Akuzativ sa infinitivom, nominativ sa infinitivom, sintaksa padeža, morfologija glagolskih oblika

1. Akuzativ sa infinitivom
Nominativ sa infinitivom
Osnove sintakse padeţa
Pregled morfologije latinskih
glagola
Dr. Vinko Bubić.

2. Onaj tko nikad nije
pogriješio, nikad nije
pokušao napraviti nešto
novo
(Albert Einstein)

3. ACI
 Objektne rečenice u HR su rečenice uz koje stoje uz glagole
–govoziti, reći, tvrditi, kazati (glagoli govorenja) veznik da.
 Latinski jezik to nema, nego iza glavnog glagola dolazi
subjekt u akuzativu, dok je predikat u infinitivu
 Veznik da – NE POSTOJI!

4.  Ako je radnja istovremena sa radnjom glavnog glagola
upotrebljava se infinitiv prezenta
 Za buduću radnju infinitiv futura
 Za prošlu radnju infinitiv perfekta
 Ukoliko je u pitanju glavni glagol koji je u pasivu, ACI glagol
odnosno infinitiv idu u pasivni infinitiv
 Bitno je da sve riječi koje se odnose na imenicu u akuzativu
se poklapaju u PADEŢU, BROJU i –u koliko je moguće –
RODU!

5.  Ako je subjek ACI-ja jednak kao i subjekt glavnog glagola u
3.l. Jednine i mnoţine, on se izriče povratnom zamjenicom
se:
 Puer dicit se bonum esse – Dječak kaţe da je on sam dobar

6. Primjeri glagola sa ACI I:
govorenja
 Dico.3. , loquor 3. = kazati, govoriti
 Nego 1. = kazati da ne, nijekati
 Narro 1., trado 3. = pripovijedati
 Scribo 3. = pisati
 Respondeo 2. = odgovarati
 Doceo 2. = poučavati

7. Primjeri glagola sa ACI II:
osjećanja
 Sentio 4. = osjećati
 Video 2. = gledati
 Audio 4. = čuti
 Scio 4. = znati
 Puto 1., duco 3., existimo 1. = misliti, smatrati
 Credo 3. = vjerovati
 Spero 1. = nadati se

8. Primjeri glagola sa ACI III: osjećaja
(verba affectum)
 Gaudeo 2., laetor 1. = veseliti se
 Doleo 2. = ţalostiti se
 Irascor 3. = ljutiti se
 Miror 1. = čuditi se, diviti se

9. Primjeri glagola sa ACI IV: glagoli
htijenja (verba voluntatis)
 Volo, velle = hjteti
 Nolo, nolle = ne htjeti
 Malo, malle = više voljeti
 Cupio 3. ţeljti
 Iubeo 2. = zapovijedati
 Veto 1. = zabranjivati
 Sino 3. = dopuštati
 Patior 3. = trpjeti

10. Bezlični glagoli sa ACi
 Fas est = pravo je
 Necesse est = nuţno je

11. Primjer ACI
 Puto patrem venire = mislim da otac dolazi
 Puto patrem venisse = mislim da je otac došao
 Puto patrem venturum esse = mislim da će otac doći
 Kad prevodimo s našeg jezika na latinski veznik da
izostavljamo, subjekt izrične rečenice stavljamo u akuzativ, a
predikat u infinitiv prezenta, perfekta ili futura prema ome da
li je u našem jeziku sadašnje, prošlo ili buduće vrijeme
glavnog glagola

12. Dalje primjeri ACI
 Putabam me eravisse = mišljah da sam pogriješio
 Parentes existimabant se recte fecisse = roditelji mišljahu da
su oni (oni, tj. Oni sami) pravo (dobro, ispravno) učinili
 Parentes existimabant eos recte fecisse = roditelji mišljahu
da su oni ( tj . Neki drugi) pravo učinili

13. Dalje primjeri ACI II
 Caesar existimabant legiones eius vicisse = Cezar mišljaše
da su njegove (tj. Nekoga drugoga) legije pobijedile
 Caesar existimabat legiones suas vicisse = Cezar mišljaše
da su njegove (tj. Cezarove ) legije pobijedile

14. Primjeri iz nastavnog teksta ACI str
174., tekst 2 i 3
 Tum Athenienses volebant Romanos sibi auxilio venire – Tad
Atenjani su ţeljeli da Rimljani doĎu njima u pomoć.
 „Aio te, Aeacida, Romanos vincere posse” – Kaţem da tebe,
Eakov potomče, Rimljani mogu pobijediti

15. Nominativ sa infinitivom
 Uz akuzativ sa infinitivom glavni glagol je u aktivu ili, ako je
deponentan, ima aktivno značenje.
 Ako je glavni glagol u pasivu ( i ima pasivno značenje) , tada
se javlja konstrukcija – nominativ sa infinitivom

16. Usporedba ACI vs NCI
Akuzativ sa
infinitivom
Glavni glagol u
aktivu
Akuzativ Infinitiv
Nominativ sa
infinitvom
Glavni glagol u
pasivu
Nominativ Infinitiv
Romam magnam urbem esse dicunt
Roma magna urbs esse dicitur

17.  Nominativ sa infinitivom prevodi se na naš jezik takoĎer
izričnom rečenicom, ali glavni glagol kod nas uvijek je
bezličan ( kaţe se, čini se, smatra se)
 Hanibalem vicisse tradunt = pričaju da je Hanibal pobijedio
 Hanibal vicisse traditur = priča se da je Hanibal pobijedio

18.  UZ nominativ sa infinitivom glavni glagol slaţe se kao
predikat s nominativom subjekta, a prevodi se uvije 3. licem
jednine bez obzira na to u kojem je licu u latinskom jeziku
 Legiones victae esse dicebantur = govoraše se da su legije
pobijeĎene

20. Iustus esse videor Čini se da sam pravedan
Iustus esse videris Čini se da si pravedan
Iustus esse videtur Čini se da je pravedan
Iusti esse videmur Čini se da smo pravedni
Iusti esse videmini Čini se da ste pravedni
Iusti esse videntur Čini se da su pravedni

21. Dativus possessivus
Patri est domus. Otac ima kuću.
Mihi nomen est Iulius (ili: Iulio). Ime mi je Julije.
Patri est domus znači isto što: Pater habet domum. Dativ u
takvim primjerima znači da netko nešto ima, pa se zato takav
dativ zove dativus possessivus (dativ posvojni)

23. Dativus finalis
Labor nobis honori est. Rad nam je na čast.
Sociis auxilio venite! DoĎite u pomoć saveznicima!
U tim primjerima dolaze dva dativa, i to
dativ lica na pitanje: komu? i dativ stvari na
pitanje: čemu? (dativi lica: nobis i sociis i
dativi stvari: honori i auxilio). Takav dativ
na pitanje: čemu? dolazi uz glagole: esse
biti, dare dati, venire doći, mittere poslati i
slične a zove se dativus finalis (dativ
svrhe).

24. Dativus commodi
 Non scholae, sed vitae discimus. Ne učimo za školu, nego za
ţivot.

25. Genitivus obiectivus
 Amor parentum liberis innatus est.
Ljubav prema roditeljima djeci je priroĎena.
 Milites belli periti esse debent.
Vojnici moraju biti vješti ratu.

26. Genitivus possessivus
 Militum est pugnare. Duţnost je vojnika boriti se.
Stulti est sine causa ridere. Običaj (znak) je luĎaka smijati se
bez razloga.
 Tuum est communi utilitati studere. Tvoja je duţnost nastojati
oko opće koristi.
Nostrum est patriam defendere. Naša je duţnost braniti
domovinu. Mjesto posvojnoga genitiva ličnih zamjenica: mei,
tui, svit, nostri, vestri uzima se srednji rod posvojne
zamjenice: meum, tuum, suum, nostrum, vestrum.

27. Ablativus causae
 Rerum omniutn inopia milites perierunt. Zbog nestašice
svega vojnici pogiboše.
Achilles morte Patrocli vehementer lugebat. Ahilej se silno
ţalostio zbog smrti Patroklove

28. Ablativus loci
 Omnibus locis acriter pugnatum est. Na svim se mjestima
vodila ţestoka borba.
Caesar tota provincia dilectum habuit. Cezar je vršio
novačenje u cijeloj provinciji.

29. Ablativus temporis
 Antiquissimis temporibus omnia bona communia fuerunt. U
najstarija vremena sva su dobra bila zajednička.
Hora decima u deset sati,
media nocte o ponoći,
vere u proljeće,
Kalendis Ianuariis 1. (prvoga) siječnja.

30. REPETITORIJ
PREGLED LATINSKIH
GLAGOLA PREMA
LATINSKOJ GRAMATICI

46. LATINSKA SINTAKSA

47.  Latinski se padeţi upotrebljavaju uglavnom slično kao i
padeţi u hrvatskom. Upotrebom padeţa bavi se dio
gramatike koji se naziva sintaksa padeţa

48. AKUZATIV
 Po svom osnovnom značenju pokazuje smjer ili cilj premak
ojemu je upravljena glagolska radnja
 Postoji akuzativ cilja i akuzativ upravnog objekta

49.  Akuzativ cilja stoji redovno uz glagole kretanja. U latinskom
se taj akuzativ očuvao u:
 Imenima gradova i manjih otoka
 Imenicama domus i rus
 Supin na –um
 Eo Romam. Eo Athenas – Idem u Rim. Idem u Atenu.
 In Siciliam navigare – ploviti na Siciliju

50.  Kad uz imena gradova i manjih otoka stoji apozicija (urbs,
oppidum, insula i dr.) pred njiom stoji prijedlog bez obzira da
li je ona ispred imena ili iza njega
 Eo in urbem Romam – Idem u grad Rim
 Navigo Delum, in insulam Graeciae – Plovim na grčki otok
Del

51.  Akuzativ upravnog objekta razvio se iz akuzativa cilja i on
stoji uz prelazne glagole
 Scipio Hannibalem vicit – Scipion je pobjedio Hanibala
 Aqua terram irrigat – Voda natapa zemlju

52.  Kad se aktivna rečenica pretvori u pasivnu, akuzativ
upravnog objekta postaje subjekt, a subjekt aktivne rečenice
dolazi u ablativ s prijedlogom a ili ab ako znači nešto ţivo, a
bez prijedloga ako znači nešto neţivo; predikat dolazi u pasiv
i slaţe se s novim subjektom
 A Scipione Hannibal victus est === Scipio Hannibalem vicit

53. DATIV
 Dativ je padeţ neupravnog ili daljeg objekta te stoji uz
prelazne i neprelazne glagole i uz pridjeve.
 Magister librum discipulo dedit – Učitelj je učeniku dao
knjigu.
 Cives legibus parent – GraĎani se pokoravaju zakonima
 Disciplina exercitui necessaria est – Stega je vojsci potrebna

54. DATIV INTERESA
 Dativ koristi (dativus commodi)
 Etički dativ (dativus ethicus)
 Dativ radnog lica (dativus auctoris)
 Dativ posesivni (dativus possesivus)

55.  Dativ koristi:
 Non nobis solis nati sumus, sed etiam partiae nostrae –
Nismo roĎeni samo a sebe nego i za svoju domovinu
 Non scholae, sed vitae discimus – Ne učimo za školu, nego
za ţivot

56.  Etički dativ
 Quid mihi agit Atticus – Što mi radi Atik?
 Quid sibi vult haec res ? - Što to znači?

57. Akuzativ sa infinitivom
 I want them to sing – Ţelim da oni pjevaju
 Teško je gladnomu biti – u hr imamo analogiju dativa sa
infinitovom
 Akuzativ sa infinitivom obično prevodimo izričnom rečenicom,
ukojoj latinski objekt postaje subjet a infinitiv predikat i to u
vremenu u kojemu je infinitiv

58.  Audio puerum cantare – čujem da dječak pjeva
 Audio puerum cantavisse – čujem da je dječak pjevao
 Audio puerum cantaturum esse – čujem da će dječak pjevati
 Glagol naše izrične rečenice stoji u onom vremenu u kojem
je latinski infinitiv
 Glagol esse moţe se ispustiti u infinitivu perfekta pasiva ili
infinitivu futura aktiva – Spero amicum rediturum – nadam se
da će se prijatelj vratiti.

59.  Scio pueros cantaturos esse – znam da će dječaci pjevati
 Scimus milites nostros dortes esse – Znamo da su naši
vojnici hrabri
 Scimus Vergilium poetam Neapoli sepultum esse – Znamo
da je pjesnik Vergilije pokopan u Napulju.

60.  Ako je subjek akuzativa s infinitivom osobna zamjenica , ona
se u latinskom mora navesti, jer je uz infinitiv kao neodreĎeni
način potrebna da se vidi tko vrši glagolsku radnju. Na naš se
jezik lična zamjenica ne prevodi jer je subjekt vidljiv iz
glagola izrične rečenice.
 Magister dicit te diligentem esse – učitelj kaţe da (ti) si
marljiv
 Magister dicit vos diligentes esse – Učitelj kaţe da ste (vi)
marljivi

61. Latinski infinitivi, FORME
GLAGOLA BITI I
NJEGOVE SLOŢENICE

63. Primjeri
 Errare humanum est
 Possum videre
 Puto eum sapientem esse – Mislim da je on mudar

64. Prezent / perfekt / futur

65. Indikativna forma

66. Konjuktivna forma

67. Imperativna forma

68. Sloţenice
 absum. be absent.
 adsum. be present.
 desum. fail at (+ dat.ve).
 insum. be in.
 intersum. be among (+ dat.ve).
 obsum. be against (+ dat.ve).
 possum, posse, potui. be able, can. (from pot- + esse.)
 praesum. be in charge of, preside over (+ dat.ve).
 prosum, prodesse, profui, profuturus. be useful for, be good for
(+ dat.ve).
 subsum. be near (+ dat.ve).
 supersum. to survive (+ dat.ve).