ROMANTIZAM
ROMANTIZAM
 ROMANTIZAM – umjetnički pravac koji se istovremeno javlja
    u slikarstvu, književnosti i glazbi
   Započinje krajem 18.st a vrhunac doživljava 30-ih godina 19.
    st.
   Postaje opći kulturni pokret - javlja se u gotovo svim
    europskim zemljama
   Francuska revolucija i pad Napoleona- događaji koji nisu
    ispunili očekivanja niti ostvarili ideale izazvali su sveopće
    razočaranje
   Razvija se kao suprotnost strogosti i hladnoći klasicizma koji
    je u svojoj srži akademski stil
Opća obilježja romantizma
 smisao i zanimanje za povijest (posebice za srednjovjekovlje, egzotične
    zemlje i primitivne narode)
   istraživanje narodne predaje i usmenog podrijetla nacionalnih
    literatura, istraživanje mitologija i folklora
   politički i socijalni angažman romantičara, vezan za stvaranje
    nacionalnog jezika i nacionalne države
   isticanje osjećaja nasuprot razumu, mašte nasuprot racionalističkoj
    filozofiji
   isticanje osobnog pjesničkog nadahnuća i pjesničke slobode, odnosno,
    načela originaliteta nasuprot oponašanju normiranih oblika
   novo poimanje ljepote koje uključuje estetiku ružnoga, miješanje
    tragičnog i komičnog, grotesknog i uzvišenog, realističnog i
    idealiziranog
   čovjek želi pobjeći od krute stvarnosti, odbacuje razum, prepušta se
    mašti
   kao i književnici, njihovi su likovi nesretni, neshvaćeni, suvišni ljudi
    koji smisao života traže u prirodi i osjećajima.
Umjetničke teme u romantizmu
 osobne preokupacije
 pejsaž, daleki i nepoznati krajevi
 nacionalno - povijesna tematika
 mistika


 SVJETSKA BOL – weltschmerz – najvažniji pojam u
 romantizmu - označava pesimizam i tugu nad neskladom
 svijeta i neskladom mašte i stvarnosti
Poznati umjetnici romantizma
 Goethe, Schiller, Hugo, Lamartine, Lord Byron, Edgar
 Allan Poe, Puškin, Ljermontov...

 Beethoven, Listz, Rossini, Verdi, Wagner, Chopen,
 Brahms, Strauss II, Tchaikovsky.....
Romantizam u slikarstvu
 Romantičko slikarstvo razvija se u suprotnosti s klasicizmom
 Ističe se i priznaje osobnost umjetnika – slika je odraz njegovih
    osjećaja i načina doživljavanja svijeta
   Zaobilaze se akademska pravila dobrog slikanja, slikar ima
    slobodu izraziti se na vlastiti način
   Zajedničke značajke romantičnog slikarstva su:
   Bogat kolorit
   Kontrasna upotreba svjetla i sjene
   Mekane modulacije
   Dinamična kompozicija - značaj se ne daje plastici, proporciji i
    čistoći obrade nego kretanju na slici, kontrastima boja i
    dubokim sjenama
   Nemir i prividni nered, suprostavljanje žarkih boja i slobodni
    pokreti kista
Johann Heinrich Fussli
                          “Noćna mora”, 1781.g
                          Tema    –     opčinjenost
                           svijetom snova
                          Usnula djevojka i Incubus
                           – demonsko biće
                          glava kobile s bijelim
                           očima na kojoj je, prema
                           engleskoj        narodnoj
                           predaji, inkubus dolazio
                           svojim žrtvama
                          Slika je romantična po
                           izboru teme i motiva
                           kojima       je      tema
                           predstavljena
Francisco Goya
                  “2.     maja
                   1808.g”
                  Borba     na
                   ulicama
                   Madrida
                  Kontrasti
                   boja        –
                   dinamika
                  Prostor na
                   slici      je
                   nejasno
                   određen, ne
                   poštuje se
                   perspektiva
Francisco Goya
                  “3.maja 1808.g”
                  Pogubljenje
                   pobunjenika
                   na Moncloi
                  tumačenja
                   slike su
                   zanimljiva
                  Utjecaj na
                   Maneta i
                   Picassa
Theodore Gericault – Splav Meduze – 1818.g.
 Kako bi postigao što veći nivo
Splav Meduze                              autentičnosti, Géricault je
  Djelo je izloženo na pariškom          razgovarao s preživjelima i
     Salonu 1819.g                        napravio brojne studije mrtvih i
                                          umirućih u bolnicama prije
    Najznačajnije je utjecalo na
                                          nego je počeo slikati finalno
     razvoj romantizma u slikarstvu
                                          platno.
    Zasnovano je na stvarnim            ovo se radikalno djelo pokazalo
     događajima brodoloma fregate
                                          iznimno kontroveznim, jer je
     Meduza
                                          kritiziralo aktualnu vlast, ali i
    Slikar se osjetio pozvanim da        predstavljalo izazov
     ustane protiv društvene              tradicionalnim umjetničkim
     nepravde i napravi sliku o borbi     pravilima pomodnog
     čovjeka protiv prirode               neoklasicizma. Slika je postala
    Prikazan je trenutak kada su         nadahnućem brojnim
     nesretni brodolomnici ugledali       romantičarima poput
     brod na horizontu i očajnički ga     Delacroixa.
     zvali u pomoć.                      Géricault je uklopio romantičarsku
                                          sklonost avanturama i osobnim
                                          slobodama sa stvarnim događajem u
                                          kojem žrtve nepravde se bore protiv
Eugene Delacroix – Danteova barka – 1822.g.
Eugene Delacroix – Danteova barka
 Prvo veliko djelo slikara             Romantične karakteristike:
 Konvencionalna kompozicija –          Kretanje na slici ostvareno je
    odgovara      neoklasicističkim      prikazem dima u pozadini
    kanonima            narativnog       kojeg očito stvara snažan
    slikarstva                           vjetar
   Tema – preuzeta iz Danteovog        Tkanina kojom su likovi
    Pakla                                omotani – također je svjedok
   Likovi – Dante i Vergilije           jakog vjetra
   Još uvijek strogo razlikovanje      istraživanje psiholoških
    horizontalnog i vertikalnog          stanja prikazanih likova
    plana                               Korištenje jakih i
   impostacija likova i njihova         dramatičnih kontrasta za
    anatomija     su   klasicistički     podcrtavanje njihovih
    obrađeni                             reakcija na situaciju
Eugene Delacroix – Sardanapolova smrt – 1827.g

                                     Prikaz priče o
                                      Sardanapolu,
                                      poslijednjem
                                      asirskom
                                      kralju       i
                                      njegovoj smrti
                                      koju je sam
                                      naredio      –
                                      prema zapisu
                                      Diodora
                                      Sicula,
                                      antičko-
                                      grčkog
                                      povjesničara
Eugene Delacroix – Alžirske žene – 1834.g
                                    Konkubine      u
                                     istočnjačkom
                                     haremu
                                    Orijentalizam
                                    Prikaz lule za
                                     opijum koji se
                                     tada        često
                                     koristio
                                    Utjecaj        na
                                     impresioniste i
                                     posebno        na
                                     Picassa - serija
                                     od 15 slika
John Constable – Dolina Sailsbury
                                 Radio je u prirodi –
                                  blizak Barbinzonskoj
                                  školi
                                 Postupno se oslobađa
                                  akademizma i
                                  galerijskog tona - patine
                                  i završnog sjaja (glazure)
                                  na slici
                                 uočio specifična obilježja
                                  ladanja i okolice gradova,
                                  te ih prenosio na platno
                                  načinom u ono vrijeme
                                  neuobičajenim: skicozno,
                                  bez zaglađivanja,
                                  aplicirajući namaz boja tzv.
                                  špahtlom
John Constable – The Hay Waine - skica
                                 Poznat po
                                  uljenim skicama
                                  koje su mnogo
                                  slobodnije i
                                  ekspresivnije od
                                  završenih slika
                                 Među prvima koji
                                  su objekt
                                  direktno iz
                                  prirode prenosili
                                  na platno
                                 U slikanju je
                                  koristio slomljene
                                  kistove da bi
                                  postogao što
                                  blještaviji efekt
                                  svjetlosti
William Turner – Brod s robljem    Ističe se crtežima i
                                    akvarelnim pejsažima
                                   Najpoznatiji pejzažist
                                    engleskog
                                    romantizma
                                   Romantičarsko
                                    uzbuđenje ostvaruje
                                    jakim kolorističkim
                                    efektima i odvažnom
                                    upotrebom boje
                                   Majstorski obrađuje
                                    atmosferske efekte i
                                    svjetla u kojem se
                                    prelijevaju boje
William Turner – Kiša, para, brzina – 1844.g
                                         Romantizam
                                          vrhunac
                                          doseže u
                                          njegovoj zreloj
                                          fazi
                                         Primjer
                                          prikaza gotovo
                                          čistog svjetla
                                          kroz
                                          modulaciju
                                          jednog tona
                                          boje
                                         Veliki utjecaj
                                          na
                                          impresioniste
                                          – posebno
                                          Moneta
Caspar David Friedrich          Najveći domet postiže u
  Najznačajniji njemački       krajolicima, magličastim
   slikar romantizma            marinama, prizorima brodovlja,
  Pripada književnom krugu     stijena, ledenih santi, gotičkih
   Goethea i Novalisa           ruševina, i to stvaranjem
  Život obilježen              određene atmosfere, služeći se
   tragedijama                  simboličnim elementima
  Djela su kupovali pruski i  Pozornost poklanja nijansama
   ruski carevi                 boja
  Umro u samoći i             čovjek je često smješten u
   siromaštvu                   omalovažavajućem položaju
  Slikarskim stilom utjecao    naspram dominantnog
   je na eskpresionizam i       krajolika koji ima gotovo
   nadrealizam ali i na         nadnaravnu moć
   književnost i filozofiju
   egzistencijalizma
Caspar David Friedrich – Brodolom nade – 1824.g.
                                         Prikazana je
                                          olupina broda
                                          među ledenim
                                          santama
                                         Led ima ulogu
                                          grobnice ili
                                          monolitnog
                                          hrama mrtvih
                                         Nema prikaza
                                          ljudskog lika –
                                          čovjek ne može
                                          opstati
                                          suprotstavljen
                                          silama prirode
 Njegovo
Caspar David Friedrich – Redovnik na obali     slikarstvo je
                                               izrazito mistično
                                              Dominira osjećaj
                                               samoće i
                                               izgubljenosti te
                                               ljudske nemoći
                                               da se nosi sa
                                               silama prirode
                                              Veliki utjecaj na
                                               metafizičko
                                               slikarstvo 30-ih
                                               g. 20. st
                                              Zbog izrazito
                                               simboličnih
                                               elemenata –
                                               utjecao je i na
                                               simbolizam na
                                               kraju 19. st
Prerafaeliti                                 Trojica mladih prerafaelita namjerno
                                              su postavila izazov ustaljenim
 Bratstvo čiji su se radovi prepoznavali     umjetničkim gledištima, sastavivši
  prema inicijalima PRB – udruženje           manifest o svojim namjerama i
  slikara nastalo u Londonu 1848.g.           objavivši ga u četiri broja časopisa The
 Kao grupa, Bratstvo je potrajalo tek        Germ (Klica). Slikali su izravno iz
  nešto dulje od desetljeća, ali poticaj      prirode, s objektivnom vjernošću i
  koji je dalo vodećoj viktorijanskoj         originalnim idejama, pokazujući
  umjetnosti, usmjerivši je u novom           sklonost prema onome što je bilo
  pravcu, trajao je do ranih godina           otvoreno i srdačno u umjetnosti iz
  dvadesetoga stoljeća.                       prošlosti – posebno umjetnosti prije
 Sve dok joj Bratstvo nije dalo svoje        Rafaela.
  obilježje, britanska je umjetnost bila     Glavni predstavnici ove grupe su:
  pod vrlo snažnim utjecajem Kraljevske      William Holman Hunt,
  akademije
                                              John Everett Millais i
 pomno su proučavali boje u prirodi,
                                              Dante Gabriel Rossetti,
  reproducirajući ih kao jarke i jasne i
  pretvarajući ih u vlažnu, bijelu
  temeljnu boju. Išli su neumjereno
  daleko u traženju pravih uzoraka za
  okolicu i ljude na svojim slikama.
William Holman Hunt – Unajmljeni pastir
Dante Gabriel Rosseti – Sveti gral
                            Slikar i pjesnik, dramatičar
                             i prevodioc Dantea
                            Njegove slike u ulju,
                             akvarelu i pastelu prožete
                             su sanjarstvom,
                             sentimentalnošću i
                             misticizmom njegove
                             poezije
                            Radio je slike s
                             mitološkim, biblijskimm,
                             povijesnim i alegorijskim
                             sadržajima, a posebno su
                             ga inspirirale teme iz
                             Dantea.
Francesco Hayez – Posljednji Romeov poljubac Juliji
                              Najpoznatije djelo
                               talijanskog romantizma
                              Inspirirano tragičnom
                               pričom o Romeu i Juliji
                              Postalo je veoma
                               popularno u Italiji zbog
                               brojnih reprodukcija u
                               minijaturama, kamejama,
                               bakrorezima...
Caspar David Friedrich
“Lutalica iznad mora”
Caspar David Friedrich – Opatija u šumi
Eugene Delacroix
“Pokolj na Kiosu”
William Turner
John Constable – Katedrala u Sailsburyu

Romantizam

  • 1.
  • 2.
    ROMANTIZAM  ROMANTIZAM –umjetnički pravac koji se istovremeno javlja u slikarstvu, književnosti i glazbi  Započinje krajem 18.st a vrhunac doživljava 30-ih godina 19. st.  Postaje opći kulturni pokret - javlja se u gotovo svim europskim zemljama  Francuska revolucija i pad Napoleona- događaji koji nisu ispunili očekivanja niti ostvarili ideale izazvali su sveopće razočaranje  Razvija se kao suprotnost strogosti i hladnoći klasicizma koji je u svojoj srži akademski stil
  • 3.
    Opća obilježja romantizma smisao i zanimanje za povijest (posebice za srednjovjekovlje, egzotične zemlje i primitivne narode)  istraživanje narodne predaje i usmenog podrijetla nacionalnih literatura, istraživanje mitologija i folklora  politički i socijalni angažman romantičara, vezan za stvaranje nacionalnog jezika i nacionalne države  isticanje osjećaja nasuprot razumu, mašte nasuprot racionalističkoj filozofiji  isticanje osobnog pjesničkog nadahnuća i pjesničke slobode, odnosno, načela originaliteta nasuprot oponašanju normiranih oblika  novo poimanje ljepote koje uključuje estetiku ružnoga, miješanje tragičnog i komičnog, grotesknog i uzvišenog, realističnog i idealiziranog  čovjek želi pobjeći od krute stvarnosti, odbacuje razum, prepušta se mašti  kao i književnici, njihovi su likovi nesretni, neshvaćeni, suvišni ljudi koji smisao života traže u prirodi i osjećajima.
  • 4.
    Umjetničke teme uromantizmu  osobne preokupacije  pejsaž, daleki i nepoznati krajevi  nacionalno - povijesna tematika  mistika  SVJETSKA BOL – weltschmerz – najvažniji pojam u romantizmu - označava pesimizam i tugu nad neskladom svijeta i neskladom mašte i stvarnosti
  • 5.
    Poznati umjetnici romantizma Goethe, Schiller, Hugo, Lamartine, Lord Byron, Edgar Allan Poe, Puškin, Ljermontov...  Beethoven, Listz, Rossini, Verdi, Wagner, Chopen, Brahms, Strauss II, Tchaikovsky.....
  • 6.
    Romantizam u slikarstvu Romantičko slikarstvo razvija se u suprotnosti s klasicizmom  Ističe se i priznaje osobnost umjetnika – slika je odraz njegovih osjećaja i načina doživljavanja svijeta  Zaobilaze se akademska pravila dobrog slikanja, slikar ima slobodu izraziti se na vlastiti način  Zajedničke značajke romantičnog slikarstva su:  Bogat kolorit  Kontrasna upotreba svjetla i sjene  Mekane modulacije  Dinamična kompozicija - značaj se ne daje plastici, proporciji i čistoći obrade nego kretanju na slici, kontrastima boja i dubokim sjenama  Nemir i prividni nered, suprostavljanje žarkih boja i slobodni pokreti kista
  • 7.
    Johann Heinrich Fussli  “Noćna mora”, 1781.g  Tema – opčinjenost svijetom snova  Usnula djevojka i Incubus – demonsko biće  glava kobile s bijelim očima na kojoj je, prema engleskoj narodnoj predaji, inkubus dolazio svojim žrtvama  Slika je romantična po izboru teme i motiva kojima je tema predstavljena
  • 8.
    Francisco Goya  “2. maja 1808.g”  Borba na ulicama Madrida  Kontrasti boja – dinamika  Prostor na slici je nejasno određen, ne poštuje se perspektiva
  • 9.
    Francisco Goya  “3.maja 1808.g”  Pogubljenje pobunjenika na Moncloi  tumačenja slike su zanimljiva  Utjecaj na Maneta i Picassa
  • 10.
    Theodore Gericault –Splav Meduze – 1818.g.
  • 11.
     Kako bipostigao što veći nivo Splav Meduze autentičnosti, Géricault je  Djelo je izloženo na pariškom razgovarao s preživjelima i Salonu 1819.g napravio brojne studije mrtvih i umirućih u bolnicama prije  Najznačajnije je utjecalo na nego je počeo slikati finalno razvoj romantizma u slikarstvu platno.  Zasnovano je na stvarnim  ovo se radikalno djelo pokazalo događajima brodoloma fregate iznimno kontroveznim, jer je Meduza kritiziralo aktualnu vlast, ali i  Slikar se osjetio pozvanim da predstavljalo izazov ustane protiv društvene tradicionalnim umjetničkim nepravde i napravi sliku o borbi pravilima pomodnog čovjeka protiv prirode neoklasicizma. Slika je postala  Prikazan je trenutak kada su nadahnućem brojnim nesretni brodolomnici ugledali romantičarima poput brod na horizontu i očajnički ga Delacroixa. zvali u pomoć.  Géricault je uklopio romantičarsku sklonost avanturama i osobnim slobodama sa stvarnim događajem u kojem žrtve nepravde se bore protiv
  • 12.
    Eugene Delacroix –Danteova barka – 1822.g.
  • 13.
    Eugene Delacroix –Danteova barka  Prvo veliko djelo slikara  Romantične karakteristike:  Konvencionalna kompozicija –  Kretanje na slici ostvareno je odgovara neoklasicističkim prikazem dima u pozadini kanonima narativnog kojeg očito stvara snažan slikarstva vjetar  Tema – preuzeta iz Danteovog  Tkanina kojom su likovi Pakla omotani – također je svjedok  Likovi – Dante i Vergilije jakog vjetra  Još uvijek strogo razlikovanje  istraživanje psiholoških horizontalnog i vertikalnog stanja prikazanih likova plana  Korištenje jakih i  impostacija likova i njihova dramatičnih kontrasta za anatomija su klasicistički podcrtavanje njihovih obrađeni reakcija na situaciju
  • 14.
    Eugene Delacroix –Sardanapolova smrt – 1827.g  Prikaz priče o Sardanapolu, poslijednjem asirskom kralju i njegovoj smrti koju je sam naredio – prema zapisu Diodora Sicula, antičko- grčkog povjesničara
  • 15.
    Eugene Delacroix –Alžirske žene – 1834.g  Konkubine u istočnjačkom haremu  Orijentalizam  Prikaz lule za opijum koji se tada često koristio  Utjecaj na impresioniste i posebno na Picassa - serija od 15 slika
  • 16.
    John Constable –Dolina Sailsbury  Radio je u prirodi – blizak Barbinzonskoj školi  Postupno se oslobađa akademizma i galerijskog tona - patine i završnog sjaja (glazure) na slici  uočio specifična obilježja ladanja i okolice gradova, te ih prenosio na platno načinom u ono vrijeme neuobičajenim: skicozno, bez zaglađivanja, aplicirajući namaz boja tzv. špahtlom
  • 17.
    John Constable –The Hay Waine - skica  Poznat po uljenim skicama koje su mnogo slobodnije i ekspresivnije od završenih slika  Među prvima koji su objekt direktno iz prirode prenosili na platno  U slikanju je koristio slomljene kistove da bi postogao što blještaviji efekt svjetlosti
  • 18.
    William Turner –Brod s robljem  Ističe se crtežima i akvarelnim pejsažima  Najpoznatiji pejzažist engleskog romantizma  Romantičarsko uzbuđenje ostvaruje jakim kolorističkim efektima i odvažnom upotrebom boje  Majstorski obrađuje atmosferske efekte i svjetla u kojem se prelijevaju boje
  • 19.
    William Turner –Kiša, para, brzina – 1844.g  Romantizam vrhunac doseže u njegovoj zreloj fazi  Primjer prikaza gotovo čistog svjetla kroz modulaciju jednog tona boje  Veliki utjecaj na impresioniste – posebno Moneta
  • 20.
    Caspar David Friedrich  Najveći domet postiže u  Najznačajniji njemački krajolicima, magličastim slikar romantizma marinama, prizorima brodovlja,  Pripada književnom krugu stijena, ledenih santi, gotičkih Goethea i Novalisa ruševina, i to stvaranjem  Život obilježen određene atmosfere, služeći se tragedijama simboličnim elementima  Djela su kupovali pruski i  Pozornost poklanja nijansama ruski carevi boja  Umro u samoći i  čovjek je često smješten u siromaštvu omalovažavajućem položaju  Slikarskim stilom utjecao naspram dominantnog je na eskpresionizam i krajolika koji ima gotovo nadrealizam ali i na nadnaravnu moć književnost i filozofiju egzistencijalizma
  • 21.
    Caspar David Friedrich– Brodolom nade – 1824.g.  Prikazana je olupina broda među ledenim santama  Led ima ulogu grobnice ili monolitnog hrama mrtvih  Nema prikaza ljudskog lika – čovjek ne može opstati suprotstavljen silama prirode
  • 22.
     Njegovo Caspar DavidFriedrich – Redovnik na obali slikarstvo je izrazito mistično  Dominira osjećaj samoće i izgubljenosti te ljudske nemoći da se nosi sa silama prirode  Veliki utjecaj na metafizičko slikarstvo 30-ih g. 20. st  Zbog izrazito simboličnih elemenata – utjecao je i na simbolizam na kraju 19. st
  • 23.
    Prerafaeliti  Trojica mladih prerafaelita namjerno su postavila izazov ustaljenim  Bratstvo čiji su se radovi prepoznavali umjetničkim gledištima, sastavivši prema inicijalima PRB – udruženje manifest o svojim namjerama i slikara nastalo u Londonu 1848.g. objavivši ga u četiri broja časopisa The  Kao grupa, Bratstvo je potrajalo tek Germ (Klica). Slikali su izravno iz nešto dulje od desetljeća, ali poticaj prirode, s objektivnom vjernošću i koji je dalo vodećoj viktorijanskoj originalnim idejama, pokazujući umjetnosti, usmjerivši je u novom sklonost prema onome što je bilo pravcu, trajao je do ranih godina otvoreno i srdačno u umjetnosti iz dvadesetoga stoljeća. prošlosti – posebno umjetnosti prije  Sve dok joj Bratstvo nije dalo svoje Rafaela. obilježje, britanska je umjetnost bila  Glavni predstavnici ove grupe su: pod vrlo snažnim utjecajem Kraljevske  William Holman Hunt, akademije John Everett Millais i  pomno su proučavali boje u prirodi, Dante Gabriel Rossetti, reproducirajući ih kao jarke i jasne i pretvarajući ih u vlažnu, bijelu temeljnu boju. Išli su neumjereno daleko u traženju pravih uzoraka za okolicu i ljude na svojim slikama.
  • 24.
    William Holman Hunt– Unajmljeni pastir
  • 25.
    Dante Gabriel Rosseti– Sveti gral  Slikar i pjesnik, dramatičar i prevodioc Dantea  Njegove slike u ulju, akvarelu i pastelu prožete su sanjarstvom, sentimentalnošću i misticizmom njegove poezije  Radio je slike s mitološkim, biblijskimm, povijesnim i alegorijskim sadržajima, a posebno su ga inspirirale teme iz Dantea.
  • 26.
    Francesco Hayez –Posljednji Romeov poljubac Juliji  Najpoznatije djelo talijanskog romantizma  Inspirirano tragičnom pričom o Romeu i Juliji  Postalo je veoma popularno u Italiji zbog brojnih reprodukcija u minijaturama, kamejama, bakrorezima...
  • 27.
  • 28.
    Caspar David Friedrich– Opatija u šumi
  • 29.
  • 30.
  • 31.
    John Constable –Katedrala u Sailsburyu