Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kaznaDanijela Mikadi
Dostojevski, Fjodor Mihajlovič: Zločin i kazna (ruski realizam, moderni psihološki roman, (epika), elementi monološko-asocijativnog tipa romana, socijalnog (društvenog) romana, kriminalističkog romana, romana ideja (filozofskog romana), 1866. g.)
Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kaznaDanijela Mikadi
Dostojevski, Fjodor Mihajlovič: Zločin i kazna (ruski realizam, moderni psihološki roman, (epika), elementi monološko-asocijativnog tipa romana, socijalnog (društvenog) romana, kriminalističkog romana, romana ideja (filozofskog romana), 1866. g.)
За ову презентацију коришћен је материјал из презентације чији су аутори Душан Станковић, Александра Станковић, Анђелко Тешмановић; ОШ “Браћа Рибар”, Доња Борина
За ову презентацију коришћен је материјал из презентације чији су аутори Душан Станковић, Александра Станковић, Анђелко Тешмановић; ОШ “Браћа Рибар”, Доња Борина
Romanesque sculpture featured expressive stone carvings found on churches throughout Europe from the 11th-12th centuries. Examples mentioned in the document include reliefs and sculptures adorning the exteriors and interiors of churches in France such as Sainte-Foy, Conques, Saint Pierre in Moissac, and sculptures of biblical figures in churches like Sainte Marie in Souillac. Romanesque sculpture is described as the "mute speech of stone".
2. • Mogućnost usvajanja, zadržavanja i
korištenja informacija.
• PAMĆENJE
• Pamćenje je preduvjet razvoja vlastite
ličnosti i u najužoj je vezi s pojmom učenja.
3. • Tri faze pamćenja kroz koje informacija prolazi.
• SENZORNO
• KRATKOROČNO
• DUGOROČNO
• Na pamćenje se može gledati kao na proces pri
kojem informacija prolazi kroz tri faze pamćenja.
4. • Promjena informacije u oblik koji se može
pohraniti i zatim pronaći.
• KODIRANJE
• Kodiranje se ostvaruje u kratkoročnom
pamćenju i informacije se pripreme za
pohranu u dugoročno pamćenje.
5. • Pamćenje koje se može poistovjetiti s
trenutačnim tokom svijesti.
• RADNO PAMĆENJE
• Radno pamćenje je uloga kratkoročnog
pamćenja kojom se informacija iz
dugoročnog pamćenja vraća u kratkoročno.
6. • Tri vrste dugoročnog pamćenja.
• EPIZODIČKO PAMĆENJE
• ZNANJE
• PROCEDURALNO PAMĆENJE
• Epizodičko pamćenje čuva podatke o “epizodama”
iz našeg života. Znanje nema autobiografsku notu.
Proceduralno pamćenje je znanje o tome kako
nešto učiniti.
7. • Četiri osnovna uzroka zaboravljanja.
• POSTUPNO GUBLJENJE TRAGOVA
PAMĆENJA
• NEMOGUĆNOST PRONALAŽENJA
INFORMACIJE
• POTISKIVANJE
• INTERFERENCIJA
8. • Pojava da učenje jednog gradiva ometa
učenje drugoga.
• INTERFERENCIJA
9. • Dvije vrste interferencije.
• RETROAKTIVNA
• PROAKTIVNA
11. • Nemogućnost novog dugoročnog pamćenja.
• ANTEROGRADNA AMNEZIJA
• Anterogradna amnezija se, osim nakon ozljeda i
oštećenja određenih područja mozga, često
pojavljuje i kao posljedica dugotrajnog
neumjerenog konzumiranja alkoholnog pića.
13. • Poremećaj koji se očituje u pamćenju svih
informacija koje se percipiraju.
• HIPERMNEZIJA
• Takvo pamćenje ometa normalno kognitivno
funkcioniranje. Previše je informacija istodobno
prisutno da bi kognitivni sustav bio djelotvoran.
14. • Proces kojim iskustvo ili vježba proizvode
promjene u mogućnostima obavljanja
određenih aktivnosti.
• UČENJE
• Učenjem je stečeno sve ono u ponašanju što
nije određeno biološkim naslijeđem.
15. • Četiri teorije učenja.
• TEORIJA KLASIČNOG
UVJETOVANJA
• TEORIJA OPERANTNOG
UVJETOVANJA
• TEORIJA SOCIJALNOG UČENJA
• KOGNITIVNA TEORIJA UČENJA
16. • Pojava da i podražaji slični uvjetovanom
podražaju uzrokuju uvjetovanu reakciju.
• GENERALIZACIJA PODRAŽAJA
• Što je podražaj sličniji uvjetovanom
podražaju, jača je i uvjetovana reakcija.
17. • Pojava da podražaji slični uvjetovanom
podražaju ne uzrokuju uvjetovanu reakciju.
• DISKRIMINACIJA PODRAŽAJA
• Diskriminacija podražaja omogućuje učenje
razlika među sličnim podražajima.
18. • Učenje pri kojem se osnivaju nove uvjetovane
reakcije na starijim uvjetovanim reakcijama.
• UVJETOVANJE VIŠEG REDA
• Pavlov je smatrao da se ukupno učenje može
objasniti učenjem lanaca uvjetovanih reakcija
višeg reda.
19. • Zakon prema kojem se povećava vjerojatnost
javljanja ponašanja koje prate pozitivne
posljedice, odnosno smanjuje se vjerojatnost
ponašanja koje prate negativne posljedice.
• ZAKON EFEKTA
• Zakon efekta formulirao je Edward Thorndike.
20. • Proces učenja u kojem se mijenja vjerojatnost
pojavljivanja nekog odgovora na osnovi posljedica
koje taj odgovor ima za organizam.
• OPERANTNO UVJETOVANJE
• Teoriju operantnog uvjetovanja postavio je
Burrhus Skinner.
21. • Događaj čija pojava nakon odgovora mijenja
vjerojatnost pojavljivanja tog odgovora.
• POTKREPLJENJE
• Potkrepljivači mogu biti pozitivni i negativni.
Povećanje frekvencije poželjnog ponašanja postiže
se zadavanjem pozitivnih ili uklanjanjem
negativnih potkrepljivača.
22. • Potkrepljivači koji se aktiviraju bez
posebnog učenja.
• PRIMARNI POTKREPLJIVAČI
• Primarni potkrepljivači uključuju hranu,
vodu, maženje, bolne podražaje...
23. • Potkrepljivači koji postaju djelotvorni
uparivanjem.
• SEKUNDARNI POTKREPLJIVAČI
• Sekundarni potkrepljivači uključuju
pohvalu, novac...
24. • Učenje pri kojem se potkrepljuju ponašanja koja
su sve sličnija željenome.
• OBLIKOVANJE
• Oblikovanje se koristi osobito onda kad se neko
željeno ponašanje ne može razviti
potkrepljivanjem jer se ne pojavljuje spontano.
25. • Složeniji oblik korištenja operantnog uvjetovanja
pri kojem se ponašanje podijeli u sekvence
odgovora.
• ULANČAVANJE
• Ulančavanje se često primjenjuje za vježbanje u
glazbi i sportu, kao i pri uvježbavanju životinja za
nastupe u cirkusima.
26. • Četiri načina učenja po modelu.
• MODELIRANJE
• IMITACIJA
• UČENJE PROMATRANJEM
• SIMBOLIČKO UČENJE
27. • Učenje pri kojem se oponaša model, ali ne
razumijevajući čemu služi takvo ponašanje.
• IMITACIJA
28. • Učenje pri kojem kojoj učenik vidi i uzima
u obzir posljedice ponašanja modela.
• UČENJE PROMATRANJEM
• Ako su posljedice ponašanja modela bile
pozitivne, vjerojatno će se i učenik u sličnoj
situaciji ponašati poput modela, i obratno.
29. • Učenje pri kojem model učeniku samo
opiše ponašanje.
• SIMBOLIČKO UČENJE
• Simboličkim učenjem štedi se vrijeme i
pohranjuje golem broj informacija.
30. • Učenje čija je najvažnija značajka da rezultira
općim znanjem.
• KOGNITIVNO UČENJE
• Kognitivno učenje dobro se primjenjuje ne samo
na situacije u kojima se odvijalo učenje, nego i na
širok raspon sličnih situacija.
31. • Dva fenomena važna za kognitivne teorije
učenja.
• UČENJE UVIDOM
• PRIKRIVENO UČENJE
32. • Opća predodžba o prostoru i znanje o
vlastitom trenutačnom položaju u tom
prostoru.
• KOGNITIVNA MAPA
• Snalaženje u prostoru osniva se na
kognitivnoj mapi.