Hospitalizacija djece izaziva značajne psihičke poteškoće, posebno kod najmlađih koji teško podnose odvajanje od roditelja, uz mogućnost razvoja simptoma poput noćnog mokrenja, poremećaja ponašanja i emocionalnih problema. Preporučuje se da majke budu uz djecu u bolnici kako bi smanjile zabrinutost i olakšale zdravstvenu njegu, dok pedijatrijski psiholog igra ključnu ulogu u dijagnosticiranju i rješavanju psihičkih problema uzrokovanih hospitalizacijom. Važno je prepoznati da mnogi simptomi mogu nastati tek nakon izlaska iz bolnice, što može biti izazov za zdravstvene djelatnike.

1. HOSPITALIZACIJA DJECE

2. Boravak u bolnici najteže podnose djeca!
Psihičke poteškoće se mogu pojaviti i nakon
povratka kući.
Djeca od godinu do četiri vrlo teško podnose
odvajanje od majke.
Djeca se često u bolnici osjećaju izgubljena,
potištena su i tuguju.

3. FAZE REAKCIJE NA
HOSPITALIZACIJU KOD DJECE:
1. FAZA PROTESTA
2. FAZA PRIHVAĆANJA
3. FAZA PRIVIDNOG PRIHVAĆANJA

4. 1. FAZA PROTESTA
• djeca su plačljiva ili iskazuju bijes
2. FAZA TUGOVANJA
• djeca postaju apatična, gube zanimanje za okolinu, teško
prihvaćaju druge osobe koje im žele pomoći
3. FAZA PRIVIDNOG PRIHVAĆANJA
• dijete se počinje ponašati gotovo normalno, prihvaća
bolničku okolinu i aktivno sudjeluje (upravo kod djece koja
su dulje vrijeme provela u bolnici, nakon povratka kući
javlja se poremećaj psihičkog zdravlja)

5. Zbog dugotrajne odvojenosti djeteta od
roditelja/skrbnika i tjelesni i psihički razvoj djece
može biti usporen.
Po povratku kući djeca mogu imati različite
simptome:
• noćno mokrenje
• sisanje prsta
• mucanje
• tepanje

6. MAMA U BOLNICI
• preporuka da uvijek majke budu u bolnici s malom
djecom
• pokazalo se da je zdravlje djece s kojom su majke puno
bolje
• mame omogućuju sestrinskom osoblju da imaju više
vremena za poslove sestrinske njege, igra se s djetetom,
razgovara s djetetom…
• boravak mame u bolnici pomaže i mami jer je manje
zabrinuta
• mame mogu same doći do načina rješavanja psihičkih
problema svoje djece
• ukoliko mama ne može biti stalno potrebno joj je
omogućiti što češće posjete

7. Idealno da se samo jedna medicinska sestra brine za
dijete (svako dijete mora osjećati da nekome pripada).
Djeca koja su dugo u bolnici emocionalno se vežu za
sestru pa kad mora otići nastaju poteškoće.

8. NAJVEĆE POTEŠKOĆE ZBOG
ODLASKA U BOLNICU IMAJU:
• jedinci i mlađa djeca
• djeca koja inače loše reagiraju na strane osobe
• djeca koja već imaju loša iskustva zbog prijašnje
odvojenosti od majke
• djeca čije majke zbog njihova odlaska u bolnicu
otvoreno iskazuju pretjeranu zabrinutost

9. HOSPITALIZAM
Psihičke poteškoće koje se pojavljuju tijekom
djetetova boravka u bolnici:
• pomanjkanje apetita
• sklonost mršavljenju
• utučenost
• slab san
• noćne more
• (kao i mala djeca smještena u domovima za nezbrinutu
djecu)
• posljedica nezadovoljavanja emocionalne potrebe za
osjećaj topline koji se može ostvariti samo u bliskom
odnosu

10. MOGUĆI SIMPTOMI KAO POSLJEDICA
ODVAJANJA OD MAJKE:
• LOŠE NAVIKE - u prehrani, osobnoj higijeni,
spavanju i socijalnom ponašanju
• POREMEĆAJI PONAŠANJA – prkos, pobuna,
napadaji bijesa, laganje, nedruštvenost,
okrutnost
• NEUROTSKE POTEŠKOĆE - jaka ljubomora,
poremećaji na, noćni strahovi, hodanje u snu,
mokrenje u snu, gubitak teka, ravnodušnost
• PSIHOSOMATSKI POREMEĆAJI - povraćanje,
vrtoglavica, astma, kožne bolesti, osjećaj umora
i iscrpljenosti, opća tromost
• POREMEĆAJI GOVORA - tepanje i mucanje

11. PEDIJATRIJSKA PSIHOLOGIJA
• disciplina unutar zdravstvene psihologije koja se bavi
tjelesnim zdravljem i bolešću djece te povezanošću
psihičkih činitelja zdravlja i bolesti u djeteta
• proučava važnost utjecaja djetetova boravka u bolnici na
njegovo kasnije tjelesno i psihičko zdravlje (mnogi
simptomi posljedica hospitalizacije djece se javljaju tek
nakon djetetova izlaska iz bolnice pa ih zdravstveni
djelatnici nisu ni svjesni)

12. PEDIJATRIJSKI PSIHOLOG
• psiholog koji radi s pedijatrima i drugim
zdravstvenim djelatnicima unutar pedijatrijskih
odjela
• daje savjete u vezi s psihičkim aspektima njege
djeteta i bavi se dijagnosticiranjem psihičkih
popratnih pojava organskih bolesti
• provodi kratke terapijske postupke s roditeljima i
djecom

13. LITERATURA
• Havelka, M. i Zarevski P. (2014). Psihologija-
udžbenik za treći razred medicinske škole za
zanimanje medicinska sestra/tehničar opće
njege. Zagreb: Školska knjiga

14. FOTOGRAFIJE
• https://cdn4.vectorstock.com/i/1000x1000/47/23/cartoon-
of-nurse-helping-child-patient-vector-2384723.jpg
• https://images.app.goo.gl/rdsHkmiJLRDUshcNA
• https://images.app.goo.gl/sTveb72x7tnbwc5v6
• https://images.app.goo.gl/RLaG4tuuqXNNZqXm9
• https://images.app.goo.gl/T5HwCs1cEW9bviRG8