2. Temeljno proizlazi iz
senzomotoričkog programa
Edukacijske kineziologije (26
vježbi)
• u drugoj polovici 20 stoljeća – dr. sc.
Paul Dennison i Gail E. Dennison
• vježbama se potiče integracija sustava
uma i tijela, odnosno integrirano
djelovanje cijeloga mozga i tijela u
okvirima triju dimenzija (lateralnosti,
centriranja i fokusiranja)
3. • Procesi mišljenja i učenja ne događaju
se samo u umu, već uključuju
čitavo tijelo:
- osjetila-opskrbljuju mozak
informacijama iz okruženja
- pokrete-izražavaju znanje i
pospješuju razvoj spoznajnih funkcija
- emocije-potiču mentalne procese
4. Važnost integracije uma i tijela
• Učenje je prirodan proces osnažen
senzomotoričkim iskustvima, odnosima s
drugim ljudima, te osjećajima uzajamne
povezanosti s drugima i poštovanja.
• Važnost spontane dječje igre, različitih
načina izražavanja (pjevanjem,crtanjem)
redovite komunikacije s drugom djecom i
odraslima u kojima se aktivno potiču dječja
znatiželja, maštovitost, tjelesni pothvati i
briga za bližnje.
5. TV, računala, videoigre, automatizirane
igračke nameću se ispred fizičkog
kretanja, zajedničkog druženja, igre,
motivacije, cjelovitog doživljavanja
svijeta, rješavanja problema,
znatiželje, stvaralaštva…
6. • Djeca prirodno uče djelovanjem i kroz
interakciju s drugima
• “TV djeci pruža zadivljujuće složene
komadiće informacija, ali to je znanje
uglavnom neintegrirano i nedostaje mu
dovoljno konteksta i značenja.”
Kate Moody
7. • Kad se i kreću, to je često
natjecateljski i prisilno
• Igra često jako strukturirana i
ostavlja malo prostora za razvijanje
djetetove inicijative, kreativnosti i
mašte
• Poželjna je igra u kojoj dijete uzima
svoj poznati svijet i organizira ga u
sve složenije mentalne i emocionalne
obrasce
8. STRES -krajnje štetan za
potencijal učenja
• ubrzani stil života
• nesređene obiteljske prilike
• štetni čimbenici iz okoline
• fizičke bolesti i poremećaji
• česta testiranja i ocjenjivanja
• natjecateljski duh
• projicirani strah od nasilja potpomognut
informacijama u medijima i TV
programima
9. Djeca u stresnim situacijama
reagiraju
• Gubitkom pažnje
• Lošijim pamćenjem
• Fizičkim nemirom
• Agresijom
• Svađom
10. Čimbenici koji još mogu razorno
utjecati na sposobnost učenja
• Nepravilna prehrana
• Nedovoljan unos vode
• Nedovoljno kisika
• Izlaganje vanjskim zračenjima
• Kruti obrazovni sustav
11. Štetni utjecaji se mogu smanjiti
• Igrom
• S više međuljudske povezanosti
• Integrirajućim pokretima
12. Svaka situacija učenja u osnovi
uključuje iste korake:
osjetilni unos – povezivanje – usvajanje
- djelovanje
• Jednostavni integrirajući pokreti usmjereni na
senzoričku aktivaciju i ravnotežu pobuđuju
sustav uma i tijela i dovode ga u stanje
spremnosti za učenje, olakšavajući time svaki
korak tog procesa
13. GIMNASTIKA ZA MOZAK -
mikrointervencije
2 najčešće zapreke punoj i široj upotrebi
tih jednostavnih pokreta
• Duboko ukorijenjena zabluda da su um i
tijelo odvojeni i da kretanje nema veze s
kognitivnim sposobnostima
• Sumnja da jednostavne fizičke aktivnosti
koje zahtijevaju malo vremena i ne ovise o
tehničkim pomagalima ne mogu biti osobito
korisne
14. Primjena:
• Djeca:- pokreti im se sviđaju, često traže da
ih izvode, poučavaju njima svoje prijatelje i
jednostavno ih integriraju u svoj život bez
potrebe za dodatnom motivacijom ili nadzorom
- postizanje spremnosti za učenje – na
početku školskog dana, nakon odmora ili užine
• Odrasli:- naročito oni koji se bave sportom
(koji zahtijevaju smirenost, usredotočenost i
integriranost) ili umjetnošću (tehnička
izvedba obogaćena osjećajima, strašću što
dovodi do zapanjujuće dubokog umjetničkog
izraza)
- sprječava propadanje kognitivnih
funkcija zbog starenja ili bolesti (Alzheimer)
15. Ljudski mozak je funkcionalno
podijeljen i možemo ga podijeliti u
odnosu na korištenje Brain Gym pokreta
na:
• Lijevu i desnu hemisferu - dimenzija
lateralnosti
• Prednju i stražnju stranu (čeone
režnjeve i moždano deblo) – dimenzija
fokusiranja
• Gornji i donji dio (koru velikog mozga i
limbički sustav) – dimenzija centriranja
16. Lateralnost
• Podjela tijela i mozga na lijevu i desnu
stranu
• Sposobnost prijelaza preko središnje linije
tijela i rada u središnjem polju
• Preduvjet za koordinaciju cijelog tijela i
lakoću učenja gledanjem na blizinu
(čitanjem), pomažu integraciji binokularnog
vida i binokularnog sluha
• Nesposobnost prelaženja preko središnje
linije tijela vodi specifičnim teškoćama u
učenju
17. • Križno gibanje – poboljšava koordinaciju L-D (sve vještine
koje uključuju prijelaz preko središnje linije tijela-vizualne slušne ili
kinestetičke), prostornu koordinaciju i orijentaciju, ravnotežu
(zatvorenih očiju), sluh i vid (glasovna analiza, pisanje, čitanje, slušanje)
• Lijene osmice –opuštanje očiju, vrata i ramena, poboljšava
percepciju dubine, korisno za koncentraciju, bolji periferni vid
• Dvostruko šaranje – poboljšava prostornu percepciju i
vizualno razlikovanje – poboljšava razumijevanje pisanih simbola, razvija
svijest o tijelu, osim koordinacije i specijalizaciju ruku i očiju,
poboljšava motoričke vještine, korisno za praćenje uputa
• Okretanje vrata –za poboljšanje disanja i veću opuštenost
• Trbušno disanje –za povećanje energetske razine,
povećanje raspona pažnje, vježbanje disanja dijafragmom
• Slon –naročito korisno za slušanje – razumijevanje pri slušanju,
glasovnu analizu, za pamćenje redoslijeda (npr. niza brojeva)
18. Fokusiranje
• Sposobnost prijelaza preko linije koja dijeli
tijelo na stražnju i prednju stranu (zatiljne i
čeone režnjeve)
• Nesposobnost rezultira teškoćama
izražavanja i nesposobnošću aktivnog
sudjelovanja u procesu učenja
• Nefokusiranim učenicima se daju obilježja
“pomanjkanja pažnje”, “teškoća u
razumijevanju” , “jezičnih teškoća” ili
“hiperaktivnosti”
• Neka djeca su pak pretjerano fokusirana i
ulažu previše napora
19. • Sova – smanjuje napetost u vratu i ramenima, poboljšava
pokretljivost glave, poboljšava vizualne i auditivne vještine
(ublažava navike škiljenja, poboljšava slušno razumijevanje), pomaže
pažnji i pamćenju
• Aktivacija ruke – poboljšava koordinaciju oko- ruka -
poboljšava rukopis, olakšava pisanje pisanim slovima, vraća energiju
u šakama i prstima (opušta grč kod pisanja), pozitivno utječe na
pažnju (raspon, usredotočivanje), povećava i kreativnost u pisanju
• Pregib stopala – opušta držanje tijela, poboljšava
društveno ponašanje – unapređuje komunikacijske i interakcijske
vještine
20. Centriranje
• Sposobnost prijelaza preko linije koja dijeli
tijelo na gornji i donji dio tijela, te na
odgovarajuće funkcije gornjeg i donjeg
mozga: veliki mozak (apstraktno mišljenje) i
srednji mozak (emocionalni sadržaj)
• Ništa ne možemo naučiti bez emocija i
osjećaja za smislenost
• Nesposobnost centriranja vodi u iracionalni
strah, nesposobnost doživljavanja ili
izražavanja emocija
21. • Kvačenja – jasnije slušanje i govorenje (poboljšava
komunikaciju), bolja ravnoteža i koordinacija, bolja
samokontrola i osjećaj povezanosti s drugima, povećava
dobar osjećaj u okolini (smanjuje preosjetljivost)
• Energetsko zijevanje – povećava oksidaciju
za učinkovito i opušteno funkcioniranje – izuzetno aktivira
učenje, razbuđuje mozak i poboljšava koncentraciju,
omogućava bolju verbalnu i neverbalnu komunikaciju
(poboljšava čitanje naglas, pjevanje, kreativno pisanje, javni
govor)
