SlideShare a Scribd company logo
ANKSIOZNOST
LOREM IPSUM DOLOR
 Anksioznost je mentalno stanje karakterisano pretjeranom,
preuveličanom tjeskobom i brigom o svakodnevnim životnim događajima
bez nekih očitih, validnih razloga za brigu.
 Ljudi s anksioznim poremećajem skloni su da očekuju nevolju na svakom
koraku i ne mogu prestati brinuti o zdravlju, novcu, porodici, poslu ili školi.
 Ta briga je vrlo često neopravdana ili pretjerana za tu situaciju.
 Svakodnevni život postaje konstantno stanje brige, straha i strepnje.
Naposljetku, anksioznost počne u tolikoj mjeri dominirati nad osobom da
počinje smetati u svakodnevnom funkcionisanju, uključujući posao, školu,
društvene aktivnosti i veze.
Druga definicija anksioznosti kaže da je to “stanje raspoloženja orijentirano na
budućnost gdje osoba očekuje da se nosi sa negativnim događajima koji je očekuju”,
što znači da je razlika između anksioznosti i straha u tome da li se radi o budućim ili
sadašnjim opasnostima.
Tjeskoba i razliciti strahovi znak su anksioznih poremećaja.
Normalni/racionalni strahovi i tjeskobe pomažu nam da izbjegnemo neugodne i
opasne situacije i stoga imaju "signalnu" odnosno "alarmnu" ili pak "adaptivnu"
(prilagodbenu) funkciju
U anksioznosti je ono što prijeti manje očito, nejasno, pa govorimo o
"lebdećem /iracionalnom strahu ".
Kada strahovi i tjeskobe počinju dominirati i upravljati nečijim životom, kada
ometaju porodični, društveni i poslovni život, tada govorimo o anksioznim
poremećajima.
SIMPTOMI ANKSIOZNOSTI
Simptomi anksioznosti pojavljuju se u skupini poremećaja koje
nazivamo anksioznim poremećajima, medju koje spada i
generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj,
posttraumatski stresni poremećaj, opsesivno-kompulzivni
poremećaj, fobije i drugi.
Mogu biti:
- psihološki i
- tjelesni
Psihološki simptomi anksioznosti su pretjerana plašljivost i
strepnja, osjećaj unutrašnje napetosti ili nemira, oslabljena
koncentracija, razdražljivost, pojačana osjetljivost na buku,
smetnje spavanja (teško usnivanje, često buđenje tokom noći,
ružni snovi), oslabljena memorija, često zbog oslabljene pažnje
i koncentracije.
Tjelesni simptomi anksioznosti su lupanje ili preskakanje srca,
osjećaj nedostatka zraka ili otežanog disanja, osjećaj
stegnutosti u prsima, suhoća usta, poteškoće pri gutanju,
nelagoda u trbuhu, nadutost, učestalo mokrenje, oslabljena
seksualna želja, sum u ušima, osjećaj ošamućenosti, trnci u
nogama i rukama, drhtanje ruku.
KAKO SAMI SEBI POMOĆI
 Javiti se na vrijeme svome ljekaru
 Početi misliti pozitivno
 Baviti se raznim fizičkim aktivnostima koje opuštaju
 Informisati se o svojim mentalnim smetnjama
 Razgovarati sa sebi bliskim ljudima o tome
 Usvojiti tehnike relaksacije
 Prihvatiti svoj dio odgovornosti u procesu liječenja

More Related Content

What's hot

Sukob motiva
Sukob motivaSukob motiva
Sukob motiva
petraognjenovic
 
Anoreksija
Anoreksija Anoreksija
Anoreksija
Dejana Metlar
 
Metode i tehnike.pptx
Metode i tehnike.pptxMetode i tehnike.pptx
Metode i tehnike.pptx
petraognjenovic
 
Motivacija - pregled različitih aspekata
Motivacija - pregled različitih aspekataMotivacija - pregled različitih aspekata
Motivacija - pregled različitih aspekata
Simonida Vukobrat
 
Pubertet i adolescencija
Pubertet i adolescencija Pubertet i adolescencija
Pubertet i adolescencija
Kristina Franka
 
Narkomanija
Narkomanija Narkomanija
Narkomanija
dr Šarac
 
Endokrini sistem
Endokrini sistemEndokrini sistem
Endokrini sistem
Ivana Damnjanović
 
1 Zdravstvena psihologija 4
1 Zdravstvena psihologija 41 Zdravstvena psihologija 4
1 Zdravstvena psihologija 4
petraognjenovic
 
Lijekovi za liječenje šećerne bolesti (antidijabetici)
Lijekovi za liječenje šećerne bolesti (antidijabetici)Lijekovi za liječenje šećerne bolesti (antidijabetici)
Lijekovi za liječenje šećerne bolesti (antidijabetici)
Antonio Kobaš
 
Vrste neurotransmitera
Vrste neurotransmiteraVrste neurotransmitera
Vrste neurotransmitera
Simonida Vukobrat
 
Endokrini sustav
Endokrini sustav Endokrini sustav
Endokrini sustav
petraognjenovic
 
Svetski dan zdravlja prezentacija
Svetski dan zdravlja   prezentacijaSvetski dan zdravlja   prezentacija
Svetski dan zdravlja prezentacija
LjiljanaMudrinic
 

What's hot (20)

stres
stres stres
stres
 
Maslow
Maslow Maslow
Maslow
 
Psihoze
PsihozePsihoze
Psihoze
 
ES
ESES
ES
 
ptsp
ptspptsp
ptsp
 
Sukob motiva
Sukob motivaSukob motiva
Sukob motiva
 
Anoreksija
Anoreksija Anoreksija
Anoreksija
 
Metode i tehnike.pptx
Metode i tehnike.pptxMetode i tehnike.pptx
Metode i tehnike.pptx
 
Motivacija - pregled različitih aspekata
Motivacija - pregled različitih aspekataMotivacija - pregled različitih aspekata
Motivacija - pregled različitih aspekata
 
Genetika uvod, pravila nasledjivanja, odnosi medju alelima
Genetika uvod, pravila nasledjivanja, odnosi medju alelimaGenetika uvod, pravila nasledjivanja, odnosi medju alelima
Genetika uvod, pravila nasledjivanja, odnosi medju alelima
 
Pubertet i adolescencija
Pubertet i adolescencija Pubertet i adolescencija
Pubertet i adolescencija
 
Narkomanija
Narkomanija Narkomanija
Narkomanija
 
Endokrini sistem
Endokrini sistemEndokrini sistem
Endokrini sistem
 
Dijabetes
DijabetesDijabetes
Dijabetes
 
1 Zdravstvena psihologija 4
1 Zdravstvena psihologija 41 Zdravstvena psihologija 4
1 Zdravstvena psihologija 4
 
Lijekovi za liječenje šećerne bolesti (antidijabetici)
Lijekovi za liječenje šećerne bolesti (antidijabetici)Lijekovi za liječenje šećerne bolesti (antidijabetici)
Lijekovi za liječenje šećerne bolesti (antidijabetici)
 
Organske osnove psihickog zivota
Organske osnove psihickog zivotaOrganske osnove psihickog zivota
Organske osnove psihickog zivota
 
Vrste neurotransmitera
Vrste neurotransmiteraVrste neurotransmitera
Vrste neurotransmitera
 
Endokrini sustav
Endokrini sustav Endokrini sustav
Endokrini sustav
 
Svetski dan zdravlja prezentacija
Svetski dan zdravlja   prezentacijaSvetski dan zdravlja   prezentacija
Svetski dan zdravlja prezentacija
 

Anksioznost

  • 2.  Anksioznost je mentalno stanje karakterisano pretjeranom, preuveličanom tjeskobom i brigom o svakodnevnim životnim događajima bez nekih očitih, validnih razloga za brigu.  Ljudi s anksioznim poremećajem skloni su da očekuju nevolju na svakom koraku i ne mogu prestati brinuti o zdravlju, novcu, porodici, poslu ili školi.  Ta briga je vrlo često neopravdana ili pretjerana za tu situaciju.  Svakodnevni život postaje konstantno stanje brige, straha i strepnje. Naposljetku, anksioznost počne u tolikoj mjeri dominirati nad osobom da počinje smetati u svakodnevnom funkcionisanju, uključujući posao, školu, društvene aktivnosti i veze.
  • 3. Druga definicija anksioznosti kaže da je to “stanje raspoloženja orijentirano na budućnost gdje osoba očekuje da se nosi sa negativnim događajima koji je očekuju”, što znači da je razlika između anksioznosti i straha u tome da li se radi o budućim ili sadašnjim opasnostima. Tjeskoba i razliciti strahovi znak su anksioznih poremećaja. Normalni/racionalni strahovi i tjeskobe pomažu nam da izbjegnemo neugodne i opasne situacije i stoga imaju "signalnu" odnosno "alarmnu" ili pak "adaptivnu" (prilagodbenu) funkciju U anksioznosti je ono što prijeti manje očito, nejasno, pa govorimo o "lebdećem /iracionalnom strahu ". Kada strahovi i tjeskobe počinju dominirati i upravljati nečijim životom, kada ometaju porodični, društveni i poslovni život, tada govorimo o anksioznim poremećajima.
  • 4.
  • 5. SIMPTOMI ANKSIOZNOSTI Simptomi anksioznosti pojavljuju se u skupini poremećaja koje nazivamo anksioznim poremećajima, medju koje spada i generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, fobije i drugi. Mogu biti: - psihološki i - tjelesni
  • 6. Psihološki simptomi anksioznosti su pretjerana plašljivost i strepnja, osjećaj unutrašnje napetosti ili nemira, oslabljena koncentracija, razdražljivost, pojačana osjetljivost na buku, smetnje spavanja (teško usnivanje, često buđenje tokom noći, ružni snovi), oslabljena memorija, često zbog oslabljene pažnje i koncentracije. Tjelesni simptomi anksioznosti su lupanje ili preskakanje srca, osjećaj nedostatka zraka ili otežanog disanja, osjećaj stegnutosti u prsima, suhoća usta, poteškoće pri gutanju, nelagoda u trbuhu, nadutost, učestalo mokrenje, oslabljena seksualna želja, sum u ušima, osjećaj ošamućenosti, trnci u nogama i rukama, drhtanje ruku.
  • 7. KAKO SAMI SEBI POMOĆI  Javiti se na vrijeme svome ljekaru  Početi misliti pozitivno  Baviti se raznim fizičkim aktivnostima koje opuštaju  Informisati se o svojim mentalnim smetnjama  Razgovarati sa sebi bliskim ljudima o tome  Usvojiti tehnike relaksacije  Prihvatiti svoj dio odgovornosti u procesu liječenja