Vinko Bubić, dr.med.
DZ Istok, Hirčeva 1, Zagreb
CITATI
 Albert Einstein

"Najvažnija ljudska težnja je težnja za moralnošću u našem
djelovanju. Naša unutarnja ravnoteža, čak i naša
egzistencija ovisi o tome. Jedino moralnost u našem
djelovanju može dati ljepotu i dostojanstvo našem životu."
"... U moralnosti nema ničeg božanskog, to je posve ljudska
stvar..."
 Emile Durkheim
"Moralna su pravila produkt specijalnih društvenih faktora,
a svaki moralni sistem zavisi od socijalne strukture društva
u kojem egzistira. Ne postoji apsolutni moral, dakle ni
jedan moralni sistem koji bi bio moralan za svako društvo,
a različitost morala za ovo ili ono društvo ne može se
objašnjavati neznanjem ili izopačenosšću."
 Ernest Hemingway

"To je moral: da ste poslije odvratni sami sebi.“
"O moralu znam samo toliko da je moralno ono
poslije čega se dobro osjećate, a nemoralno ono
poslije čega se osjećate loše."
 Mahatma Gandhi

"Jedno je u meni usadilo dubok korijen: ubjeđenje da
je moral osnova svih stvari i da je istina substanca
sve moralnosti. Istina je bila moj jedini cilj."
 U medicini kao i u društvu, stalno smo suočeni s dilemama,

ambivalentnim situacijama i potrebama za racionalnim
rješenjima i izbalansiranim solucijama koje uvijek ne moraju
biti najbolje rješenje.
Polja napetosti u zdravstvu su brojna:
 Između stalne čežnje napretka i opasnost koje napredak
nosi sa sobom
 U sukobu interesa pojedinca i interesa društva
 U području politike i odlučivanja između prinude i slobode
 Između autonomije pacijenta i paternalizirana liječnika
 Između medicine utemeljene na posljednjoj riječi znanosti i
tehnike te vrijednosti onih zahvata koji se temelje na tzv.
alternativnim modelima terapije.
 Između državnog i privatiziranog zdravstva.
 Medicinski djelatnici suočavaju se svaki dan s važnim

problemima vezanim za prava pacijenata.
Problemi koji se odnose na prava pacijenata dobivaju
sve veću važnost u medicinskoj praksi iz slijedećih
razloga:
Medicinski standardi povjerenja uočavaju i
unapređuju prava pacijenta, pa tako povreda ovih
prava može prouzrokovati gubitak povjerenja u
bolnicu kao instituciju ( ili gubitak ugleda bolnice ).
Prava pacijenata nisu ništa drugo do jednostavnog
prikaza zakonskih prava koja već postoje dakle,
njihova povreda može značiti građansku ili čak
krivičnu odgovornost.
OSNOVNA PRAVA NA LIJEČENJE I PRAVA
BOLESNIKA
 

  Kako definira hrvatski Ustav, moderno hrvatsko 

 

društvo zasniva se na poštovanju ljudskih prava, 
demokraciji i civilnom društvu. Sukladno tome, 
ljudska prava moraju postati najveća hrvatska 
vrijednost. Da bi se ovaj ideal ostvario u zdravstvu, 
potrebno je definirati i poštovati osnovna prava na 
liječenje i prava bolesnika u koja spadaju:

Pravo na kvalitetno i pravodobno liječenje
Pravo na hitnu pomoć
Pravo na izbor liječnika i stomatologa
Pravo na kvalitetnu njegu
Pravo na hranjenje sondom
Pravo na obavijesni pristanak na liječenje
Pravo na rehabilitaciju odnosno, rehabilitaciju 

nakon bolesti, ozljeda, nemoći i sl.
Pravo na pobačaj
Pravo na zaštitu od RTG zračenja
Pravo na odbijanje dijela i čitavog tretmana
Pravo na informaciju u vezi bolesti i liječenja
Pravo na trajnost liječenja
Pravo na kvalitetu komunikaciju s liječnikom i 

medicinskom sestrom, odnosno  bolničarom
Pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju
Pravo na žalbu zbog nezadovoljstva liječenjem ili 
njegom, odnosno, odnosom zdravstvenih radnika
Pravo na mišljenje Etičkog odbora
Pravo na pomoć Suda za prava bolesnika i
Neka druga prava koja su priznata građanima čije 
su države članice Europske Unije.
Pobačaj


Prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o
rađanju djece, čl. 15 st. 2. u Republici Hrvatskoj, žena može legalno izvršiti prekid
trudnoće bez dozvole komisije, ako se radi o trudnoći koja traje do 10 tjedana. Prema
istom zakonu te na temelju rješenja Ministarstva zdravstva od 1. 9. 1996. godine, prekid
trudnoće se može obaviti u samo za to ovlaštenim stacionarnim zdravstvenim
ustanovama.
Članak 15.
Prekid trudnoće je medicinski zahvat.
Prekid trudnoće se može izvršiti do isteka deset tjedana od dana začeća.
Nakon isteka deset tjedana od dana začeća, prekid trudnoće može se izvršiti samo po
odobrenju komisije, a pod uvjetima i po postupku utvrđenom ovim zakonom.
Sve što izlazi iz okvira prije navedenog zakona spadalo bi načelno u kazneno djelo Protupravni prekid trudnoće 
Članak 97.st.1 KZ-a
(1) Tko protivno propisima o prekidu trudnoće, trudnoj ženi s njezinim pristankom započne
vršiti, izvrši ili joj pomogne izvršiti prekid trudnoće, kaznit će se kaznom zatvora od šest
mjeseci do tri godine.
  Prema statističkim podacima, u Hrvatskoj je 

1990. godine bilo oko 38.500 namjernih 
pobačaja, a 2004. godine malo iznad 5000 
pobačaja. Velika razlika može se pripisati 
boljoj obrazovanosti i informiranosti, ali se 
vjeruje da dio pobačaja liječnici izvode 
ilegalno pa svi nisu navedeni u statističkim 
podacima.
Plavo – legalan abortus na zahtjev
Crveno – ilegalan, osim ako je u pitanju život majke ili
njeno zdravlje
Smeđe – moguć kod silovanja, pitanje života majke ili
fetalnih dijagnosticiranih defekata
 Dodatna posebna prava definirana su za posebno osjetljive kategorije pacijenata
odnosno bolesnika kao što su malodobni, senilni, duševno bolesni, osobe s
izlječivim bolestima, hendikepirani bolesnici kao što su slijepi, gluhi, ratni i
mirnodopski invalidi te umirući bolesnici.

Jedna od posljednjih europskih karata prava umirućih definiraju njihova prava u
dvanaest točaka, i to:
 Da ga se smatra osobom do smrti,
 Da ga se obavještava o njegovom stanju, ako on to želi,
 Da ga se ne vara, odnosno ima pravo na iskrene odgovore,
 Ima pravo sudjelovati u odlukama koje ga se tiču, te da se njegova volja poštuje,
 Da mu se ublaže bolovi i patnja,
 Ima pravo na njegu i liječenje u željenom ambijentu,
 Da mu se ne nameću takva liječenja koja će produžiti njegovo umiranje,
 Da iskaže vlastite emocije,
 Ima pravo na psihološku pomoć i na duhovnu utjehu u sklopu njegove vjere,
 Da njegovi voljeni budu prisutni,
 Da ne umre sam u izolaciji,
 Da umre na miru i dostojanstveno.
NELAGODE I PRAVA BOLESNIKA
 Na pragu 21. stoljeća bolesnik mora imati pravo

na humaniziranu medicinu u kojoj će biti
poštovana sva prava bolesnika.
 U prvom redu pacijent ima pravo očekivati, od
onih struktura kojima je on povjeren, da poštuju
sva prava koja pripadaju svakom živom biću.
 Bolesnik ima pravo izraziti svoje vlastito
odobrenje kada je obaviješten o bilo kojoj vrsti
liječenja izvan uobičajenog tretmana, pa i ne dati
svoj osobni pristanak za liječenja koja se smatraju
uobičajenima.
ZAKON O ZAŠTITI PRAVA PACIJENTA
 1999.osnovana je Hrvatska udruga za

promicanje prava pacijenata
 2004.Hrvatski Sabor donosi zakon o zaštiti
prava pacijenta
PRAVA PSIHIJATRIJSKIH BOLESNIKA
 Na pragu 21. stoljeća pravo pokazuje veliki interes za stanje u ovom području. U mnogim zemljama

doneseni su posebni zakoni koji reguliraju ovo vrlo osjetljivo medicinsko – društveno područje.
Prema internacionalnoj Povelji o pravima hospitaliziranih neuropsihijatrijskih bolesnika, temeljna prava
duševnih bolesnika su slijedeća:
 Sva građanska prava za vrijeme hospitalizacije
 Pravo na humano, zdravo i sigurno okruženje i sloboda kretanja
 Pravo na dostojanstvo
 Pravo na primjeren prostor
 Pravo na posjetu
 Pravo na informacije o uslugama liječenja, o pravnom statusu, o osoblju koje ga liječi, o napretku,
odnosno, tijeku liječenja, o premještaju u drugu ustanovu
 Pravo na informirani pristanak za liječenje bolesnika
 Pravo na privatnost
 Pravo na povjerljivost medicinske dokumentacije
 Pravo na pravnog zastupnika i dr.
 Prema Zakonu o zaštiti zdravlja i zdravstvenom osiguranju, čl.33. duševnog bolesnika u Hrvatskoj

može se hitno i protiv njegove volje hospitalizirati ukoliko on uslijed svoje bolesti ugrožava svoju
okolinu, materijalna dobra ili samog sebe, te o tome izvijestiti nadležni sud i službu starateljstva.
OBVEZE ZDRAVSTVENE USTANOVE
 Brošure o pravima pacijenta
 Davanje informacija pacijentu
 Definirat osoblje kojemu je nužno dati

informacije
 Osigurati komunikaciju na jeziku pacijenta
 Omogućiti zadovoljavanje vjerskih običaja
pacijenata
PRAVA PACIJENATA U ZDRAVSTVENOJ
ZAŠTITI
 Na pragu 21.st. svaka osoba u zdravstvenoj zaštiti ima pravo na poštovanje svoje









osobe kao ljudskog bića, pravo na samoodređenje, pravo na fizički i mentalni integritet
i na sigurnost svoje osobe.
Pacijent ima pravo na obavijesti o zdravstvenim uslugama i kako ih najbolje koristiti.
Pacijenti imaju pravo biti potpuno obaviješteni o svom zdravstvenom statusu,
uključujući medicinske činjenice o njihovom stanju, o predloženim medicinskim
postupcima, zajedno s mogućim rizicima i koristima svakog pojedinog postupka, te o
dijagnozi, predviđanju i napretku liječenja.
Pacijent ima pravo izabrati hoće li i tko će biti obaviješten umjesto njega, a pacijentu
treba omogućiti dobivanje drugog mišljenja.
Pacijentima treba osigurati mogućnost da zahtijevaju i dobiju pisani sažetak svoje
dijagnoze, liječenja i njege pri otpuštanju iz zdravstvene ustanove.
Pristanak pacijenta preduvjet je za bilo kakvu medicinsku intervenciju, nakon što
dobije sve obavijesti. Sve obavijesti o pacijentovom zdravstvenom stanju, medicinskim
uvjetima, dijagnozama, prognozi i liječenju, te sve ostale osobne obavijesti moraju
ostati povjerljive čak i poslije smrti.
Povjerljive obavijesti mogu se obznaniti samo uz izričit pristanak pacijenta ili ako je to
izričito u skladu sa zakonom.
ZAKLJUČAK
  Sa sociološko - medicinskog stajališta zahvati na čovjeku moraju biti

razmatrani glede njihove korisnosti i rizika kojeg uključuju te s etičkog
stajališta, kao i s obzirom na poštivanje osnovnih ljudskih prava i
dostojanstva bolesnog čovjeka.
 Napredak i uspjeh medicinske znanosti prisiljava nas da ponovo
razmislimo o dosegu zaštiti ljudskih prava u medicini i o društvenim
posljedicama ovih procesa. Problemi eutanazije su također sve aktualniji.
 Na temelju relevantne znanstvene literature (domaće i strane) može se
zaključiti da je Medicinsko pravo imalo i danas ima izuzetno značajno
mjesto u edukaciji zdravstvenih radnika, posebno onih (studenata i
učenika) koji će svoju karijeru realizirati u 21.st., kada očekujemo da će
prava bolesnika u našim bolnicama, biti daleko više poštovana. Tada
ćemo odgovoriti na pitanje kako postati solidarna zajednica u kojoj je
pomoć bolesniku da ozdravi visoko rangirana vrijednost, a spašavanje
života jedno od najljepših iskustava zdravstvenih radnika.

Prava pacijenata

  • 1.
    Vinko Bubić, dr.med. DZIstok, Hirčeva 1, Zagreb
  • 2.
    CITATI  Albert Einstein "Najvažnijaljudska težnja je težnja za moralnošću u našem djelovanju. Naša unutarnja ravnoteža, čak i naša egzistencija ovisi o tome. Jedino moralnost u našem djelovanju može dati ljepotu i dostojanstvo našem životu." "... U moralnosti nema ničeg božanskog, to je posve ljudska stvar..."  Emile Durkheim "Moralna su pravila produkt specijalnih društvenih faktora, a svaki moralni sistem zavisi od socijalne strukture društva u kojem egzistira. Ne postoji apsolutni moral, dakle ni jedan moralni sistem koji bi bio moralan za svako društvo, a različitost morala za ovo ili ono društvo ne može se objašnjavati neznanjem ili izopačenosšću."
  • 3.
     Ernest Hemingway "Toje moral: da ste poslije odvratni sami sebi.“ "O moralu znam samo toliko da je moralno ono poslije čega se dobro osjećate, a nemoralno ono poslije čega se osjećate loše."  Mahatma Gandhi "Jedno je u meni usadilo dubok korijen: ubjeđenje da je moral osnova svih stvari i da je istina substanca sve moralnosti. Istina je bila moj jedini cilj."
  • 4.
     U medicinikao i u društvu, stalno smo suočeni s dilemama, ambivalentnim situacijama i potrebama za racionalnim rješenjima i izbalansiranim solucijama koje uvijek ne moraju biti najbolje rješenje. Polja napetosti u zdravstvu su brojna:  Između stalne čežnje napretka i opasnost koje napredak nosi sa sobom  U sukobu interesa pojedinca i interesa društva  U području politike i odlučivanja između prinude i slobode  Između autonomije pacijenta i paternalizirana liječnika  Između medicine utemeljene na posljednjoj riječi znanosti i tehnike te vrijednosti onih zahvata koji se temelje na tzv. alternativnim modelima terapije.  Između državnog i privatiziranog zdravstva.
  • 5.
     Medicinski djelatnicisuočavaju se svaki dan s važnim problemima vezanim za prava pacijenata. Problemi koji se odnose na prava pacijenata dobivaju sve veću važnost u medicinskoj praksi iz slijedećih razloga: Medicinski standardi povjerenja uočavaju i unapređuju prava pacijenta, pa tako povreda ovih prava može prouzrokovati gubitak povjerenja u bolnicu kao instituciju ( ili gubitak ugleda bolnice ). Prava pacijenata nisu ništa drugo do jednostavnog prikaza zakonskih prava koja već postoje dakle, njihova povreda može značiti građansku ili čak krivičnu odgovornost.
  • 6.
    OSNOVNA PRAVA NALIJEČENJE I PRAVA BOLESNIKA     Kako definira hrvatski Ustav, moderno hrvatsko    društvo zasniva se na poštovanju ljudskih prava,  demokraciji i civilnom društvu. Sukladno tome,  ljudska prava moraju postati najveća hrvatska  vrijednost. Da bi se ovaj ideal ostvario u zdravstvu,  potrebno je definirati i poštovati osnovna prava na  liječenje i prava bolesnika u koja spadaju: Pravo na kvalitetno i pravodobno liječenje Pravo na hitnu pomoć Pravo na izbor liječnika i stomatologa Pravo na kvalitetnu njegu Pravo na hranjenje sondom
  • 7.
  • 8.
  • 9.
    Pobačaj  Prema Zakonu ozdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, čl. 15 st. 2. u Republici Hrvatskoj, žena može legalno izvršiti prekid trudnoće bez dozvole komisije, ako se radi o trudnoći koja traje do 10 tjedana. Prema istom zakonu te na temelju rješenja Ministarstva zdravstva od 1. 9. 1996. godine, prekid trudnoće se može obaviti u samo za to ovlaštenim stacionarnim zdravstvenim ustanovama. Članak 15. Prekid trudnoće je medicinski zahvat. Prekid trudnoće se može izvršiti do isteka deset tjedana od dana začeća. Nakon isteka deset tjedana od dana začeća, prekid trudnoće može se izvršiti samo po odobrenju komisije, a pod uvjetima i po postupku utvrđenom ovim zakonom. Sve što izlazi iz okvira prije navedenog zakona spadalo bi načelno u kazneno djelo Protupravni prekid trudnoće  Članak 97.st.1 KZ-a (1) Tko protivno propisima o prekidu trudnoće, trudnoj ženi s njezinim pristankom započne vršiti, izvrši ili joj pomogne izvršiti prekid trudnoće, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
  • 10.
  • 11.
    Plavo – legalanabortus na zahtjev Crveno – ilegalan, osim ako je u pitanju život majke ili njeno zdravlje Smeđe – moguć kod silovanja, pitanje života majke ili fetalnih dijagnosticiranih defekata
  • 13.
     Dodatna posebnaprava definirana su za posebno osjetljive kategorije pacijenata odnosno bolesnika kao što su malodobni, senilni, duševno bolesni, osobe s izlječivim bolestima, hendikepirani bolesnici kao što su slijepi, gluhi, ratni i mirnodopski invalidi te umirući bolesnici. Jedna od posljednjih europskih karata prava umirućih definiraju njihova prava u dvanaest točaka, i to:  Da ga se smatra osobom do smrti,  Da ga se obavještava o njegovom stanju, ako on to želi,  Da ga se ne vara, odnosno ima pravo na iskrene odgovore,  Ima pravo sudjelovati u odlukama koje ga se tiču, te da se njegova volja poštuje,  Da mu se ublaže bolovi i patnja,  Ima pravo na njegu i liječenje u željenom ambijentu,  Da mu se ne nameću takva liječenja koja će produžiti njegovo umiranje,  Da iskaže vlastite emocije,  Ima pravo na psihološku pomoć i na duhovnu utjehu u sklopu njegove vjere,  Da njegovi voljeni budu prisutni,  Da ne umre sam u izolaciji,  Da umre na miru i dostojanstveno.
  • 14.
    NELAGODE I PRAVABOLESNIKA  Na pragu 21. stoljeća bolesnik mora imati pravo na humaniziranu medicinu u kojoj će biti poštovana sva prava bolesnika.  U prvom redu pacijent ima pravo očekivati, od onih struktura kojima je on povjeren, da poštuju sva prava koja pripadaju svakom živom biću.  Bolesnik ima pravo izraziti svoje vlastito odobrenje kada je obaviješten o bilo kojoj vrsti liječenja izvan uobičajenog tretmana, pa i ne dati svoj osobni pristanak za liječenja koja se smatraju uobičajenima.
  • 15.
    ZAKON O ZAŠTITIPRAVA PACIJENTA  1999.osnovana je Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata  2004.Hrvatski Sabor donosi zakon o zaštiti prava pacijenta
  • 16.
    PRAVA PSIHIJATRIJSKIH BOLESNIKA Na pragu 21. stoljeća pravo pokazuje veliki interes za stanje u ovom području. U mnogim zemljama doneseni su posebni zakoni koji reguliraju ovo vrlo osjetljivo medicinsko – društveno područje. Prema internacionalnoj Povelji o pravima hospitaliziranih neuropsihijatrijskih bolesnika, temeljna prava duševnih bolesnika su slijedeća:  Sva građanska prava za vrijeme hospitalizacije  Pravo na humano, zdravo i sigurno okruženje i sloboda kretanja  Pravo na dostojanstvo  Pravo na primjeren prostor  Pravo na posjetu  Pravo na informacije o uslugama liječenja, o pravnom statusu, o osoblju koje ga liječi, o napretku, odnosno, tijeku liječenja, o premještaju u drugu ustanovu  Pravo na informirani pristanak za liječenje bolesnika  Pravo na privatnost  Pravo na povjerljivost medicinske dokumentacije  Pravo na pravnog zastupnika i dr.  Prema Zakonu o zaštiti zdravlja i zdravstvenom osiguranju, čl.33. duševnog bolesnika u Hrvatskoj može se hitno i protiv njegove volje hospitalizirati ukoliko on uslijed svoje bolesti ugrožava svoju okolinu, materijalna dobra ili samog sebe, te o tome izvijestiti nadležni sud i službu starateljstva.
  • 17.
    OBVEZE ZDRAVSTVENE USTANOVE Brošure o pravima pacijenta  Davanje informacija pacijentu  Definirat osoblje kojemu je nužno dati informacije  Osigurati komunikaciju na jeziku pacijenta  Omogućiti zadovoljavanje vjerskih običaja pacijenata
  • 18.
    PRAVA PACIJENATA UZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI  Na pragu 21.st. svaka osoba u zdravstvenoj zaštiti ima pravo na poštovanje svoje       osobe kao ljudskog bića, pravo na samoodređenje, pravo na fizički i mentalni integritet i na sigurnost svoje osobe. Pacijent ima pravo na obavijesti o zdravstvenim uslugama i kako ih najbolje koristiti. Pacijenti imaju pravo biti potpuno obaviješteni o svom zdravstvenom statusu, uključujući medicinske činjenice o njihovom stanju, o predloženim medicinskim postupcima, zajedno s mogućim rizicima i koristima svakog pojedinog postupka, te o dijagnozi, predviđanju i napretku liječenja. Pacijent ima pravo izabrati hoće li i tko će biti obaviješten umjesto njega, a pacijentu treba omogućiti dobivanje drugog mišljenja. Pacijentima treba osigurati mogućnost da zahtijevaju i dobiju pisani sažetak svoje dijagnoze, liječenja i njege pri otpuštanju iz zdravstvene ustanove. Pristanak pacijenta preduvjet je za bilo kakvu medicinsku intervenciju, nakon što dobije sve obavijesti. Sve obavijesti o pacijentovom zdravstvenom stanju, medicinskim uvjetima, dijagnozama, prognozi i liječenju, te sve ostale osobne obavijesti moraju ostati povjerljive čak i poslije smrti. Povjerljive obavijesti mogu se obznaniti samo uz izričit pristanak pacijenta ili ako je to izričito u skladu sa zakonom.
  • 19.
    ZAKLJUČAK   Sa sociološko- medicinskog stajališta zahvati na čovjeku moraju biti razmatrani glede njihove korisnosti i rizika kojeg uključuju te s etičkog stajališta, kao i s obzirom na poštivanje osnovnih ljudskih prava i dostojanstva bolesnog čovjeka.  Napredak i uspjeh medicinske znanosti prisiljava nas da ponovo razmislimo o dosegu zaštiti ljudskih prava u medicini i o društvenim posljedicama ovih procesa. Problemi eutanazije su također sve aktualniji.  Na temelju relevantne znanstvene literature (domaće i strane) može se zaključiti da je Medicinsko pravo imalo i danas ima izuzetno značajno mjesto u edukaciji zdravstvenih radnika, posebno onih (studenata i učenika) koji će svoju karijeru realizirati u 21.st., kada očekujemo da će prava bolesnika u našim bolnicama, biti daleko više poštovana. Tada ćemo odgovoriti na pitanje kako postati solidarna zajednica u kojoj je pomoć bolesniku da ozdravi visoko rangirana vrijednost, a spašavanje života jedno od najljepših iskustava zdravstvenih radnika.