RAZINE ZNANJA Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Obiteljski centar Virovitičko-podravske županije Sandra Matošina Borbaš, prof. psihologije
ŠTO JE ZNANJE? iskustveno osjećanje nekog predmeta, pojave, događaja…
ZNANJE JE ISTINITO I OBRAZLOŽENO UVJERENJE
PRIMIJENIVŠI OVO U ŠKOLSKU SITUACIJU Učeći neko gradivo:   Znate nabrojati neke informacije Prepoznate informacije Znate informacije povezati u cjelinu Znate odnose između tih informacija Znate prepoznati uzročno-posljedične veze Znate primijeniti naučeno znanje Znate to generalizirati u opće načelo i pravilo primjenjivati u različitim situacijama ŠTO JE OD OVOGA ZNANJE?
ENGLESKI JEZIK Što znači poznavanje engleskog jezika? poznavanje nekih riječi poznavanje gramatičkih pravila korištenje pravila i riječi na način da se stvaraju rečenice shvaćanje zašto dolazi do određenih pravila korištenje jezika u svakodnevnom životu profesionalno bavljenje i istraživanje jezika
ZNANJE JE višedimenzionalno (višeslojno) sastoji se od više razina organizirano je hijerarhijski
poznavanje činjenica - prepoznavanje razumijevanje odnosa razumijevanje uzroka / generalizacija primjena stvaranje
ŠTO TO ZNAČI U OBRAZOVANJU? BLOOMova taksonomija znanja definiranje kriterija o tome koja se znanja vrednuju u obrazovanju stvaranje vodiča u kojem će nastavnici:  lakše postaviti ciljeve podučavanja lakše procijeniti ishode učenja
BLOOMOVA TAKSONOMIJA ZNANJA tri domene (vrste) znanja kognitivno afektivno psihomotoričko svaka od ove domene ima svoje razine
AFEKTIVNA RAZINA ZNANJA PRIHVAĆANJE REAGIRANJE USVAJANJE  VRIJEDNOSTI ORGANIZIRANJE  VRIJEDNOSTI INTEGRITET
PSIHOMOTORIČKA  RAZINA ZNANJA PERCEPCIJA SPREMNOST VOĐENI RAZGOVOR AUTOMATIZIRANI  ODGOVOR PRILAGODBA ORGANIZACIJA - STVARANJE
KOGNITIVNA RAZINA ZNANJA ZNANJE RAZUMIJEVANJE PRIMIJENA ANALIZA SINTEZA EVALUACIJA
DRUGE  TAKSONOMIJE ZNANJA  Grgin 2001 Biggs – SOLO taksonomija sve imaju istu osnovnu ideju, da se znanje stječe razinama od kojih je najniža prepoznavanje, a najviša kreativna primjena
Prestrukturalna razina učenik uči nepovezane informacije ne traži bit gradiva usvajanje činjenične građe, neposredno opažanje, sređivanje ideja
Unistrukturalna razina dolazi do stvaranja relacija i odnosa među informacijama ti odnosi su površni i očigledni uviđanje sličnosti i razlika, pronalaženje uzroka i posljedica
Mulstistrukturalna razina stvara se viđe odnosa, primijećuje se više veza, ali nema stvaranja cjeline od podataka nabrajanje, klasificiranje, generaliziranje učenik pronalazi zakonitosti i pravilnosti, s posljedicom stvaranja pravila i zakonitosti
Relacijska razina učenik uspijeva sagledati dijelove i pojedine informacije u odnosu na cjelinu uspjeva povezati analizirati, usporediti i primijeniti iskorištavanje i primjena znanja, samostalnost i stručnost u primjeni
NA OSNOVU RAZINA ZNANJA… definirane su i strategije učenja, koje jasno definiraju kojom strategijom učenik treba naučiti pojedino znanje
STRATEGIJE UČENJA Strategija – skup postupaka kojima se želi postići određeni cilj. Strategije učenja – svjesni kognitivni procesi kojima se informacije pripremaju za pohranu i povezivanje s postojećim znanjem.
STRATEGIJE UČENJA PONAVLJANJE ORGANIZACIJA ELABORACIJA
Ponavljanje doslovno višekratno izgovaranje elementa koji želimo upamtiti koristimo ga kad neki sadržaj moramo doslovno naučiti  Nedostatak :  Znanje koje smo na taj način pohranili najčešće je nepovezano s ostalim znanjima i ako se na njega često ne vraćamo, zaboravit ćemo ga
PONAVLJANJE gradivo iz teksta pamtim ponavljanjem. svoje zabilješke čitam više puta uzastopce. napamet učim ključne pojmove kako bih se na ispitu mogao/la bolje podsjetiti na važna područja sadržaja. čitajući neki tekst, pokušavam ga napamet ponoviti nakon svakog odlomka. na osnovi skripta ili drugih bilješki pokušavam u što većoj mjeri naučiti gradivo napamet. napamet učim pregled najvažnijih stručnih izraza koji sam sam izradio/la. napamet učim pravila ili formule.
Organizacija počiva na pretpostavci da se dobro organizirane informacije lakše uče i dosjećaju npr. identifikacija najvažnijih pojmova, traženje unutrašnjih veza u gradivu (uspostava hijerarhije među ključnim informacijama)
ORGANIZACIJA izrađujem tablice, dijagrame i grafičke prikaze kako bi gradivo predavanja bilo bolje strukturirano. pravim kratke sažetke najvažnijih stvari kao podsjetnik. pri čitanju svojih zabilješki izrađujem shemu s najvažnijim točkama. pokušavam veće količine gradiva podijeliti u manje odlomke, koje zatim pojedinačno obrađujem. pokušavam mnoštvo pojedinosti nekog gradiva sažeti u osnovna pravila. u tekstovima i bilješkama podvlačim najvažnija mjesta.  pokušavam razlikovati važne od nevažnih informacija.
Elaboracija (prorada) proširivanje novih informacija dodavanjem ili povezivanjem s onim što već znamo; kritičko provjeravanje gradiva
ELABORACIJA pitam se je li tekst koji upravo prorađujem doista uvjerljiv. pokušavam uspostaviti vezu sa sadržajima srodnih predmeta odnosno predavanja. za nove koncepte zamišljam mogućnosti njihove praktične primjene. razmišljam o alternativama za tvrdnje ili zaključke koji se iznose u tekstovima koje učim. nove pojmove i teorije pokušavam povezati s već mi poznatim pojmovima i teorijama. neke si sadržaje predočavam u obliku slika. izmišljam konkretne primjere za određene sadržaje učenja.
Spontano javljanje strategija: ponavljanje: 5.-6. god. organizacija: 8.-9. god. elaboracija: oko 13. god. Demonstriranjem i upozoravanjem na mogućnost uporabe ove strategije se mogu početi primjenjivati i ranije.
A KAKO TO POVEZATI S PODUČAVANJEM?
PLANIRANJE PODUČAVANJA izrada plana sata svaki učitelj ima plan što će raditi u razredu, koji je uklopljen u mjesečni plan razrednog vijeća, koji je uklopljen u godišnji plan i program predmeta
KVALITETA PLANIRANJA Byre i Coulon (1992.) su pokazali da učenici koji su podučavani u bolje isplaniranim uvjetima manje vremena na satu provode u neakademskim aktivnostima, više su usmjereni na temu, više se javljaju…
KVALITETNIM PLANIRANJEM jasno definirate koja znanja je potrebno savladati uzevši u obzir taksonomiju znanja po Bloomu, može se u planiranju uzeti u obzir točne definicije pojedinih razina znanja
NPR. ZNANJE   - učenici prepoznaju… i znaju nabrojati… RAZUMIJEVANJE / OVLADAVANJE  -  učenici znaju dati primjer za…, razlikovati pojmove… PRIMJENA  -  učenici znaju demonstrirati… i skicirati… ANALIZA  -  učenici mogu usporediti… i proračunati… SINTEZA / KREACIJA  učenici mogu stvoriti zaključak na osnovu… te uskladiti… EVALUACIJA / VREDNOVANJE –  učenici mogu predvidjeti kako će se… te opravdati zašto je… zavisno od opisa pojedinih ponašanja koja pokazuju razine znanja, mogu se odmah odrediti i kriteriji vrednovanja 2 3 4 5
ZAŠTO PLANIRANJE? Četiri glavna razloga se spominju u literaturi
1. Struktura i organizacija planiranjem se jasno vidi kakva je struktura sata, vidi se koja aktivnost spada pod koji dio nastavnog sata, kojim aktivnostima se obrađuje, a kojima utvrđuje gradivo, utvrđuje se vrijeme potrebno za pojedini dio sata…
2. Emocionalna stabilnost učitelja plan daje osjećaj sigurnosti, znanja da u svakom trenu postoji isplanirana sljedeća aktivnosti, predviđanje aktivnosti i ponašanja učenika u razredu (znamo kako reagiraju na pojedine aktivnosti), smanjuje se rizik od neugodnih iskustava, jača samopouzdanje…
3. Refleksija i samoprocjena učitelj na osnovu plana i zabilješki na kraju sata može pratiti kako su pojedine aktivnosti prihvaćene u razredu, te može mijenjati i prilagođavati svoj način podučavanja
4. Praćenje i procjena ishoda učenja u svakom planu treba biti definiran i način ispitivanja znanja, koji bi učenici trebali znati na osnovu tako jasnih kriterija, procjena učenikovih znanja nije težak zadatak
Koraci u planiranju: što želimo podučavati postupnost u obradi gradiva – predznanje smisleno povezivanje u cjelinu prepoznavanje relevantnosti gradiva kreiranje okoline za podučavanje nekog gradiva korelacije …
Koraci u planiranju: kako i kada ćemo podučavati aktivnosti koje koristima u procesu podučavanja uvježbavanje i ponavljanje korištenje vještina koje se nisu koristile neko vrijeme individualizacija nastave (u vremenu, težini zadataka…)
Koraci u planiranju: kako ćemo znati da li su ciljevi ostvareni ovisi o tome kako su ciljevi postavljeni – što konkretniji ciljevi, to lakše određivanje uspjeha i napredovanja kod učenika (Bloomova taksonomija znanja) npr. ako učitelj želi podučiti učenike nekim činjenicama, tada cilj treba biti postavljen: učenik će prepoznati ili učenik će nabrojati…
ZAKLJUČAK znanje postoji u različitim dimenzijama i u različitim nivoima na osnovu toga, i podučavanje novih znanja se treba definirati s obzirom da te dimenzije
ZAKLJUČAK upotreba pojmova razina znanja treba se koristiti od samog početka -  planiranja nastavnog sata što jasnije u planiranju definiramo očekivano znanje od učenika, to će nam procjena kasnije biti lakša, jednostavnija i  objektivnija
HVALA NA VAŠOJ PAŽNJI!

Razine znanja

  • 1.
    RAZINE ZNANJA Ministarstvoobitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Obiteljski centar Virovitičko-podravske županije Sandra Matošina Borbaš, prof. psihologije
  • 2.
    ŠTO JE ZNANJE?iskustveno osjećanje nekog predmeta, pojave, događaja…
  • 3.
    ZNANJE JE ISTINITOI OBRAZLOŽENO UVJERENJE
  • 4.
    PRIMIJENIVŠI OVO UŠKOLSKU SITUACIJU Učeći neko gradivo: Znate nabrojati neke informacije Prepoznate informacije Znate informacije povezati u cjelinu Znate odnose između tih informacija Znate prepoznati uzročno-posljedične veze Znate primijeniti naučeno znanje Znate to generalizirati u opće načelo i pravilo primjenjivati u različitim situacijama ŠTO JE OD OVOGA ZNANJE?
  • 5.
    ENGLESKI JEZIK Štoznači poznavanje engleskog jezika? poznavanje nekih riječi poznavanje gramatičkih pravila korištenje pravila i riječi na način da se stvaraju rečenice shvaćanje zašto dolazi do određenih pravila korištenje jezika u svakodnevnom životu profesionalno bavljenje i istraživanje jezika
  • 6.
    ZNANJE JE višedimenzionalno(višeslojno) sastoji se od više razina organizirano je hijerarhijski
  • 7.
    poznavanje činjenica -prepoznavanje razumijevanje odnosa razumijevanje uzroka / generalizacija primjena stvaranje
  • 8.
    ŠTO TO ZNAČIU OBRAZOVANJU? BLOOMova taksonomija znanja definiranje kriterija o tome koja se znanja vrednuju u obrazovanju stvaranje vodiča u kojem će nastavnici: lakše postaviti ciljeve podučavanja lakše procijeniti ishode učenja
  • 9.
    BLOOMOVA TAKSONOMIJA ZNANJAtri domene (vrste) znanja kognitivno afektivno psihomotoričko svaka od ove domene ima svoje razine
  • 10.
    AFEKTIVNA RAZINA ZNANJAPRIHVAĆANJE REAGIRANJE USVAJANJE VRIJEDNOSTI ORGANIZIRANJE VRIJEDNOSTI INTEGRITET
  • 11.
    PSIHOMOTORIČKA RAZINAZNANJA PERCEPCIJA SPREMNOST VOĐENI RAZGOVOR AUTOMATIZIRANI ODGOVOR PRILAGODBA ORGANIZACIJA - STVARANJE
  • 12.
    KOGNITIVNA RAZINA ZNANJAZNANJE RAZUMIJEVANJE PRIMIJENA ANALIZA SINTEZA EVALUACIJA
  • 13.
    DRUGE TAKSONOMIJEZNANJA Grgin 2001 Biggs – SOLO taksonomija sve imaju istu osnovnu ideju, da se znanje stječe razinama od kojih je najniža prepoznavanje, a najviša kreativna primjena
  • 14.
    Prestrukturalna razina učenikuči nepovezane informacije ne traži bit gradiva usvajanje činjenične građe, neposredno opažanje, sređivanje ideja
  • 15.
    Unistrukturalna razina dolazido stvaranja relacija i odnosa među informacijama ti odnosi su površni i očigledni uviđanje sličnosti i razlika, pronalaženje uzroka i posljedica
  • 16.
    Mulstistrukturalna razina stvarase viđe odnosa, primijećuje se više veza, ali nema stvaranja cjeline od podataka nabrajanje, klasificiranje, generaliziranje učenik pronalazi zakonitosti i pravilnosti, s posljedicom stvaranja pravila i zakonitosti
  • 17.
    Relacijska razina učenikuspijeva sagledati dijelove i pojedine informacije u odnosu na cjelinu uspjeva povezati analizirati, usporediti i primijeniti iskorištavanje i primjena znanja, samostalnost i stručnost u primjeni
  • 18.
    NA OSNOVU RAZINAZNANJA… definirane su i strategije učenja, koje jasno definiraju kojom strategijom učenik treba naučiti pojedino znanje
  • 19.
    STRATEGIJE UČENJA Strategija– skup postupaka kojima se želi postići određeni cilj. Strategije učenja – svjesni kognitivni procesi kojima se informacije pripremaju za pohranu i povezivanje s postojećim znanjem.
  • 20.
    STRATEGIJE UČENJA PONAVLJANJEORGANIZACIJA ELABORACIJA
  • 21.
    Ponavljanje doslovno višekratnoizgovaranje elementa koji želimo upamtiti koristimo ga kad neki sadržaj moramo doslovno naučiti Nedostatak : Znanje koje smo na taj način pohranili najčešće je nepovezano s ostalim znanjima i ako se na njega često ne vraćamo, zaboravit ćemo ga
  • 22.
    PONAVLJANJE gradivo izteksta pamtim ponavljanjem. svoje zabilješke čitam više puta uzastopce. napamet učim ključne pojmove kako bih se na ispitu mogao/la bolje podsjetiti na važna područja sadržaja. čitajući neki tekst, pokušavam ga napamet ponoviti nakon svakog odlomka. na osnovi skripta ili drugih bilješki pokušavam u što većoj mjeri naučiti gradivo napamet. napamet učim pregled najvažnijih stručnih izraza koji sam sam izradio/la. napamet učim pravila ili formule.
  • 23.
    Organizacija počiva napretpostavci da se dobro organizirane informacije lakše uče i dosjećaju npr. identifikacija najvažnijih pojmova, traženje unutrašnjih veza u gradivu (uspostava hijerarhije među ključnim informacijama)
  • 24.
    ORGANIZACIJA izrađujem tablice,dijagrame i grafičke prikaze kako bi gradivo predavanja bilo bolje strukturirano. pravim kratke sažetke najvažnijih stvari kao podsjetnik. pri čitanju svojih zabilješki izrađujem shemu s najvažnijim točkama. pokušavam veće količine gradiva podijeliti u manje odlomke, koje zatim pojedinačno obrađujem. pokušavam mnoštvo pojedinosti nekog gradiva sažeti u osnovna pravila. u tekstovima i bilješkama podvlačim najvažnija mjesta. pokušavam razlikovati važne od nevažnih informacija.
  • 25.
    Elaboracija (prorada) proširivanjenovih informacija dodavanjem ili povezivanjem s onim što već znamo; kritičko provjeravanje gradiva
  • 26.
    ELABORACIJA pitam seje li tekst koji upravo prorađujem doista uvjerljiv. pokušavam uspostaviti vezu sa sadržajima srodnih predmeta odnosno predavanja. za nove koncepte zamišljam mogućnosti njihove praktične primjene. razmišljam o alternativama za tvrdnje ili zaključke koji se iznose u tekstovima koje učim. nove pojmove i teorije pokušavam povezati s već mi poznatim pojmovima i teorijama. neke si sadržaje predočavam u obliku slika. izmišljam konkretne primjere za određene sadržaje učenja.
  • 27.
    Spontano javljanje strategija:ponavljanje: 5.-6. god. organizacija: 8.-9. god. elaboracija: oko 13. god. Demonstriranjem i upozoravanjem na mogućnost uporabe ove strategije se mogu početi primjenjivati i ranije.
  • 28.
    A KAKO TOPOVEZATI S PODUČAVANJEM?
  • 29.
    PLANIRANJE PODUČAVANJA izradaplana sata svaki učitelj ima plan što će raditi u razredu, koji je uklopljen u mjesečni plan razrednog vijeća, koji je uklopljen u godišnji plan i program predmeta
  • 30.
    KVALITETA PLANIRANJA Byrei Coulon (1992.) su pokazali da učenici koji su podučavani u bolje isplaniranim uvjetima manje vremena na satu provode u neakademskim aktivnostima, više su usmjereni na temu, više se javljaju…
  • 31.
    KVALITETNIM PLANIRANJEM jasnodefinirate koja znanja je potrebno savladati uzevši u obzir taksonomiju znanja po Bloomu, može se u planiranju uzeti u obzir točne definicije pojedinih razina znanja
  • 32.
    NPR. ZNANJE - učenici prepoznaju… i znaju nabrojati… RAZUMIJEVANJE / OVLADAVANJE - učenici znaju dati primjer za…, razlikovati pojmove… PRIMJENA - učenici znaju demonstrirati… i skicirati… ANALIZA - učenici mogu usporediti… i proračunati… SINTEZA / KREACIJA učenici mogu stvoriti zaključak na osnovu… te uskladiti… EVALUACIJA / VREDNOVANJE – učenici mogu predvidjeti kako će se… te opravdati zašto je… zavisno od opisa pojedinih ponašanja koja pokazuju razine znanja, mogu se odmah odrediti i kriteriji vrednovanja 2 3 4 5
  • 33.
    ZAŠTO PLANIRANJE? Četiriglavna razloga se spominju u literaturi
  • 34.
    1. Struktura iorganizacija planiranjem se jasno vidi kakva je struktura sata, vidi se koja aktivnost spada pod koji dio nastavnog sata, kojim aktivnostima se obrađuje, a kojima utvrđuje gradivo, utvrđuje se vrijeme potrebno za pojedini dio sata…
  • 35.
    2. Emocionalna stabilnostučitelja plan daje osjećaj sigurnosti, znanja da u svakom trenu postoji isplanirana sljedeća aktivnosti, predviđanje aktivnosti i ponašanja učenika u razredu (znamo kako reagiraju na pojedine aktivnosti), smanjuje se rizik od neugodnih iskustava, jača samopouzdanje…
  • 36.
    3. Refleksija isamoprocjena učitelj na osnovu plana i zabilješki na kraju sata može pratiti kako su pojedine aktivnosti prihvaćene u razredu, te može mijenjati i prilagođavati svoj način podučavanja
  • 37.
    4. Praćenje iprocjena ishoda učenja u svakom planu treba biti definiran i način ispitivanja znanja, koji bi učenici trebali znati na osnovu tako jasnih kriterija, procjena učenikovih znanja nije težak zadatak
  • 38.
    Koraci u planiranju:što želimo podučavati postupnost u obradi gradiva – predznanje smisleno povezivanje u cjelinu prepoznavanje relevantnosti gradiva kreiranje okoline za podučavanje nekog gradiva korelacije …
  • 39.
    Koraci u planiranju:kako i kada ćemo podučavati aktivnosti koje koristima u procesu podučavanja uvježbavanje i ponavljanje korištenje vještina koje se nisu koristile neko vrijeme individualizacija nastave (u vremenu, težini zadataka…)
  • 40.
    Koraci u planiranju:kako ćemo znati da li su ciljevi ostvareni ovisi o tome kako su ciljevi postavljeni – što konkretniji ciljevi, to lakše određivanje uspjeha i napredovanja kod učenika (Bloomova taksonomija znanja) npr. ako učitelj želi podučiti učenike nekim činjenicama, tada cilj treba biti postavljen: učenik će prepoznati ili učenik će nabrojati…
  • 41.
    ZAKLJUČAK znanje postojiu različitim dimenzijama i u različitim nivoima na osnovu toga, i podučavanje novih znanja se treba definirati s obzirom da te dimenzije
  • 42.
    ZAKLJUČAK upotreba pojmovarazina znanja treba se koristiti od samog početka - planiranja nastavnog sata što jasnije u planiranju definiramo očekivano znanje od učenika, to će nam procjena kasnije biti lakša, jednostavnija i objektivnija
  • 43.

Editor's Notes

  • #11 PRIHVAĆANJE učenici svjesno i pažljivo prate i žele čuti pitati, izabrati, opisati, dati, držati, identificirati, smjestiti, imenovati, ukazati, izabrati, odgovoriti, koristiti, upotrebljavati, prihvatiti, potvrditi, prepoznati, osvijestiti, slušati, bilježiti, pratiti, slijediti, uvažavati REAGIRANJE / ODGOVARANJE učenici aktivno sudjeluju, pažljivo prate i reagiraju, motivirani su odgovoriti, pomoći, sastaviti, prilagoditi se, složiti se, prihvatiti, pristati, brinuti se o/za, komunicirati, raspraviti, pozdraviti, označiti, izvesti, prakticirati, predstaviti, čitati dragovoljno, izvijestiti, izdvojiti, reći, napisati, doprinijeti, surađivati, slijediti, izvršavati, s voljom sudjelovati, posjetiti, volontirati USVAJANJE VRIJEDNOSTI učenici poštuju ili vrednuju osobu vezanu s određenim objektom, događajem ili ponašanjem, u rasponu od prihvaćanja do složenijeg stanja posvećivanja dovršiti, opisati, razlikovati, objasniti, slijediti, oblikovati, inicirati, pozvati, uključiti, opravdati, prosuditi, predložiti, izvijestiti, odabrati, podijeliti, proučiti, izraditi, usvojiti, suprotstaviti se, ponašati se u skladu s, posvetiti se, željeti, iskazati odanost, izraziti, tražiti, iskazati zabrinutost/brigu ORGANIZIRANJE VRIJEDNOSTI učenik organizira vrijednosti po prioritetima proučavanjem kontrasta među različitim vrijednostima, rješavajući konflikt među njima; stvara jedinstveni sustav vrijednosti; naglasak je na usporedbi, proučavanju odnosa i sintezi vrijednosti slijediti, prihvatiti, mijenjati, prilagoditi, urediti, kombinirati, usporediti, dopuniti, obraniti, uravnotežiti, objasniti, generalizirati, poopćiti, identificirati, integrirati, poredati, staviti u odnos, modificirati, organizirati, grupirati, pripremiti, sintetizirati, konceptualizirati, formulirati USVAJANJE SUSTAVA VRIJEDNOSTI / INTEGRITET učenik posjeduje sustav vrijednosti koji kontrolira njegovo ponašanje (karakter) i predstavlja njegovu osobnost djelovati, razlikovati, prikazati, utjecati, slušati, modificirati, prilagoditi, izvesti, primijeniti, predložiti, kvalificirati, ispitati, revidirati, poslužiti, riješiti, koristiti, vrednovati, obraniti, održati, služiti, podržat
  • #12 PERCEPCIJA / MOĆ ZAPAŽANJA učenik upotrebljava osjetila kao vodstvo u motoričkim aktivnostima izabrati, prepoznati, uočiti, izdvojiti, povezati, čuti, slušati, primijetiti, prepoznati, vidjeti, osjetiti, namirisati, okusiti, gledati, pratiti SPREMNOST učenik je mentalno, emotivno i fizički spreman za aktivnost početi, objasniti, pokrenuti, nastaviti, reagirati, odgovoriti VOĐENI RAZGOVOR učenik oponaša i razvija vještine (vježba), često diskretnim koracima oponašati, kopirati, duplicirati, udvojiti, baratati uz vodstvo, izvršiti uz nadzor, vježbati, pokušati, ponoviti, prirediti, rastaviti, razdvojiti, sastaviti AUTOMATIZIRANI ODGOVOR učenik s povećanom efikasnošću, sigurnošću i okretnošću izvršava radnje izvesti, konstruirati, podići, provesti, voditi, izvršiti, ubrzati, proizvesti SLOŽENA OPERACIJA (AUTOMATIZACIJA) učenik automatizirano izvršava radnje popraviti, izgraditi, upravljati, demonstrirati, kontrolirati, upravljati, voditi, održavati efikasnost, ovladati PRILAGODBA učenik prilagođava vještine problemskoj situaciji prilagoditi, uskladiti, preokrenuti, revidirati reorganizirati, promijeniti ORGANIZACIJA / STVARANJE učenik stvara nove obrasce za posebne situacije ili slučajeve izgraditi, konstruirati, urediti, sastaviti, izumiti, konstruirati, dizajnirati, kombinirati, inovirati
  • #13 ZNANJE učenici znaju reproducirati ili prepoznati informacije, ideje, koncepte i principe u obliku sličnom onome u kojem su ih učili definirati, opisati, identificirati, prepoznati, označiti, nabrojati, povezati, imenovati, ponoviti, reproducirati, izreći, odabrati, navesti, iskazati, poredati, sjetiti se, zapamtiti RAZUMIJEVANJE / OVLADAVANJE (niža razina razumijevanja) učenici razumiju i mogu objasniti ili interpretirati informacije zasnovane na prethodno stečenim znanjima opisati, objasniti, raspraviti, dati primjer, grupirati, svrstati, klasificirati, pretvoriti, obraniti, razlikovati, izdvojiti, procijeniti, izvesti, zaključiti, predvidjeti, sažeti, prevesti, preformulirati, smjestiti, pokazati PRIMJENA (viša razina razumijevanja) učenici odabiru i upotrebljavaju naučene koncepte, principe, teorije i metode kako bi riješili problem ili zadatak u konkretnoj i novoj situaciji primijeniti, izračunati, odabrati, prilagoditi, riješiti, otkriti, demonstrirati, pokazati, baratati, pripremiti, rabiti, koristiti, upotrijebiti, proizvesti, povezati, ilustrirati, skicirati ANALIZA učenici su u stanju raščlaniti materijal na osnovne sastavnice tako da se može razumjeti njegova organizacijska struktura analizirati, raščlaniti, skicirati, razlikovati, izdvojiti, identificirati, prikazati, ukazati na, usporediti, staviti u odnos s, klasificirati, sortirati, sučeliti, suprotstaviti, proračunati, ispitati, istražiti, eksperimentirati, provjeriti SINTEZA / KREACIJA učenici su u stanju objediniti (povezati, integrirati) dijelove (rezultate, znanja i vještine) u novu funkcionalnu cjelinu ili strukturu urediti, povezati, integrirati, složiti, kreirati, stvoriti, razviti, kombinirati, prikupiti, sakupiti, dizajnirati, generirati, modificirati, organizirati, planirati, preurediti, uskladiti, napisati, predložiti, osmisliti, konstruirati, revidirati, rekonstruirati, formulirati EVALUACIJA / VREDNOVANJE učenici imaju sposobnost prosudbe vrijednosti materijala za određenu namjenu, u skladu s odabranim kriterijima utvrditi, procijeniti, predvidjeti, vrednovati, ocijeniti, prosuditi, usporediti, zaključiti, interpretirati, suprotstaviti, kritizirati, opravdati, odabrati, podržati, preporučiti, argumentirati, potvrditi