Ibsen, Henrik: Nora / Lutkina kuća (norveški modernizam, moderna psihološka drama (drama), elementi drame s tezom, komorne drame, moderne građanske tragedije ili drame, 1879. g.)
Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.
Ibsen, Henrik: Nora / Lutkina kuća (norveški modernizam, moderna psihološka drama (drama), elementi drame s tezom, komorne drame, moderne građanske tragedije ili drame, 1879. g.)
Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.
Prošle godine, Stefan Hesel, devedesetčetvorogodišnji heroj francuskog Pokreta otpora i jedan od tvoraca Opšte deklaracije o pravima čoveka se obratio građanima sveta i pozvao ih na otpor i odbranu humanističkih i demokratskih principa koji su nam danas potrebniji nego ikada. Dana 10. decembra - Dan ljudskih prava, se podsećamo snažnih reči koje su probudile Evropu i svet.
1. Ljudska prava
“Svi ljudi rođeni su slobodni, s jednakim
dostojanstvom i pravima. Oni su obdareni
razumom i sviješću pa jedni prema drugima
trebaju postupati u duhu bratstva.“
Opća deklaracije o ljudskim pravima, čl.1
Ujedinjeni narodi 10. prosinca 1948.
2. Što su ljudska prava??
• Ljudska prava ili prava čovjeka – temeljna
prava koja pripadaju svakome čovjeku
samom činjenicom njegova postojanja kao
čovjeka.
• To su neotuđiva prava koja svi ljudi imaju,
neovisno o tome priznaju li ih državne
vlasti li ne.
3. • Svi ljudi su rođeni slobodni, s jednakim dostojanstvom i
pravima. (Opća deklaracija o ljudskim pravima)
• (...) Jezgri ljudskih, odnosno osnovnih prava pripadaju
dostojanstvo čovjeka, pravo na razvoj ličnosti, jednakost pred
zakonom i ravnopravnost, sloboda religije i rasuđivanja,
sloboda mišljenja, sloboda tiska i informacija, sloboda učenja,
sloboda okupljanja, sloboda ujedninjavanja, sloboda kretanja,
sloboda izbora zanimanja i sloboda rada, nepovredivost stana,
jamstvo privatnog vlasništva, jamstvo prava na nasljedstvo,
pravo na azil i peticiju, kao i zakonska prava poput zaštite od
neopravdanog hapšenja.
4. Kako su se razvila politička prava?
filozofske ideje o pravima čovjeka
srednji vijek – zastupljeni religijski stavovi
novovjekovno razdoblje
John Locke – „Svaki čovjek ima neotuđivo pravo
na život, slobodu i privatno vlasništvo”.
5. Povijesni politički dokumenti
Velika povelja sloboda (1215) Magna charta
libertatum (Engleska)
Vinodoslki zakon (1288.)
Povelja o pravima (1628) Petition of Rights,
Engleska –
Habeas Corpus Act (1679) – dokument iz
engleskog običajnog prava
Deklaracija o neovisnosti SAD-a Virginia Bill of
Rights (1776)
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina (1789)
Opća deklaracija o pravima čovjeka (1949. -
dokument Ujedinjenih naroda (UN)
6. Povijesni politički dokumenti
Velika povelja sloboda (1215) Magna charta libertatum
(Engleska) – prvi dokument kojim se jamče građanska
prava.Tim je dokumentom ograničena samovolja vladara glede
novačenja u vojnu službu, osuđivanja, kažnjavanja i oduzimanja
imovine.
Povelja o pravima (1628) Petition of Rights, Engleska – Njime
se uređuje da o pitanjima oporezivanja odlučuje parlament, da
je izvanredno stanje i uprava vojske dopuštena samo za vrijeme
rata .
7. Habeas Corpus Act (1679) – dokument iz engleskog
običajnog prava
štiti pravo pojedinca od nezakonitog progona i
pritvaranja.
Deklaracija o neovisnosti SAD-a Virginia Bill of Rights
(1776)- Svi ljudi su stvoreni jednaki. Navodi se kako je
za zaštitu tih prava odgovorna država. U katalogu
ljudskih prava nabraja se:
• Pravo na život, slobodu, privatno vlasništvo
• Pravo na slobodu okupljanja i tiska
• Pravo na slobodu kretanja i na peticiju
• Pravo na pravnu zaštitu
8. Deklaracija o pravima čovjeka i
građanina (1789) – deklaracija koja
u svojim člancima navodi osnovna
prava svih ljudskih bića i kolektivno
pravo naroda (sloboda, jednakost,
bratstvo)
9. Opća deklaracija o pravima čovjeka (1948)
10.12.
dokument Ujedinjenih naroda (UN)
Uređuje pitanja ljudskih prava na razini
čitavog svijeta kao univerzalna ljudska prava
Mnoge su države uvrstile u svoje ustave i
tako je učinili obvezatnom
potpisale su je članice UN-a te je 1976.
stupio na snagu Međunarodni pakt o
građanskim i političkim pravima kojim su se
obvezale da će poštovati i osigurati svim
pojedincima na svojem području
10. Kako se europske države odnose prema
ljudskim pravima?
• Zaštićuje se dodatno (članice Vijeća Europe) potpisvanjem Konvencije
za zaštitu prava čovjeka i temeljnih sloboda (1950.), uz koju se vezuju
Europska komisija za ljudska prava i Europski sud za ljudska prava
(1959.)
• Konvencija – pravni akt kojim se izražava spremnost za zajednički
dogovor o nekom općem interesu
11. Organizacije koje štite ljudska prava
Ujedinjeni narodi (UN)- Međunarodna organizacija sa
sjedištem u New Yorku osnovana 1945.
Cilj: očuvanja svjetskog mira i sigurnosti.
Hrvatska je članica UN-a od 1992.
Vijeće Europe
Regionalna međuvladina organizacija sa sjedištem u
Strasbourgu - 1949. godine radi razvoja demokracije, zaštite
ljudskih prava (1996. RH članica)
Amnesty International - Međunarodna nevladina
organizacija
sjedište u Londonu, osnovana 1961.godine
zauzima se za zabranu mučenja i ukidanje smrtne kazne
Zgrada UN-a u
New Yorku
“Bolje zapaliti
svijeću, nego
proklinjati tamu”
12. Vrste (generacije) ljudskih prava
Prava prve generacije – OSOBNA I
POLITIČKA PRAVA
Prava treće generacije – EKOLOŠKA I
INFORMACIJSKA PRAVA – KOLEKTIVNA
PRAVA
Prava druge generacije – GOSPODARSKA,
SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA
Pravo na život
Pravo na
obrazovanje
Pravo na
imovinu i
privatno
vlasništvo
Pravo na
zdrav okoliša
Pravo na slobodu
govora
Pravo na
slobodan izbor
zanimanja
Biračko
pravo
Sloboda
medija
Pravo na mir i
komunikaciju
13. • OSOBNA PRAVA- (pravo na život, pravo na sigurnost i slobodu, na ljudsko
dostojanstvo i razvoj osobe, pravo na privatno vlasništvo.)
• POLITIČKA I CIVILNA PRAVA- građanska prava. Ona bi svakom čovjeku trebala
jamčiti neometano sudjelovanje u političkom životu njegove zajednice, bez straha
da će zbog toga biti neopravdano kažnjen.
(biračko pravo, pravo na slobodu mišljenja, izražavanja, vjeroispovijedi, sloboda
udruživanja i okupljanja.
• SOCIJALNA, KULTURNA I EKONOMSKA PRAVA- – čovjeku trebaju biti omogućene
osnovne životne pretpostavke (hrana, odjeća, smještaj, posao, pravo na
obrazovanje, dostupno radno mjesto, stanovanje, prikladan životni standard)
• EKOLOŠKA, INFORMACIJSKA I ZAJEDNIČKA PRAVA – pravo na zdrav okoliš,
kulutrna prava, Prava na razvoj – kulturni, politički i ekonomski)
14. Zaštita ljudskih prava u Republici Hrvatskoj Da li država ima
ključnu ulogu u
zaštiti ljudskih
prava?
„Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno
o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili
drugom uvjerenju, nacionalnom i socijalnom podrijetlu,
imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim
osobinama.”
Ustav RH, čl.14.
15. Kome se u Republici
Hrvatskoj možeš obratiti
ukoliko ti je oduzeto
(povrijeđeno) ljudsko pravo?
16. PUČKI PRAVOBRANITELJ (ombudusman)
prvi put pojavljuje u Švedskoj u 19. st.
opunomoćenik je Hrvatskoga sabora
njegova je zadaća štititi ljudska prava
građana pred državom, lokalnom i
regionalnom upravom
institucija pučkog pravobranitelja u RH
uvedena je 1993. godine
17. Tko se može obratiti
pučkom pravobranitelju
• Pučkom pravobranitelju može se obratiti
svatko, bez obzira je li zbog povrede
ustavnih ili zakonskih prava neposredno
oštećen ili je oštećen netko drugi.
• Pritužbu možete podnijeti osobno ili
dostaviti pisanim putem Ured pučke pravobraniteljice
Trg hrvatskih velikana 6
10 000 Zagreb
ili putem elektroničke pošte na
18. Karakteristike pravobranitelja u RH
• Pučkog pravobranitelja i njegove zamjenike bira Hrvatski
sabor na vrijeme od osam godina
• Ima imunitet kao i saborski zastupnici
• Institucija pučkog pravobranitelja u Rh uvedena je
1993.godine
• Pučki pravobranitelj je svom radu samostalan i neovisan.
Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad pučkog
pravobranitelja.
• Odluke pučkog pravobranitelja nemaju zakonsku snagu nego
savjetodavnu.
• Građani ne snose nikakve troškove u postupcima koje pučki
pravobranitelj vodi po njihovim pritužbama