MEDICINSKA ETIKA 
U SESTRINSTVU
Etika (od gr. ethos = običaj, navada, značaj, ćud; znanost o 
moralu) 
Moral (lat. mos, moris = navika, običaj; skup pravila nekog 
društva o 
sadržaju i načinu međusobnih odnosa) 
Etika je grana filozofije koja određuje 
razliku između dobrog i lošeg ponašanja 
odnosno postupaka, tj. etika je nauka o 
moralu. 
Medicinska etika deo je bioetike s 
društvenim i biološkim komponentama u 
jednakim delovima. 
Predavanja za srednju školu br.5. 2
Medicinska deontologija (nauka o 
dužnostima) proučava i uspostavlja 
dužnosti i obaveze zdravstvenih radnika. 
Medicinska deontologija pokriva moral i 
pravne dužnosti zdravstvenih radnika. 
Predavanja za srednju školu br.5. 3
Etički kodeks je zbirka pravila i 
načela 
Hipokrat, grčki lekar, 
4.vek.p.n.e. 
Moses Maimonides 
12. vek jevrejski 
lekar i filozof 
Amatus Lusitanus, 
16.st., portugalski 
lekar 
 Danas: 
 Ustav 
 Zakon o zdravstvenoj 
zaštiti 
 Zakon o zaštiti 
duševnih bolesnika 
 Međunarodne 
deklaracije 
 Međunarodni etički 
kodeksi 
 Etički kodeksi 
medicinskih stručnih i 
profesionalnih društava 
Predavanja za srednju školu br.5. 4
Profesionalna greška proizlazi iz 
pogrešne odluke. 
Profesionalna krivica proizlazi iz stručne 
greške (vitium artis), nehumanog 
postupka ili nemara. 
Predavanja za srednju školu br.5. 5
Etičke dileme odnosa s 
bolesnikom: 
- obaveze i prava medicinskog osoblja 
- prava i obaveze bolesnika 
- etika terapijskog odnosa 
Predavanja za srednju školu br.5. 6
Nova postignuća u tehnologiji i nauci postavljaju etičko-moralna 
pitanja, koja se mogu podeliti u tri grupe: 
- na početku života: to su pitanja o početku 
ljudskog života; genetski inženjering; 
kontracepcija; pobačaj; prirodno planiranje 
porodice 
- u naponu života: koja su prava i dužnosti na 
području zdravlja i bolesti; presađivanje organa 
prirodnih sa leša ili od živih; eksperimenti na 
zdravim, bolesnim, zatvorenicima… 
- na kraju života: pitanje smisla života, patnje, 
smrti; održavanje života, eutanazija ili umiranje s 
ljudskim dostojanstvom; definicija i kriterijumi 
ljudske smrti 
Predavanja za srednju školu br.5. 7
Bio-medicinska načela delimo u četiri grupe: 
1. poštovanje autonomnosti (načelo koje zahteva 
poštovanje sposobnosti donošenja odluka osoba), 
2. neškodljivost (načelo koje zahteva da se drugima ne 
nanosi zlo), 
3. dobročinstvo (skup načela koja zahtevaju da sprečimo 
štetu, omogućimo dobrobit i odmerimo dobrobit u odnosu 
na opasnost i cenu) i 
4. pravednost (skup načela koja zahtijevaju ravnomernu i 
poštenu raspodelu dobrobiti, opasnost i cene). 
Predavanja za srednju školu br.5. 8
bioetički i zdravstveno-pravni aspekti unutar 
psihijatrije mogu se sagledati u sledećem 
delokrugu: 
dijagnostikovanje psihičkih poremećaja i lečenje 
duševnih bolesnika; 
dobrovoljni pristanak na lečenje i problemi vezani 
uz to; 
prisilni, nedobrovoljni prijem u bolnicu i 
nedobrovoljno zadržavanje na lečenju; 
zaštita građanskih i ostalih prava duševnih 
bolesnika; 
kazneni postupak 
i zaštita prava mentalno obolelih prestupnika. 
Predavanja za srednju školu br.5. 9
 Kunem se Apolonom lečnikom, Asklepijem, 
Higijeom i Panakejom, svim bogovima i boginjama, 
zovući ih za svjedoke, da ću po svojim silama i 
savesti držati ovu zakletvu i ove obaveze. 
Svoga ću učitelja ovog umijeća poštovati kao svoje 
roditelje, davat ću mu što mu u životu bude 
potrebno, njegovu ću decu držati svojom braćom, a 
budu li hteli učiti ovu umetnost, poučavat ću ih bez 
ugovora i plate. Puštat ću da učestvuju kod 
predavanja i obuke i u svem ostalom znanju, moja 
deca i deca mojega učitelja. Učit ću i đake koji se 
budu ugovorom obavezali i ovom zakletvom zakleli, 
ali nikoga drugog. 
Svoje propise odredit ću po svojim moćima i znanju 
na korist bolesnika i štitit ću ga od svega što bi mu 
moglo škoditi ili naneti nepravdu. 
Nikome neću, makar me za to i molio, dati 
smrtonosni otrov, niti ću mu za nj dati savjet. 
Isto tako neću ženi dati sredstvo za pometnuće 
ploda. 
Čisto ću i pobožno živeti i izvršavati svoju 
umetnost. 
Neću operisati bubrežne kamence, nego ću to 
prepustiti drugima, koji se time bave. 
U koju god kuću stupim radit ću na korist 
bolesnika, kloneći se hotimičnog oštećivanja, a 
osobito zavođenja žena i muškaraca, robova i 
slobodnih. 
Što pri svojem poslu budem saznao ili vidio, pa i 
inače, u odnosu s ljudima, koliko se ne bude smelo 
javno znati, prećutaću i zadržaću tu tajnu. 
Budem li održao ovu zakletvu i ne budem li je 
prekršio, neka mi bude sretan život i uspješna 
Predavanja za srednju školu br.5. 10 
umetnost, neka steknem slavu i ugled kod ljudi do u 
HIPOKRATOVA 
ZAKLETVA
Etika u sestrinskoj praksi 
Sestre učestvuju u donošenju etičkih 
odluka 
Sreću se s etičkim problemima: 
- u nezi umirućih bolesnika 
- pitanje eutanazije (gr. eu-thanatos = lepa, 
dostojna smrt) 
- poverljivost i čuvanje medicinske tajne 
- etička pitanja transplantacije 
- etička komponenta komuniciranja 
(saosećanje) 
- lečenje Jehovinih svedoka 
Predavanja za srednju školu br.5. 11
Religijski utjecaj na razvoj etike 
Feministička etika i sestrinstvo 
Profesionalni odnosi liječnika i sestara 
Etička pitanja odnosa s kolegama 
Budućnost sestrinskog poziva 
Elvira Koić. ETIKA Predavanja za srednju školu br.5. 12
Etika vrlina 
Polovinom prošlog veka začetnica 
modernog sestrinstva Florence 
Nightingale u svoj model tog 
zanimanja ugradila je i neke etičke 
komponente. 
Ona je pod uticajem etike vrlina, 
odnosno jedne od etičkih teorija koja 
je u njeno vrijeme bila popularna - 
od svojih sledbenica zahtijevala i 
“moralnu čistoću”. 
Njene su nurses predstavljale idealan 
spoj majke i domaćice koje su se 
posvetile “uzvišenom cilju činjenja 
dobrog”. 
Kao takve, morale su posedovati i brojne 
vrline kao što su: odgovornost, 
urednost, hrabrost, 
prisebnost, požrtvovnost, 
radinost, nežnost i pokornost 
Predavanja za srednju školu br.5. 13 
lekaru.
U odnosu na pacijenta….etički modeli i metode 
tzv. “odvjetnički 
model” (advocacy 
model) (u kojem 
sestra igra ulogu 
pacijentovog 
zaštitnika, pacijent 
postaje “klijent” 
tradicionalni tzv. 
“vojnički model” 
metoda pozivanja na 
autoritet 
Metoda pozivanja na 
suglasnost 
Intuitivna metoda 
Sokratova dijalektička 
metoda 
Kazuistička, metoda 
analize slučaja 
Elvira Koić. ETIKA Predavanja za srednju školu br.5. 14
ETIČKI KODEKSI 
Etički kodeks Međunarodnoga sestrinskog 
udruženja (ICN) 
Etički kodeks Udruženja američkih medicinskih 
sestara (ANA) 
Predavanja za srednju školu br.5. 15
• Suplement načela medicinske etike (APA, 
1973) obrađuje odnos psihijatar – bolesnik, 
ugovornu praksu, vođenje dokumentacije 
bolesnika. 
• Havajska deklaracija (WPA, 1997) obrađuje 
prava i obaveze bolesnika i psihijatra, pravo 
bolesnika na informiranje, informirani 
pristanak, prisilnu hospitalizaciju itd. 
Predavanja za srednju školu br.5. 16
- Ženevska deklaracija 
- Internacionalni kodeks medicinske etike 
- Lisabonska deklaracija (Prava pacijenata) 
- Helsinška deklaracija 
- Izjava o medicinskoj etici u slučajevima katastrofe 
- Pravila u vrijeme oružanih sukoba 
- Deklaracija o nezavisnosti i profesionalnoj slobodi liječnika 
- Deklaracija o ljudskim pravima i osobnoj slobodi medicinskih radnika 
- Madridska 
deklaracija o profesionalnoj autonomiji i samoregulaciji 
- Deklaracija Rancho Mirage o medicinskoj edukaciji 
- Deklaracija 5. Konferencije Svjetskog medicinskog udruženja 
o medicinskoj edukaciji 
- Izjava o akademskim sankcijama i bojkotima 
- Tokijska deklaracija 
- Malteška Deklaracija o štrajku glađu 
- Havajska 
deklaracija 
- 
Madridska 
deklaracija 
Predavanja za srednju školu br.5. 17

Etika sestrinstva

  • 1.
    MEDICINSKA ETIKA USESTRINSTVU
  • 2.
    Etika (od gr.ethos = običaj, navada, značaj, ćud; znanost o moralu) Moral (lat. mos, moris = navika, običaj; skup pravila nekog društva o sadržaju i načinu međusobnih odnosa) Etika je grana filozofije koja određuje razliku između dobrog i lošeg ponašanja odnosno postupaka, tj. etika je nauka o moralu. Medicinska etika deo je bioetike s društvenim i biološkim komponentama u jednakim delovima. Predavanja za srednju školu br.5. 2
  • 3.
    Medicinska deontologija (naukao dužnostima) proučava i uspostavlja dužnosti i obaveze zdravstvenih radnika. Medicinska deontologija pokriva moral i pravne dužnosti zdravstvenih radnika. Predavanja za srednju školu br.5. 3
  • 4.
    Etički kodeks jezbirka pravila i načela Hipokrat, grčki lekar, 4.vek.p.n.e. Moses Maimonides 12. vek jevrejski lekar i filozof Amatus Lusitanus, 16.st., portugalski lekar  Danas:  Ustav  Zakon o zdravstvenoj zaštiti  Zakon o zaštiti duševnih bolesnika  Međunarodne deklaracije  Međunarodni etički kodeksi  Etički kodeksi medicinskih stručnih i profesionalnih društava Predavanja za srednju školu br.5. 4
  • 5.
    Profesionalna greška proizlaziiz pogrešne odluke. Profesionalna krivica proizlazi iz stručne greške (vitium artis), nehumanog postupka ili nemara. Predavanja za srednju školu br.5. 5
  • 6.
    Etičke dileme odnosas bolesnikom: - obaveze i prava medicinskog osoblja - prava i obaveze bolesnika - etika terapijskog odnosa Predavanja za srednju školu br.5. 6
  • 7.
    Nova postignuća utehnologiji i nauci postavljaju etičko-moralna pitanja, koja se mogu podeliti u tri grupe: - na početku života: to su pitanja o početku ljudskog života; genetski inženjering; kontracepcija; pobačaj; prirodno planiranje porodice - u naponu života: koja su prava i dužnosti na području zdravlja i bolesti; presađivanje organa prirodnih sa leša ili od živih; eksperimenti na zdravim, bolesnim, zatvorenicima… - na kraju života: pitanje smisla života, patnje, smrti; održavanje života, eutanazija ili umiranje s ljudskim dostojanstvom; definicija i kriterijumi ljudske smrti Predavanja za srednju školu br.5. 7
  • 8.
    Bio-medicinska načela delimou četiri grupe: 1. poštovanje autonomnosti (načelo koje zahteva poštovanje sposobnosti donošenja odluka osoba), 2. neškodljivost (načelo koje zahteva da se drugima ne nanosi zlo), 3. dobročinstvo (skup načela koja zahtevaju da sprečimo štetu, omogućimo dobrobit i odmerimo dobrobit u odnosu na opasnost i cenu) i 4. pravednost (skup načela koja zahtijevaju ravnomernu i poštenu raspodelu dobrobiti, opasnost i cene). Predavanja za srednju školu br.5. 8
  • 9.
    bioetički i zdravstveno-pravniaspekti unutar psihijatrije mogu se sagledati u sledećem delokrugu: dijagnostikovanje psihičkih poremećaja i lečenje duševnih bolesnika; dobrovoljni pristanak na lečenje i problemi vezani uz to; prisilni, nedobrovoljni prijem u bolnicu i nedobrovoljno zadržavanje na lečenju; zaštita građanskih i ostalih prava duševnih bolesnika; kazneni postupak i zaštita prava mentalno obolelih prestupnika. Predavanja za srednju školu br.5. 9
  • 10.
     Kunem seApolonom lečnikom, Asklepijem, Higijeom i Panakejom, svim bogovima i boginjama, zovući ih za svjedoke, da ću po svojim silama i savesti držati ovu zakletvu i ove obaveze. Svoga ću učitelja ovog umijeća poštovati kao svoje roditelje, davat ću mu što mu u životu bude potrebno, njegovu ću decu držati svojom braćom, a budu li hteli učiti ovu umetnost, poučavat ću ih bez ugovora i plate. Puštat ću da učestvuju kod predavanja i obuke i u svem ostalom znanju, moja deca i deca mojega učitelja. Učit ću i đake koji se budu ugovorom obavezali i ovom zakletvom zakleli, ali nikoga drugog. Svoje propise odredit ću po svojim moćima i znanju na korist bolesnika i štitit ću ga od svega što bi mu moglo škoditi ili naneti nepravdu. Nikome neću, makar me za to i molio, dati smrtonosni otrov, niti ću mu za nj dati savjet. Isto tako neću ženi dati sredstvo za pometnuće ploda. Čisto ću i pobožno živeti i izvršavati svoju umetnost. Neću operisati bubrežne kamence, nego ću to prepustiti drugima, koji se time bave. U koju god kuću stupim radit ću na korist bolesnika, kloneći se hotimičnog oštećivanja, a osobito zavođenja žena i muškaraca, robova i slobodnih. Što pri svojem poslu budem saznao ili vidio, pa i inače, u odnosu s ljudima, koliko se ne bude smelo javno znati, prećutaću i zadržaću tu tajnu. Budem li održao ovu zakletvu i ne budem li je prekršio, neka mi bude sretan život i uspješna Predavanja za srednju školu br.5. 10 umetnost, neka steknem slavu i ugled kod ljudi do u HIPOKRATOVA ZAKLETVA
  • 11.
    Etika u sestrinskojpraksi Sestre učestvuju u donošenju etičkih odluka Sreću se s etičkim problemima: - u nezi umirućih bolesnika - pitanje eutanazije (gr. eu-thanatos = lepa, dostojna smrt) - poverljivost i čuvanje medicinske tajne - etička pitanja transplantacije - etička komponenta komuniciranja (saosećanje) - lečenje Jehovinih svedoka Predavanja za srednju školu br.5. 11
  • 12.
    Religijski utjecaj narazvoj etike Feministička etika i sestrinstvo Profesionalni odnosi liječnika i sestara Etička pitanja odnosa s kolegama Budućnost sestrinskog poziva Elvira Koić. ETIKA Predavanja za srednju školu br.5. 12
  • 13.
    Etika vrlina Polovinomprošlog veka začetnica modernog sestrinstva Florence Nightingale u svoj model tog zanimanja ugradila je i neke etičke komponente. Ona je pod uticajem etike vrlina, odnosno jedne od etičkih teorija koja je u njeno vrijeme bila popularna - od svojih sledbenica zahtijevala i “moralnu čistoću”. Njene su nurses predstavljale idealan spoj majke i domaćice koje su se posvetile “uzvišenom cilju činjenja dobrog”. Kao takve, morale su posedovati i brojne vrline kao što su: odgovornost, urednost, hrabrost, prisebnost, požrtvovnost, radinost, nežnost i pokornost Predavanja za srednju školu br.5. 13 lekaru.
  • 14.
    U odnosu napacijenta….etički modeli i metode tzv. “odvjetnički model” (advocacy model) (u kojem sestra igra ulogu pacijentovog zaštitnika, pacijent postaje “klijent” tradicionalni tzv. “vojnički model” metoda pozivanja na autoritet Metoda pozivanja na suglasnost Intuitivna metoda Sokratova dijalektička metoda Kazuistička, metoda analize slučaja Elvira Koić. ETIKA Predavanja za srednju školu br.5. 14
  • 15.
    ETIČKI KODEKSI Etičkikodeks Međunarodnoga sestrinskog udruženja (ICN) Etički kodeks Udruženja američkih medicinskih sestara (ANA) Predavanja za srednju školu br.5. 15
  • 16.
    • Suplement načelamedicinske etike (APA, 1973) obrađuje odnos psihijatar – bolesnik, ugovornu praksu, vođenje dokumentacije bolesnika. • Havajska deklaracija (WPA, 1997) obrađuje prava i obaveze bolesnika i psihijatra, pravo bolesnika na informiranje, informirani pristanak, prisilnu hospitalizaciju itd. Predavanja za srednju školu br.5. 16
  • 17.
    - Ženevska deklaracija - Internacionalni kodeks medicinske etike - Lisabonska deklaracija (Prava pacijenata) - Helsinška deklaracija - Izjava o medicinskoj etici u slučajevima katastrofe - Pravila u vrijeme oružanih sukoba - Deklaracija o nezavisnosti i profesionalnoj slobodi liječnika - Deklaracija o ljudskim pravima i osobnoj slobodi medicinskih radnika - Madridska deklaracija o profesionalnoj autonomiji i samoregulaciji - Deklaracija Rancho Mirage o medicinskoj edukaciji - Deklaracija 5. Konferencije Svjetskog medicinskog udruženja o medicinskoj edukaciji - Izjava o akademskim sankcijama i bojkotima - Tokijska deklaracija - Malteška Deklaracija o štrajku glađu - Havajska deklaracija - Madridska deklaracija Predavanja za srednju školu br.5. 17