Pamćenje se odvija u tri faze: senzorno pamćenje, kratkoročno pamćenje i dugoročno pamćenje. Senzorno pamćenje zadržava informacije vrlo kratko, dok kratkoročno može zadržati do 30 sekundi, a dugoročno omogućava pohranu neograničenih informacija. Učenje se odvija kroz različite metode i uključuje fenomen kao što je generalizacija, gdje se strah od jednog psa proširuje i na druge uzroke.

1. Pamćenje

2. Pamćenje ili obrada informacija odvija se u 3 FAZE:
1. senzorna faza
2. kratkoročno pamćenje
3. dugoročno pamćenje

3. 1. Senzorno pamćenje
• prva faza obrade informacija
• informacije koje svakodnevno primamo putem osjetila, no svjesni smo samo
onih na koje obratimo pozornost (znamo da su na zidu slike, no ne znamo i
točan broj)
• vidno pamćenje (ikoničko) do 2 sekunde
• slušno pamćenje (ehoičko) od 2 do 4 sekunde

4. 2. Kratkoročno pamćenje
• kapacitet je ograničen, 7+-2 nepovezane čestice ili
od 5 do 9 nepovezanih čestica
• informacije se u kratkoročnom pamćenju zadržavaju do 30 sekundi bez
ponavljanja i ometajućih čimbenika
• ponavljanjem informacije prelaze u dugoročno pamćenje

5. 3. Dugoročno pamćenje
• zadržavanje i pohranjivanje informacija za ponovni rad
• NEOGRANIČENI kapacitet jer postoje nebrojene mogućnosti za stvaranje
veza među neuronima
DEKLARATIVNO (eksplicitno) pamćenje:
• pamćenje DOGAĐAJA (EPIZODNO ili AUTOBIOGRAFSKO)
• pamćenje ČINJENICA I ZNANJA (SEMANTIČKO)
NEDEKLARATIVNO (implicitno) pamćenje:
• pamćenje VJEŠTINA (PROCEDURALNO)
(1. faza kognitivna, 2. je povezivanje i 3. je automatizacija tj. obavljanje vježbe
uz što manje svjesne kontrole)

6. • Uglavnom su proceduralno i epizodičko pamćenje otporniji na
zaboravljanje, za razliku od semantičkog, za koje je u većini slučajeva
potrebno uložiti napor da bi se zapamtila informacija.
• ZAKON REMINISENCIJE govori da ako neko gradivo nismo 100%
savladali (npr. samo 80%), znat ćemo ga bolje nakon 2-3 dana (85%).
• Pamtimo najčešće čestice s početka niza i na kraju niza!
• Bolje je da slične predmete ne učimo zajedno!

7. Znakovi za pronalaženje informacije u
pamćenju:
- sve ono što nam olakšava dosjećanje
1. RASPOLOŽENJE (kad smo sretni lakše se dosjećamo sretnih događaja)
2. KONTEKST ili SITUACIJA U KOJOJ JE NEŠTO NAUČENO (lakše nam
je ako nas se ispituje u učionici gdje smo te informacije i učili)

8. Metode ispitivanja pamćenja:
METODA PREPOZNAVANJA:
• pronalaženje točnog odgovora među navedenima; zahtjeva dobro poznavanje
gradiva
Npr. zaokruživanje točnog odgovora
METODA DOSJEĆANJA:
• aktivna rekonstrukcija informacije
Npr. pitanje tipa dopunjavanja rečenice s točnim odgovorom ili odgovora na
pitanje u obliku samostalne rečenice
METODA UŠTEDE:
• vrijeme koje nam je potrebno da neku informaciju ponovno naučimo

9. Primjer zadatka za provjeru znanja:
Na Jelenu je u djetinjstvu tijekom igre skočio pas i srušio je na tlo, što je u nje izazvalo
strah. Toga se sjeća do najsitnijih detalja. I danas se boji svih pasa, smatra ih opasnima i
obično prelazi na drugu stranu ulice kada ih vidi. No unatoč svojemu negativnom stavu
prema psima, Jelena je pristala brinuti se o Reksu, psiću svoje prijateljice koja je bila na
putu. Čitala je istraživanja o sposobnostima učenja u različitih životinjskih vrsta. Neka
načela učenja primijenila je i u Reksa. Naučila ga je da joj vraća bačenu loptu tako što
mu je prvo davala keks kada bi potrčao za loptom, zatim kada bi se s loptom vratio do
nje, a na kraju bi mu davala keks samo kada bi joj loptu vratio u ruke.

10.  Što prema teoriji klasičnoga uvjetovanja predstavlja skok psa na Jelenu?
neuvjetovani podražaj
 Kako se prema teoriji klasičnoga uvjetovanja naziva pojava da se Jelena
boji svih pasa, a ne samo onoga koji ju je srušio?
generalizacija
 U kojoj je specifičnoj vrsti dugoročnoga pamćenja Jeleni pohranjeno
sjećanje na neugodno iskustvo sa psom?
epizodičko
 Kojom je vrstom učenja Jelena naučila psa da joj donese loptu u ruke?
operantno uvjetovanje