Impresionizam
Preteče impresionizma:
-Svi barokni slikari
- koji prikazuju kontrast svetlosti i senke
-kratkim potezima – Velaskez, Rubens,
Rembrant
-Barokni umetnici koji su bili u stanju da zabeleže
pokret i izraz lica – Franc Hals
-Svetlost i boja na slikama
- romantičara –
-Goja, Žeriko, Delakroa
-Slikari pejzaža koji rade u prirodi
-škola u Barbizonu, Kamij Koro, Vilijam
Tarner
Na nastanak impresionizma utiču:
1. Njutnovo otkriće spektra boja
Ševrel: “O zakonu
simultanog kontrasta
boja”
Rud:”Teorija boja”
Osvald: Krug boja
2. Pojava fotografije
- Fotograf Nadar i njegov snimak Pariza
snimljen iz balona
3. Umetnost Japana
- Naročito izložbe umetnika Hirošige i Hokusaija
održane u Parizu polovinom XIX veka
Istorija
impresionizma
započela je kada je
Eduard Mane izložio
dva svoja dela:
‘’Doručak na
travi’’1863. u Salonu
odbijenih i
‘’Olimpiju’’1865. u
zvaničnom Salonu.
Obe slike izazvale
su skandal!
Eduard Mane “Bar u Foli
Beržeru” – u pozadini se
formira karakterističan
impresionistički kratak potez
Na Maneovim slikama
‘’Japanka’’ (portret
umetnikove supruge) i
Portretu Emila Zole
jasan je uticaj japanske
grafike
Po slici Kloda Monea ‘’Impresija:rađanje Sunca’’ Luj Leroj,
saradnik časopisa Šarivari dao je ime pravcu 1874. godine
Klod Mone “Stanica Sen Lazar” Klod Mone “Stogovi sena”
Klod Mone
Deo serije Ruanska
katedrala
Klod Mone
deo serije
“Lokvanji”
Klod Mone ‘’Plavi čamac’’
Klod Mone
Deo serije ‘’Parlament u Londonu’’
Pokret i refleksi
svetlosti su
inspiracija na
Renoarovim
slikama Doručak
lađara,
Kupačica,Kišobra
ni, Čas klavirai
Mulen de la Gale
Edgar Dega
Balerine
Edgar Dega:
Porodica Beleli
Čaša apsinta
Žene koje peglaju
Trka konja
Kamij Pisaro:
Bulevar Monmartr
Alfred Sislej: Poplava
Skulptura:Ogist Roden
-Bronzano doba (figura u kontrapostu snimljena iz tri ugla)
-Čovek koji korača
Ogist Roden:
serija Ruke
Ogist Roden
“Balzak”
Ogist Roden
“ Vrata pakla” i ‘’Mislilac
Ogist Roden “Poljubac” i ‘’Danaida’’
Ogist Roden:
‘’Građani Kalea’’
Gustav Ajfel:
Toranj od kovanog gvožđa
podignut 1889. godine za
Svetsku izložbu u Parizu.
Visina: 300 m
Arhitektura
Džozef Pakston
Kristalna palata podignuta je za Veliku izložbu 1851. godine u
Londonu od stakla i gvožđa. Po zatvaranju izložbe
razmontirana je i ponovo sklopljena u Sidenhajmu, južnom
delu Londona. Uništena je u požaru 1936. godine.
Impresionizam u Srbiji
Milan Milovanović ‘’Lapad i ‘’Most cara Dušana’’
Milan Milovanović: Plava vrata i Terasa na Kapriju
Kosta Milićević Krf
Nadežda Petrović:
‘’Žetva’’,
‘’Šuma’’,
‘’Šetnja’’
‘’Put za Resnik’’
Impresionizam 1 cas
Impresionizam 1 cas

Impresionizam 1 cas