Futurizam, pokret koji je osnovao Filippo Tommaso Marinetti, naglašava odbacivanje prošlosti i tradicionalne umjetnosti, promičući ljepotu brzine i tehnologije. Dadaizam, proizašao kao odgovor na devastaciju Prvog svjetskog rata, odbacuje logiku i konvencionalne umjetničke norme, ističući besmisao društva. Ovi avangardni pokreti imali su značajan utjecaj na razvoj suvremene umjetnosti i izazvali su preispitivanje umjetničkih vrijednosti.

1. FUTURIZAM, DADAIZA
M
Prva avangarda

2. Futurizam
 “Ne postoji više ljepota, samo ona u borbi. Nema više
remek djela bez nasilja. Poezija mora biti nasilan napad
protiv nepoznatih sila, u cilju njihova pokoravanja te
konačne pobjede čovjeka”
 “Prošlost je nužno inferiorna budućnosti, u njoj ne
pronalazimo nikakvih zasluga.”
Filippo Tomasso Marinetti, Futuristički Manifest, 1909.

3. Futurizam
 Italija, prvo desetljeće 20.st.
 Paralelan s kubizmom
 Osnivač – Marinetti, program – F. Manifest (1909)
 Otpor prema prošlosti, naročito prema tradicionalnoj
umjetnosti i pravilima koja su je stoljećima oblikovala
 veličanje ljubavi prema brzini, tehnologiji, nasilju
 Automobil, avion, industrijski grad – nova inspiracija
umjetnika – veličanje tehnologije kao konačne pobjede
čovjeka nad prirodom
 obuhvaća i druge vidove
umjetnosti, kazalište, muziku, arhitekturu, ples, fotografij
u, film

4. Predstavnici u likovnoj umjetnosti (slikarstvo i
kiparstvo)
 Umberto Boccioni
 Carlo Carra
 Gino Severini
 Giacomo Balla
 Luigi Rusollo

5. Likovne karakteristike
 Dinamizam – sve je u pokretu, i objekt i prostor u kojem
se objekt kreće
 Komplementarne i čiste boje, snažni potezi kista
 Napuštanje svake perspektive i kompozicije
 Analitički pristup stvarnosti, geometrizacija oblika
 Fragmentacija i dekompozicija plohe i volumena
(preuzeto od kubizma)
 Lomljenje površine na djeliće od kojih svaki prikazuje
drugačiji vremenski trenutak u kojem se objekt nalazi
 Pokušaj slikanja protoka vremena

6. Umjetnički ciljevi
 Euforija
 Zanos tehnologijom i napretkom
 Veličanje ljepote brzine
 Ideja tehnologije kojom je čovjek nadišao
prirodu ali i samog sebe
 Agresija i rušilački nagoni (muzeji su groblja
umjetnosti, prošlost nas ničemu ne uči)
 Rat je jedini lijek za svijet (veza s fašizmom)

7. Umberto Boccioni, Stanja uma – oni koji
odlaze, 1911

8. Umberto Boccioni – Grad koji se uspinje, 1913

9. Boccioni – Juriš kopljanika, 1915

10. Giacomo Balla – Jureći automobil, 1911

11. Giacomo Balla – Inicijacija futurizma, 1918

12. Gino Severini
Naoružan vlak u
akciji

13. Gino Severini – Oružje u akciji, 1915

14. Carlo Carra – Crveni konjanik, 1912

15. Dadaizam
 tijekom I.sv.rata (1916)
 Odgovor umjetnika na ratna razaranja
 Naglašavanje besmislenosti civilizacije koja uništava samu
sebe
 teži rušenju, uništenju starih načela i zakonistosti
logike, ismijava "vječnu ljepotu“ za kojom su tragali
umjetnici
 Nastao je u Zurichu – u neutralnoj okolini, umjetnici su se
okupljali u kavani Cabaret Voltaire
 Tristan Tzara
 Beznadni nihilizam i negacija svake razumne misli

16. Dadaizam
 "Da bi se razumjelo kako je nastao dadaizam, valja zamisliti s jedne
strane duhovno stanje skupine mladih ljudi koji su se nalazili u nekoj
vrsti zatvora, kakav je bila Švicarska u vrijeme Prvoga svj. rata, i s
druge strane intelektualnu razinu umjetnosti i književnosti u to doba.
Dakako, ratu je morao doći kraj, a poslij smo vidjeli i druge. Sve to
zbivalo se u poluzaboravu koji se po navici naziva poviješću.
No, oko 1916.-1917. činilo se da rat nikada neće završiti.“
 "Dada je nastala iz moralne potrebe, iz neutažive želje da se
postigne apsolutni moral, iz dubokog osjećaja da bi čovjek, koji je u
središtu svih tvorevina duha, morao potvrditi svoju nadmoć nad
osiromašenim spoznajama o ljudskoj bitnosti, nad mrtvim stvarima i
loše stečenim dobrima. Dada je nastala iz pobune koja je u to doba
bila zajednička svim mladima, iz pobune koja je od pojedinaca
tražila posvemašnje prihvaćanje potreba svoje prirode, bez obzira
na povijest, na logiku...“
 T.Tzara

17. Likovna umjetnost
 Odbijanje svakog realizma, anarhistički nastrojeni prema
bilo kakvim pravilima i umjetničkoj tradiciji
 “anti-umjetnost” – ismijavanje umjetnosti i njene uloge u
društvu, izrugivanje umjetnika samom sebi
 Besmislom i destrukcijom htjeli su pokazati besmisao i
uništenje u suvremenom životu
 Željeli su pokazati sve mane i nedostatke društva –
svojim djelovanjem izazivali su bijes i bili proganjani
 Prenijeli su metodu besmisla iz stvarnosti u umjetnost
 Max Ernst, Kurt Schwitters, Jean Arp, Picabia, Marcel
Duchamp, Man Ray.....

18. Francis Picabia - Izvor, 1912

19. Picabia – Stroj, 1916

20. Kurt Schwitters

21. Schwitters

22. Marcel Duchamp – Pisoar, 1917 (Slučaj Richarda Mutta)
 Jedno od najvažnijih djela u
umjetnosti 20. st.
 Premješta fokus kritičara s
materijalnog objekta umjetnosti na
intelektualnu (duhovnu) sferu
 Nije bitno da li je umjetnik sam
izradio umjetnočki predmet – bitno
je da je taj predmet njegov
ODABIR
 Umjetnost kao provokacija – veliki
utjecaj na svu avangadu i
suvremenu umjetnost
 Readymade (objet trouvé) –
postaje glavno izražajno sredstvo
umjetnika avangarde i
neoavangarde (60-te)

23. Duchamp

24. Duchamp