljski sastanakurke72
 
ŠTO SVE MOŽETE UČINITI ZAJEDNO S DJETETOM NA POČETKU 1. RAZREDA
ŠTO SVE MOŽETE UČINITI ZAJEDNO S DJETETOM NA POČETKU 1. RAZREDAŠTO SVE MOŽETE UČINITI ZAJEDNO S DJETETOM NA POČETKU 1. RAZREDA
ŠTO SVE MOŽETE UČINITI ZAJEDNO S DJETETOM NA POČETKU 1. RAZREDAInes Falak
 
4 metodika fizickog vaspitanja dece predskolskog doba
4 metodika fizickog vaspitanja dece predskolskog doba4 metodika fizickog vaspitanja dece predskolskog doba
4 metodika fizickog vaspitanja dece predskolskog dobaJasmina Todic
 
Socijalizacija gimnazija
Socijalizacija gimnazijaSocijalizacija gimnazija
Socijalizacija gimnazijaProfpsiholog
 
Kosti donjih ekstremiteta
Kosti donjih ekstremitetaKosti donjih ekstremiteta
Kosti donjih ekstremitetadr Šarac
 
Samopouzdanje djece
Samopouzdanje djeceSamopouzdanje djece
Samopouzdanje djeceboravak1
 
20. Mozdano stablo
20. Mozdano stablo20. Mozdano stablo
20. Mozdano stabloltixomir
 
Mišićni sistem
Mišićni sistemMišićni sistem
Mišićni sistemEna Horvat
 
Drustvene organizacije i institucije
Drustvene organizacije i institucijeDrustvene organizacije i institucije
Drustvene organizacije i institucijeangelinabrankovic51
 
Endokrini sistem Nikola Cekicevic
Endokrini sistem Nikola CekicevicEndokrini sistem Nikola Cekicevic
Endokrini sistem Nikola Cekicevicdr Šarac
 

What's hot (20)

Kazne nisu rješenje
Kazne nisu rješenjeKazne nisu rješenje
Kazne nisu rješenje
 
Poremećaji svijesti
Poremećaji svijestiPoremećaji svijesti
Poremećaji svijesti
 
Kosti trupa i grudnog koša
Kosti trupa i grudnog košaKosti trupa i grudnog koša
Kosti trupa i grudnog koša
 
Zglobovi
Zglobovi Zglobovi
Zglobovi
 
Prvi roditeljski sastanak
Prvi roditeljski sastanakPrvi roditeljski sastanak
Prvi roditeljski sastanak
 
Teorije licnosti
Teorije licnostiTeorije licnosti
Teorije licnosti
 
Oblici nastavnog rada
Oblici nastavnog radaOblici nastavnog rada
Oblici nastavnog rada
 
ŠTO SVE MOŽETE UČINITI ZAJEDNO S DJETETOM NA POČETKU 1. RAZREDA
ŠTO SVE MOŽETE UČINITI ZAJEDNO S DJETETOM NA POČETKU 1. RAZREDAŠTO SVE MOŽETE UČINITI ZAJEDNO S DJETETOM NA POČETKU 1. RAZREDA
ŠTO SVE MOŽETE UČINITI ZAJEDNO S DJETETOM NA POČETKU 1. RAZREDA
 
ANATOMIJA Polni organi
 ANATOMIJA Polni organi ANATOMIJA Polni organi
ANATOMIJA Polni organi
 
4 metodika fizickog vaspitanja dece predskolskog doba
4 metodika fizickog vaspitanja dece predskolskog doba4 metodika fizickog vaspitanja dece predskolskog doba
4 metodika fizickog vaspitanja dece predskolskog doba
 
Odvikavanje od pelena
Odvikavanje od pelenaOdvikavanje od pelena
Odvikavanje od pelena
 
Socijalizacija gimnazija
Socijalizacija gimnazijaSocijalizacija gimnazija
Socijalizacija gimnazija
 
Kosti donjih ekstremiteta
Kosti donjih ekstremitetaKosti donjih ekstremiteta
Kosti donjih ekstremiteta
 
Samopouzdanje djece
Samopouzdanje djeceSamopouzdanje djece
Samopouzdanje djece
 
20. Mozdano stablo
20. Mozdano stablo20. Mozdano stablo
20. Mozdano stablo
 
Nervni sistem
Nervni sistemNervni sistem
Nervni sistem
 
Mišićni sistem
Mišićni sistemMišićni sistem
Mišićni sistem
 
Drustvene organizacije i institucije
Drustvene organizacije i institucijeDrustvene organizacije i institucije
Drustvene organizacije i institucije
 
Endokrini sistem Nikola Cekicevic
Endokrini sistem Nikola CekicevicEndokrini sistem Nikola Cekicevic
Endokrini sistem Nikola Cekicevic
 
Kicmena mozdina
Kicmena mozdinaKicmena mozdina
Kicmena mozdina
 

Viewers also liked

Senzomotorni razvoj djeteta tijekom prve godine života
Senzomotorni razvoj djeteta tijekom prve godine životaSenzomotorni razvoj djeteta tijekom prve godine života
Senzomotorni razvoj djeteta tijekom prve godine životaObiteljski centar
 
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine životaMotorički razvoj djeteta tijekom prve godine života
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine životaObiteljski centar
 
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života 1
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života 1Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života 1
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života 1Obiteljski centar
 
Ponavljanje: osjeti i percepcija
Ponavljanje: osjeti i percepcijaPonavljanje: osjeti i percepcija
Ponavljanje: osjeti i percepcijaMagdalena Houška
 
OSOBINE LIČNOSTI DECE SA TEŠKOĆAMA U MENTALNOM RAZVOJU
OSOBINE LIČNOSTI DECE SA TEŠKOĆAMA U MENTALNOM RAZVOJUOSOBINE LIČNOSTI DECE SA TEŠKOĆAMA U MENTALNOM RAZVOJU
OSOBINE LIČNOSTI DECE SA TEŠKOĆAMA U MENTALNOM RAZVOJUDu?ko Mihajlovi?
 
далай тэнгис дэх хүчний тэнцвэр
далай тэнгис дэх хүчний тэнцвэрдалай тэнгис дэх хүчний тэнцвэр
далай тэнгис дэх хүчний тэнцвэрCEO ZOL
 
Бүх шинэ үг 1-7 хичээл: Солонгос хэл-1
 Бүх шинэ үг 1-7 хичээл: Солонгос хэл-1 Бүх шинэ үг 1-7 хичээл: Солонгос хэл-1
Бүх шинэ үг 1-7 хичээл: Солонгос хэл-1NEvery Ase
 
Igre koje možete igrati sa svojom djecom
Igre koje možete igrati sa svojom djecomIgre koje možete igrati sa svojom djecom
Igre koje možete igrati sa svojom djecomObiteljski centar
 
How to Make Awesome SlideShares: Tips & Tricks
How to Make Awesome SlideShares: Tips & TricksHow to Make Awesome SlideShares: Tips & Tricks
How to Make Awesome SlideShares: Tips & TricksSlideShare
 
Getting Started With SlideShare
Getting Started With SlideShareGetting Started With SlideShare
Getting Started With SlideShareSlideShare
 

Viewers also liked (15)

Senzomotorni razvoj djeteta tijekom prve godine života
Senzomotorni razvoj djeteta tijekom prve godine životaSenzomotorni razvoj djeteta tijekom prve godine života
Senzomotorni razvoj djeteta tijekom prve godine života
 
Osjeti
OsjetiOsjeti
Osjeti
 
Osjet osjetila
Osjet   osjetilaOsjet   osjetila
Osjet osjetila
 
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine životaMotorički razvoj djeteta tijekom prve godine života
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života
 
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života 1
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života 1Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života 1
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života 1
 
Ponavljanje: osjeti i percepcija
Ponavljanje: osjeti i percepcijaPonavljanje: osjeti i percepcija
Ponavljanje: osjeti i percepcija
 
OSOBINE LIČNOSTI DECE SA TEŠKOĆAMA U MENTALNOM RAZVOJU
OSOBINE LIČNOSTI DECE SA TEŠKOĆAMA U MENTALNOM RAZVOJUOSOBINE LIČNOSTI DECE SA TEŠKOĆAMA U MENTALNOM RAZVOJU
OSOBINE LIČNOSTI DECE SA TEŠKOĆAMA U MENTALNOM RAZVOJU
 
далай тэнгис дэх хүчний тэнцвэр
далай тэнгис дэх хүчний тэнцвэрдалай тэнгис дэх хүчний тэнцвэр
далай тэнгис дэх хүчний тэнцвэр
 
Osjetila
OsjetilaOsjetila
Osjetila
 
Mongol angli toloonii uge zeregtsuulel
Mongol angli toloonii uge zeregtsuulelMongol angli toloonii uge zeregtsuulel
Mongol angli toloonii uge zeregtsuulel
 
Бүх шинэ үг 1-7 хичээл: Солонгос хэл-1
 Бүх шинэ үг 1-7 хичээл: Солонгос хэл-1 Бүх шинэ үг 1-7 хичээл: Солонгос хэл-1
Бүх шинэ үг 1-7 хичээл: Солонгос хэл-1
 
үг цээжлэх зөвлөгөө
үг цээжлэх зөвлөгөөүг цээжлэх зөвлөгөө
үг цээжлэх зөвлөгөө
 
Igre koje možete igrati sa svojom djecom
Igre koje možete igrati sa svojom djecomIgre koje možete igrati sa svojom djecom
Igre koje možete igrati sa svojom djecom
 
How to Make Awesome SlideShares: Tips & Tricks
How to Make Awesome SlideShares: Tips & TricksHow to Make Awesome SlideShares: Tips & Tricks
How to Make Awesome SlideShares: Tips & Tricks
 
Getting Started With SlideShare
Getting Started With SlideShareGetting Started With SlideShare
Getting Started With SlideShare
 

Similar to Senzorni razvoj djeteta

Similar to Senzorni razvoj djeteta (20)

PSIHOMOTORNI RAZVOJ DJETETA.docx
PSIHOMOTORNI RAZVOJ DJETETA.docxPSIHOMOTORNI RAZVOJ DJETETA.docx
PSIHOMOTORNI RAZVOJ DJETETA.docx
 
Socio-emocionalni razvoj djeteta
Socio-emocionalni razvoj djetetaSocio-emocionalni razvoj djeteta
Socio-emocionalni razvoj djeteta
 
Brain gym
Brain gymBrain gym
Brain gym
 
dokumen.tips_gimnastika-za-mozak-brain-gym.ppt
dokumen.tips_gimnastika-za-mozak-brain-gym.pptdokumen.tips_gimnastika-za-mozak-brain-gym.ppt
dokumen.tips_gimnastika-za-mozak-brain-gym.ppt
 
Biti Tata Manje
Biti Tata ManjeBiti Tata Manje
Biti Tata Manje
 
Biološke osnove ponašanja
Biološke osnove ponašanjaBiološke osnove ponašanja
Biološke osnove ponašanja
 
Biti tata
Biti tataBiti tata
Biti tata
 
Razvojne smetnje za učesnike
Razvojne smetnje   za učesnikeRazvojne smetnje   za učesnike
Razvojne smetnje za učesnike
 
Osjeti
OsjetiOsjeti
Osjeti
 
Bioterapija osnovni seminar slideshare
Bioterapija osnovni seminar slideshareBioterapija osnovni seminar slideshare
Bioterapija osnovni seminar slideshare
 
Interakcija i komunikacija razvoj komunikacije
Interakcija i komunikacija   razvoj komunikacijeInterakcija i komunikacija   razvoj komunikacije
Interakcija i komunikacija razvoj komunikacije
 
gabriela grubisic
gabriela grubisicgabriela grubisic
gabriela grubisic
 
edukacija volontera - odnos
edukacija volontera - odnosedukacija volontera - odnos
edukacija volontera - odnos
 
RAZVOJNE KARAKTERISTIKE ŠESTOGODIŠNJAKA
RAZVOJNE KARAKTERISTIKE ŠESTOGODIŠNJAKARAZVOJNE KARAKTERISTIKE ŠESTOGODIŠNJAKA
RAZVOJNE KARAKTERISTIKE ŠESTOGODIŠNJAKA
 
Nervni sistem
Nervni sistemNervni sistem
Nervni sistem
 
čAkre
čAkrečAkre
čAkre
 
Brain Gym
Brain GymBrain Gym
Brain Gym
 
Kako razgovarati s djetetom o spolnosti za roditelje
Kako razgovarati s djetetom o spolnosti   za roditeljeKako razgovarati s djetetom o spolnosti   za roditelje
Kako razgovarati s djetetom o spolnosti za roditelje
 
Emocije.pptx
Emocije.pptxEmocije.pptx
Emocije.pptx
 
Psihički razvoj
Psihički razvojPsihički razvoj
Psihički razvoj
 

More from Obiteljski centar

More from Obiteljski centar (20)

Godišnjak 2013,
Godišnjak 2013,Godišnjak 2013,
Godišnjak 2013,
 
Agresivno ponašanje
Agresivno ponašanjeAgresivno ponašanje
Agresivno ponašanje
 
3. dio učenje
3. dio   učenje3. dio   učenje
3. dio učenje
 
2. dio odnos
2. dio   odnos2. dio   odnos
2. dio odnos
 
1. dio uvod, komunikacija
1. dio   uvod, komunikacija1. dio   uvod, komunikacija
1. dio uvod, komunikacija
 
Stres kod djece
Stres kod djeceStres kod djece
Stres kod djece
 
Prevencija nasilja među mladima - cyberbullying
Prevencija nasilja među mladima - cyberbullyingPrevencija nasilja među mladima - cyberbullying
Prevencija nasilja među mladima - cyberbullying
 
Tekst igre
Tekst   igreTekst   igre
Tekst igre
 
Nasilje
NasiljeNasilje
Nasilje
 
Individualni i grupni rad s roditeljima temeljen na
Individualni i grupni rad s roditeljima temeljen naIndividualni i grupni rad s roditeljima temeljen na
Individualni i grupni rad s roditeljima temeljen na
 
Novabeba
NovabebaNovabeba
Novabeba
 
letak Postani volonter
letak Postani volonterletak Postani volonter
letak Postani volonter
 
Klub roditelja
Klub roditeljaKlub roditelja
Klub roditelja
 
Antuntun
AntuntunAntuntun
Antuntun
 
Kako pripremiti roditelja za polazak djeteta u školu
Kako pripremiti roditelja za polazak djeteta u školuKako pripremiti roditelja za polazak djeteta u školu
Kako pripremiti roditelja za polazak djeteta u školu
 
Prilagodbe u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju
Prilagodbe u nastavi za učenike s teškoćama u razvojuPrilagodbe u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju
Prilagodbe u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju
 
Uloge u životu- roditeljska i partnerska
Uloge u životu- roditeljska i partnerskaUloge u životu- roditeljska i partnerska
Uloge u životu- roditeljska i partnerska
 
Roditeljska prava i dužnosti
Roditeljska prava i dužnostiRoditeljska prava i dužnosti
Roditeljska prava i dužnosti
 
Nova beba - 2012. godina
Nova beba - 2012. godinaNova beba - 2012. godina
Nova beba - 2012. godina
 
Profesionalni stres
Profesionalni stresProfesionalni stres
Profesionalni stres
 

Senzorni razvoj djeteta

  • 1. Tamara Jančevski, prof. rehabilitator SENZORNI RAZVOJ DJETETASENZORNI RAZVOJ DJETETA Ministarstvo socijalne politike i mladihMinistarstvo socijalne politike i mladih Obiteljski centarObiteljski centar Virovitičko-podravske županijeVirovitičko-podravske županije
  • 2. RAZVOJ DJETETA U MATERNICI - Zametak je velik 0,12 milimetara na početku - Nakon 4 sata stanice se dijele na dvije jednake te se nastavljaju dijeliti - Ta gomila stanica 5 dana putuje kroz jajovod do maternice - Ugrađuje se u sluznicu maternice i sada je veličine glavice pribadače - Nekoliko dana kasnije test može pokazati trudnoću Liječnici će doduše reći da je beba stara četiri tjedna, jer računaju trudnoću od 1. dana posljednje menstruacije (dok može biti da je beba zapravo stara 14 dana npr.)
  • 3. 5.-8. tjedan trudnoće - Krajem 2. mj. razvijeni su svi organi i sustavi organa - Sada se može micati, protezati, istezati- osjetilna iskustva koja pritom stječe utječu na razvoj mozga - Ritam majčinog hoda predstavlja umirujući doživljaj 2 cm i 10 g 9.-12. tjedan trudnoće - Od 10.tj. može osjetiti podražaje na svojoj koži (kupa se u vibracijama zvukova) - Krajem 3.mj. beba pije plodnu vodi i ponovno ju izlučuje- tim gutanjem uvježbava pluća i bubrege - Raste i kora velikog mozga - Dijete osjeća majčino uzbuđenje, jer adrenalin iz majke dospije u djetetovu krv i uzrokuje brže lupanje srca 7 cm i 65 g
  • 4. 13.-16. tjedan trudnoće - Živčani putevi u tijelu su se široko umrežili te se beba može okretati, lebdjeti, pa čak i prekobacivati - Očni kapci su još uvijek zatvoreni, ali se već lagano pomiču očne jabučice 16 cm i 250 g 17.-20. tjedan trudnoće - U 20.tj. trudnoće beba ima deset puta više okusnih papila nego što će ih imati nakon poroda - Znanstvenici su opazili da nerođena djeca vole slatko- oduševljeno piju plodnu vodu ako je obogaćena zaslađenom otopinom - Bebine uši primaju podražaje- majčine otkucaje srca, šumove u probavi i glas 25 cm i 400 g
  • 5. 21.-24. tjedan trudnoće - Oko 20.tj. beba siše palac - Od 23.tj. sluh je razvijen te može reagirati na vanjske podražaje - Igra se s pupkovinom, istražuje svoje tijelo-rukama prelazi preko lica, ruku i nogu - Pokreti su sve brži - Može osjetiti bol - Štuca kad se zagrcne plodnom vodom 30 cm i 600-700 g 25.-28. tjedan trudnoće - Oko 26.tj. otvara očne kapke - Do njega dopire tek 1% dnevnog svjetla - Moždana kora je od 28.tj. dovoljno razvijena za mišljenje te to predstavlja osnovu razumijevanja vanjskih podražaja - Upija podražaje izvana- glazbu, prometnu buku, glasove drugih ljudi - Dijete uči uživati- ultrazvuk dokazuje da se dječacima
  • 6. 29.-32. tjedan trudnoće - Bebino tijelo je prekriveno paperjem (lanugo) koje se zajedno sa "sirnim premazom"brine da plodna voda ne omekša kožu - Beba reagira na dodire izvana- odgovara pokretom na pritisak na trbuh 40-42 cm i 1700-2000 g 33.-40. tjedan trudnoće - Često cucla palac i koprca se pri čemu joj stijenke maternice masiraju kožu - Sve češće otvara svoje očne kapke - Ima razvijeno pamćenje-pamti pjesmicu koju je slušalo u utrobi i to ju smiruje 46 cm i 2500-3000 g
  • 7. PRENATALNA STIMULACIJA - započeti iza 16.tjedna trudnoće i provoditi 10-15 minuta dnevno - maternica-prva učionica (brže se uči ako ima više učenika) - mozak ima najviše neurona u 30.tjednu trudnoće te otada njihov broj opada - ako djetetu neki podražaj odgovara reagirat će snažnim,ali nježnim pokretom, a ako mu ne paše reakcija može biti neugodna za majku -može pomoći u uspostavljanju pravilnog ritma- npr. uvijek ista pjesma za uspavljivanje - pomaže u bržem uspostavljanju kvalitetnog odnosa s majkom, ocem, braćom i sestrama... - poticajno djeluje na djetetov razvoj
  • 8. SEDAM OSJETILA - Život je multisenzorni događaj:  Vid  Sluh  Njuh  Okus  Osjetilo pokreta  Osjetilo svijesti o vlastitom tijelu
  • 9. VID - Ono što gledate nije nužno to što vidite - Tijekom 1. i 2. mjeseca života- dijete vježba usmjeravanje pogleda na predmete (najbolja udaljenost je 20-25 cm) i prati pogledom predmet koji se pomiče - Dijete vidi bolje u 3., 6. i 9. mjesecu života - Vid se razvija do 12. godine života - Podraživanjem receptora u očima stvara se impuls za optički živac koji šalje senzorne poruke u različite dijelove mozga gdje se informacije opažaju, razvrstavaju i povezuju sa drugim osjetilima - Mozak- zapaža slike u okolini, obrađuje značenje te vidne informacije, pamti ju, mora biti u stanju slijediti ju dok se ona kreće , procijeniti treba li reagirati na nju i ako treba, odrediti najbolji način reagiranja - Vid ovisi o pravilnom i koordiniranom radu očnih mišića - Ono što gledate nije nužno to što vidite - Tijekom 1. i 2. mjeseca života- dijete vježba usmjeravanje pogleda na predmete (najbolja udaljenost je 20-25 cm) i prati pogledom predmet koji se pomiče - Dijete vidi bolje u 3., 6. i 9. mjesecu života - Vid se razvija do 12. godine života - Podraživanjem receptora u očima stvara se impuls za optički živac koji šalje senzorne poruke u različite dijelove mozga gdje se informacije opažaju, razvrstavaju i povezuju sa drugim osjetilima - Mozak- zapaža slike u okolini, obrađuje značenje te vidne informacije, pamti ju, mora biti u stanju slijediti ju dok se ona kreće , procijeniti treba li reagirati na nju i ako treba, odrediti najbolji način reagiranja - Vid ovisi o pravilnom i koordiniranom radu očnih mišića
  • 10. DODIR - Taktilni sustav - Prvi se od senzornih sustava razvija u maternici i najveći je senzorni sustav tijela - Taktilni receptori- po koži, u ustima, grlu, probavnom sustavu, ušnim kanalićima, organima za razmnožavanje... - Receptori primaju podražaje i prenose ih različitom brzinom putem specifičnih živčanih vlakana u mozak gdje se obrađuju - Vrste dodira: blagi dodir, duboki pritisak, vibracije, temperatura, osjet boli - Važan je usklađeni rad diskriminativnog i zaštitnog dodira
  • 11. PROPRIOCEPCIJA - Kako tijelo osjeća samo sebe - Receptori- u zglobovima, mišićima, ligamentima i vezivnom tkivu - Informacije o položaju tijela putuju duž leđne moždine do nesvjesnih dijelova mozga
  • 12. VESTIBULARNO OSJETILO - Kako se tijelo nosi s pokretima - Receptori- u unutarnjem uhu - Receptori daju informacije o kretanju, gravitaciji i vibraciji - Strukture smještene u unutarnjem uhu imaju sitne dlačice na kojima su sićušni kristalići kalcijeva karbonata (vapnenca) - Kanalići u unutarnjem uhu detektiraju ubrzavanje i usporavanje pokreta glave - Stanice s dlačicama na dnu svakog kanalića oplakuje- endolimfa - Vestibularni je sustav glavni organizator senzornih podražja
  • 13. SLUH - Davanje značenja zvukovima - Čujemo kad zvučni val stigne do pužnice uha i možemo slušati tu informaciju kad je ona jednom pretvorena u električni impuls koji se može obrađivati i interpretirati u mozgu - Zvukovi imaju mnogo dimenzija: intenzitet (glasnoća mjerena u decibelima), frekvencija/visina (broj zvučnih valova u sekundi), trajanje (koliko dugo zvuk traje) i lokacija (otkuda zvuk dolazi) - Vestibularno i slušno osjetilo- povezani su anatomski i fiziološki i zato vestibularna stimulacija može povećati spontanu vokalizaciju, što znači da je kretanje važno za razvoj govora u djeteta
  • 14. OKUS I NJUH - Kad nešto mirišimo- njuškamo kako bismo stvorili jaču struju zraka i povukli više mirisnih molekula do receptora u nosnim šupljinama - Tamo se molekule apsorbiraju uz pomoć nosne sluznice i njezinih dlakavih senzornih receptora koji se njišu pod utjecajem zračne struje - Kad je tamo dosta mirisa, impuls putuje olfaktornim sustavom u limbički sustav (središte emocija, pamćenja, zadovoljstva i učenja) - Možemo detektirati oko 10 000 mirisa i samo 4 okusa: gorko, slano, slatko i kiselo - Slatko najbolje osjećamo- na vrhu jezika slano-sa strane i na vrhu jezika kiselo- u sredini i sa strane gorko- na stražnjem dijelu jezika
  • 15. SENZORNA INTEGRACIJA - neki roditelji trebaju razviti senzornu inteligenciju- spoznati kako funkcioniraju osjetila njihovog djeteta, da li dijete ima poremećaj senzorne integracije te razumijeti djetetov jedinstveni način doživljavanja i reagiranja na svijet Poremećaj senzorne integracije- premala, nedovoljna ili prevelika osjetljivost na podržaje - pripazite da prilikom senzorne terapije dijete ne preopteretite senzornim podražajima- pratite njegove promjene u disanju (ubrzano ili plitko disanje), u ponašanju (zbunjenost, dezorjentiranost), promjene na koži (iznenadno crvenilo ili bljedilo) - Vaš cilj treba biti da otkrijete koji podražaji dijete smiruju ili ga potiču na aktivnost- kad je dijete samoorganizirano spremno je za učenje - važno je dijete malo po malo navikavati na podražaje koji mu
  • 16. 3 OSNOVNA ISKUSTVA-RAZVOJNI MILJOKAZI 1. stadij- POSTIZANJE SMIRENOSTI, PAŽNJE I ZAINTERESIRANOSTI ZA SVIJET (3 mj.) - pomažite bebi da gleda, sluša, kreće se i smiruje (otkrijte kako funkcioniraju osjetila vaše bebe!) 2. stadij- ZALJUBLJIVANJE (5 mj.) - izrazima zadovoljstva i ushita vabite bebu u ophođenje s vama (udvarajte se svojoj bebi!) 3. stadij- POČETAK DVOSMJERNE KOMUNIKACIJE (9 mj.) - slijedite bebino vodstvo te je izazivajte da razmjenjuje s vama geste i emocionalne signale u području njenog interesa
  • 17. RANA STIMULACIJA KOD KUĆE - igra- je sredstvo svjesnog razvoja djeteta i djeluje na njegov motorički, spoznajni, emocionalni i socijalni razvoj - važno je kroz igru stimulirati sva osjetila: Vid Sluh Njuh Okus Osjetilo pokreta Osjetilo svijesti o vlastitom tijelu

Editor's Notes

  1. -voli i treba majčino lice, kontakt očima, njen glas, dodir (iz blizine, iz naručja), jer dijete poznaje mjaku još iz trudnoće i to mu daje sigurnost i doživljaj poznatog -do 6 tj. života djeca uglavnom izražavaju nelagodu svojim glasom, odnosno plačem (ako šute, znači da su zadovoljni)
  2. 2. i 3. mj. -srce počinje kucati u 5.tj. -velika je kao 2 kocke šećera
  3. 4. i 5. mj. -neke majke osjećaju te nježne pokrete već oko 15.tj. Od 5.mj. Nadalje beba mora još samo rasti i naporno vježbati za vanjski život- npr. Uvježbavati svoja osjetila
  4. 6. i 7.mj. -razvija sklonosti prema npr. Klasičnoj glazbi -dijete zainteresirano gleda prema ivoru svjetlosti, ako npr. Usmjerimo džepnu svjetiljku prema trbuhu
  5. 8. i 9.mj.
  6. -zadnja 2 osjetila su unutarnja -kad se vrtimo na mjestu otvorenih očiju primamo senzorne informacije o kretanju, položaju tijela, različite vidne info, osjećamo da su nam noge na tlu, strujanje zraka po koži i čak zvuk nogu u pokretu
  7. -voli i treba majčino lice, kontakt očima, njen glas, dodir (iz blizine, iz naručja), jer dijete poznaje mjaku još iz trudnoće i to mu daje sigurnost i doživljaj poznatog
  8. -podražaji prenošeni diskriminativnim putem omogućuju da dijete osjeti razlike u površinama -zaštitnim putem putuju podražaji koji nam pomažu da reagiramo u opasnim situacijama (putuju brzo)- kad npr. Dotaknemo vruću peć Lokalizacija dodira-sposobnost da dijete odredi gdje je po tijelu dodirnuto iako su mu oči zatvorene
  9. -receptori primaju informacije o tome kako se mišići stežu i istežu i o tome da li nam je tijelo u mirovanju (npr. kad sjedimo mišići, zglobovi i vezivno tkivo u nogama i stražnjici se stisnu jedni uz druge) - rijetko smo svjesni gdje su nam dijelovi tijela, osim ako o njima aktivno razmišljamo, pa se možemo npr. usredotočiti na predavanje, a ne razmišljati o položaju tijela -za poteškoće- bez sposobnosti odmjeravanja težine predmeta (pritiska na zglobove) vaše dijete koristi možda prejaku snagu da podigne predmet pa se čak udari u lice
  10. -vestibularni sustav radi 24 sata dnevno jer je sila Zemljine teže konstantna i utječe na sve što radimo -kad dijete nagne glavu dlačice i kristalići mijenjaju početni položaj signalizirajući da je došlo do promjene u odnosu na gravitaciju -zato dijete kad se sagne može popiti vodu iz fontane a da pritom ne izgubi ravnotežu -endolimfa savija dlačice unatrag-kad npr. Auto krene i unaprijed-kad stane, a kad se krećemo istom brzinom dalje, tekućina se stabilizira i vraća dlačice u početni položaj pa više ne osjećamo aktivno kretanje
  11. -normalan prag sluha je od nula do petnaest decibela
  12. -bebe će razviti svoje kognitivne vještine u intimnom odnosu s vama, a ne ako ga ostavite samog s igračkama-više uči u odnosu s ljudima -zato zanemarena djeca zaostaju u razvoju, pogotovo u razvoju govora 1.-osoba, okolina, osjet-prvi dani 2.- kontakt očima, facijalna ekspresija- 2-5 mj. 3.- zatvaranje krugova, otvaranje krugova-4-10 mj.
  13. -dijete koje komunicira je dijete koje uči-a dijete komunicira kad je motivirano, kad su ugodne emocije u igri -vizualna- crno-bijeli uzorci, kasnije slikovnice sa jarkim kontrastnim bojama, šminka na licu -auditivna- visoki-niski tonovi -taktilno-haptička- hrapavo-glatko -oralna- pokreti jezikom-nek oponaša olfaktorna-razni mirisi - gustativna- zrnce soli, šećera Motorička- igračke malo izvan dohvata, poligon od jastuka