Balzac o društvu
                 Novac je život.
                        ᴥ
Zakoni su paučina kroz koju prolaze velike muhe,
             a u koju se hvataju male.
                        ᴥ
Tajna velikih bogatstava bez jasnog podrijetla je
     u zločinu koji je zaboravljen zato što je
                počinjen propisno.
Honoré de Balzac (1799.–1850.)
• Rođen u građanskoj obitelji
• Studirao pravo, ali odustao od
  odvjetničke karijere i postao jedan od
  prvih profesionalnih književnika
• Veliki radoholičar, grozničavim
  pisanjem neuspješno nastojao
  popraviti loše materijalno stanje
• Uz Stendhala, smatra se tvorcem
  realističkog romana i začetnikom
  kritičkog realizma
KRITIČKI REALIZAM – ne želi
  nametati svoje stavove o društvu,
  nego ga prikazati takvim kakvo
  uistinu jest, što uključuje i
  razotkrivanje negativnih društvenih
  pojava.
Balzacova Ljudska komedija
• Veliki ciklus* u kojemu je prikazano čak oko 2000
  likova i povezano 90-ak Balzacovih pripovijedaka i
  romana!

• Zajednička tema: analiza francuskog društva prve
  polovice 19. st.

• Balzac teži za prikazivanjem sveobuhvatnosti ljudskoga
  društva (njegove suvremenosti).

• Ostala nedovršena (namjeravao napisati 137 djela)!

*Ciklus romana nije isto što i roman u nastavcima!
Čiča Goriot
• Realistički roman; dio Ljudske komedije
• Ključ za razumijevanje Ljudske komedije
  kao cjeline
• Opis pansiona gospoĎe Vaquer na
  početku romana
   - iznimno detaljan opis – Balzac želi postići
     dojam istinitosti (realizam!)
   - prisutno mnoštvo pojedinosti
   - nakon opisa prostora, prelazi na socijalnu
     uvjetovanost, psihološke osobine i vanjski
     izgled lika
   - opis prostora u funkciji karakterizacije lika
      određuje same likove!
Pansion gospođe Vaquer




Na koji su način povezani atmosfera, prostor i likovi?
Realističko načelo tipičnosti
• Eugène de Rastignac – tip studenta, mladog
  intelektualca iz provincije koji želi ući i uspjeti u
  visokome društvu.

• Realisti teže prikazivanju likova kao predstavnika
  određene skupine ljudi sličnih osobina.



        bijeda
        nižih                             sjaj
                      Eugène de
       slojeva                         visokoga
                      Rastignac
      pariškoga                         društva
       društva
Obilježja Balzacove realističke metode
• Promatranje, proučavanje i
  analiziranje građe
• Načelo istinitosti
• Načelo tipičnosti
• Kronološki organizirana fabula
• Detaljan opis prostora i likova
• Uporaba jezika sredine u funkciji
  karakterizacije lika (npr. jezik gđe.
  Vauquer)
• Objektivni sveznajući pripovjedač
• Kriticizam
Vidio je ovaj svijet kakav jest: da su zakoni i moral kod bogataša
nemoćni, da je bogatstvo ultima ratio mundi (navažniji argument svijeta). I
reče u sebi: “Vautrin ima pravo, bogatstvo je krepost.”

Ovo vam je istina o životu. Nije on ništa bolji od kuhinje, i on smrdi kao i
ona, i tko hoće kuhati, mora uprljati ruke; treba samo upamtiti da ih poslije
valja dobro oprati: u tome je sav moral našeg vremena.

Biti vjeran vrlini, što li je uzvišeno mučeništvo! Ali ipak, koješta! Svi vjeruju
u vrlinu, a tko je posjeduje? Narodi se klanjaju slobodi kao idolu a gdje je
na zemlji slobodan narod?

Evo, ovakav je život polovice pariskih žena:
izvana sjaj, a u duši grozne patnje.

Otmjeni svijet mu se ukazao kao ocean blata
u kojemu čovjek zaglibi do gola čim samo zamoči nogu.

Balzac, Otac Goriot

  • 1.
    Balzac o društvu Novac je život. ᴥ Zakoni su paučina kroz koju prolaze velike muhe, a u koju se hvataju male. ᴥ Tajna velikih bogatstava bez jasnog podrijetla je u zločinu koji je zaboravljen zato što je počinjen propisno.
  • 2.
    Honoré de Balzac(1799.–1850.) • Rođen u građanskoj obitelji • Studirao pravo, ali odustao od odvjetničke karijere i postao jedan od prvih profesionalnih književnika • Veliki radoholičar, grozničavim pisanjem neuspješno nastojao popraviti loše materijalno stanje • Uz Stendhala, smatra se tvorcem realističkog romana i začetnikom kritičkog realizma KRITIČKI REALIZAM – ne želi nametati svoje stavove o društvu, nego ga prikazati takvim kakvo uistinu jest, što uključuje i razotkrivanje negativnih društvenih pojava.
  • 3.
    Balzacova Ljudska komedija •Veliki ciklus* u kojemu je prikazano čak oko 2000 likova i povezano 90-ak Balzacovih pripovijedaka i romana! • Zajednička tema: analiza francuskog društva prve polovice 19. st. • Balzac teži za prikazivanjem sveobuhvatnosti ljudskoga društva (njegove suvremenosti). • Ostala nedovršena (namjeravao napisati 137 djela)! *Ciklus romana nije isto što i roman u nastavcima!
  • 4.
    Čiča Goriot • Realističkiroman; dio Ljudske komedije • Ključ za razumijevanje Ljudske komedije kao cjeline • Opis pansiona gospoĎe Vaquer na početku romana - iznimno detaljan opis – Balzac želi postići dojam istinitosti (realizam!) - prisutno mnoštvo pojedinosti - nakon opisa prostora, prelazi na socijalnu uvjetovanost, psihološke osobine i vanjski izgled lika - opis prostora u funkciji karakterizacije lika  određuje same likove!
  • 5.
    Pansion gospođe Vaquer Nakoji su način povezani atmosfera, prostor i likovi?
  • 6.
    Realističko načelo tipičnosti •Eugène de Rastignac – tip studenta, mladog intelektualca iz provincije koji želi ući i uspjeti u visokome društvu. • Realisti teže prikazivanju likova kao predstavnika određene skupine ljudi sličnih osobina. bijeda nižih sjaj Eugène de slojeva visokoga Rastignac pariškoga društva društva
  • 7.
    Obilježja Balzacove realističkemetode • Promatranje, proučavanje i analiziranje građe • Načelo istinitosti • Načelo tipičnosti • Kronološki organizirana fabula • Detaljan opis prostora i likova • Uporaba jezika sredine u funkciji karakterizacije lika (npr. jezik gđe. Vauquer) • Objektivni sveznajući pripovjedač • Kriticizam
  • 8.
    Vidio je ovajsvijet kakav jest: da su zakoni i moral kod bogataša nemoćni, da je bogatstvo ultima ratio mundi (navažniji argument svijeta). I reče u sebi: “Vautrin ima pravo, bogatstvo je krepost.” Ovo vam je istina o životu. Nije on ništa bolji od kuhinje, i on smrdi kao i ona, i tko hoće kuhati, mora uprljati ruke; treba samo upamtiti da ih poslije valja dobro oprati: u tome je sav moral našeg vremena. Biti vjeran vrlini, što li je uzvišeno mučeništvo! Ali ipak, koješta! Svi vjeruju u vrlinu, a tko je posjeduje? Narodi se klanjaju slobodi kao idolu a gdje je na zemlji slobodan narod? Evo, ovakav je život polovice pariskih žena: izvana sjaj, a u duši grozne patnje. Otmjeni svijet mu se ukazao kao ocean blata u kojemu čovjek zaglibi do gola čim samo zamoči nogu.