2. U francuskom jeziku riječ expression,
expresio znači izražaj, izraz
Umjetnički pravac s početka 20.stoljeća
razvijen u Njemačkoj, primarno u književnosti
(poeziji) i slikarstvu i u glazbenoj umjetnosti
Danas se izraz može koristiti za svaki
umjetnički rad u kojem je objektivna stvarnost
pomaknuta ili simbolički predstavljena da bi
opisala unutrašnje stanje umjetnika
3. Subjektivni doživljaji umjetnika (što
intenzivnije izražavanje unutarnjeg stanja)
Oslobođenje emocija i instikata likovnim
sredstvima
Ne vodi se računa o stilskoj ili estetskoj
dopadljivosti
Misli i emocije uglavnom bile pesimistične i
katastrofične (nastale pod utjecajem Prvog
svjetskog rata)
Ekspresionizam je prvi jasan krik modernoga
čovjeka koji će, u periodu kasnog
modernizma dobiti svoje filozofsko
uobličenje.
4. IMPRESIONIZAM EKSPRESIONIZAM
Poticanje unutarnje Osnovni cilj je iznijeti
emocije (impresija) unutarnje stanje autora,
preko vanjskog odnosno one emocije
podražaja (cilj je koje prožimaju samo
prikazati doživljaj njega i tako oblikuju
trenutka) njegovo viđenje svijeta
5. Današnja povijest umjesnosti i
književnosti uglavnom razlikuje tri faze
ekspresionizma
Predratni ili kozmički ekspresionizam
Ratni ekspresionizam
Poslijeratni ili socijalni ekspresionizam
6. Predratni ili kozmički ekspresionizam
Prva faza u kojoj se unutarnja ekspresija
projicira prema nečemu vanzemaljskom i/ili
nebeskom
7. Ratni ekspresionizam
Obilježen je živim i pretjerano grotesknim
slikama unutarnjeg užasa proizašlog iz žrtava
Prvog svjetskog rata. Slike kakve se javljaju
najčešće su grozne, ponekad i morbidne ili
bolesne, a njihova temeljna svrha je
ilustriranje unutarnje emocije koja se protivi
besmislenosti rata
8. Poslijeratni ili socijalni ekspresionizam
Treća i posljednja faza u kojoj se tematika
usmjerava prema čovjeku, socijalnom
aspektu i kritici otuđenog suvremenog
društva, a glavni "likovi" najčešće su mali ljudi
čijim se sudbinama autori i bave
9. Van Gogh je prethodnik čitavog
europskog ekspresionizma po tome što je
strastveno pokušavao izraziti u svojim
slikama ono što se ne može izraziti. On je
jedan od prvih umjetnika, koji je deformirao
prirodni oblik, da bi postigao što jaču i
intezivniju izražajnost
10. Edvard Munch, norveški slikar, proslavio se
u Njemačkoj u 20. stoljeću, te na tamošnje
slikare ekspresioniste izvršio znatan utjecaj.
Tipičan predstavnik ekspresionizma u slikarstvu.
Kao vječito nespokojan, pomalo morbidnan
pesimist, u strahu od samoće ljudskog bića,
podjednako u gužvi velegrada kao i pred
uznemirujućom veličinom prirode. Spomenuta
raspoloženja Munch prenosi i na platno, služeći se
linijama koje se izdužuju i povijaju, kao i
tonovima boja koje djeluju melankolično
11. Krik je vjerojatno
najpoznatije Munchovo
djelo koje je imalo
presudan utjecaj na
rođenje ekspresionizma
Prikazuje osobu koja
vrišti, ili čuvši vrisak
pokriva uši
Slika je postala
suvremena ikona
ljudske tjeskobe
12. Ekspresionizam se u slikarstvu primarno
javlja u germanskim zemljama
(Njemačka i Austrija), kao specifičan pravac,
da bi se kasnije, u nekakvim blažim
varijacijama, javio i u Francuskoj
13. NJEMAČKI EKSPRESIONIZAM
"Die Brücke" "Der Blaue Reiter"
Erich Heckel (1883. – 1970.) Heinrich Campendonk (1889. – 1957.)
Ernst-Ludwig Kirchner (1880. – 1938.) Lyonel Feininger (1871. – 1956.)
Otto Müller (1874. – 1930.) Alexej von Jawlensky (1864. – 1941.)
Emil Nolde (1867. – 1956.) Wassily Kandinsky (1866. -1944.)
Max Pechstein (1881. – 1955.) Paul Klee (1879. – 1940.)
Karl Schmidt-Rottluff (1884. – 1976.) August Macke (1887. – 1914.)
Franz Marc (1880. – 1916.)
Gabriele Münter (1877. – 1962.)
Mariane von Werefkin (1860. – 1938.)
14. "Die Brücke" – “Most”
Prva prava ekspresionistička skupina, "Die
Brücke" (Most), nastaje u Dresdenu 1905.
god. Njihov manifest ističe važnost
emocionalnog doživljaja kao testa moralnih i
umjetničkih vrijednosti, a vrlo važan oslonac
njihovom slikarstvo bio je pejsaž
15. Najpoznatiji članovi skupine bili su Ernst
Ludwig Kirchner, Emil Nolde, Max
Pechstein i Karl Schmidt-Rotluff
Skupina je poticaj crpila od francuskih fovista,
kao i Paula Gauguina, Vincenta van Gogha,
Henrija de Toulouse-Lautreca i Edvarda
Muncha
16. Ernst Ludwig Kirchner
Bio je ideološki vođa grupe ”Most”, koju
je 1905. godine osnovao u Dresdenu s E.
Heckelom i K. Schmidt-Rottluffom. Izraz mu
prožet sarkazmom velegradskog
ambijenta ("Pet žena na ulici")
U kasnijoj fazi pokazuje tendenciju
prema apstrakciji
26. "Der Blaue Reiter" - “Plavi jahač”
Druga ekspresionistička grupa, "Der Blaue
Reiter" (Plavi jahač) osnovana je
u Münchenu 1911. godine
Ime su dobili po istoimenoj slici Vasilija
Kandinskog, ruskog slikara koji je emigrirao u
Njemačku, koji s Franzom Marcom formulira
estetske vrijednosti grupe
27. Iste godine kad i osniva skupinu, Kandinski, kasnije
profesor na Bauhausu, a ekspresionist je bio samo
u ranoj fazi, izdaje svoj rad naslovljen ”O
duhovnome u umjetnosti” u kojem iznosti načela
skupine, čija se estetika bazirala na traženju
duhovnoga u umjetnosti, čime se razlikuju od
skupine ”Die Brücke“
Izuzev Kandinskog i Marca, u skupini djeluju iAugust
Macke, Alexej von Jawlensky te Paul Klee, u ranijoj
fazi stvaralaštva
28. Franz Marc
Velik dio sačuvanih radova F.Marca tematski
je vezan uz životinje, najčešće su
to portreti životinja u prirodnom okruženju.
Njegov rad općenito karakteriziraju jarke čiste
boje i skoro kubistički oblici, uz vrhunsku
jednostavnost i pročišćenost prikaza. Pritom
njegovi radovi odaju duboku emotivnost,
zapaženu već u njegovo vrijeme.
33. FRANCUSKI EKSPRESIONIZAM
Francuski su ekspresionisti u svom izrazu bili
znatno umjereniji i nisu imali nekakvu
specifičnu grupnu homogenost već su
djelovali neovisno, a elemente njihovog
slikarstva slijedili su i brojni strani slikari koji
su se okupljali u Parizu, tadašnjem kulturnom
središtu
34. Georges Rouault
Georges Rouault značajan je po svojim
deformiranim i unakaženim prikazima punih
bunta koje je prenosio i na religijske (Krist i
ribari), ali i na svjetovne teme u kojima je
prikazivao likove s dna društvene ljestvice
(prostitutke, ulične artiste, ...)
36. James Ensor
Pod okriljem francuske, djeluje i belgijsko-
britanski slikar James Ensor
Njegov ekspresionizam bazirao se na
prikazivanju nakaradnoga i gortesknoga, lica
koja izazivaju jezu pri samom pogledu
Isprva je bio jedan od sljedbenika Paula
Gauguina, a kasnije se afirmirao kao
ekspresionist
37.
38. APSTRAKTNI EKSPRESIONIZAM
Kolektivno ime za grupu umjetnika u New Yorku koji
su radili strasno emocionalne slike karakterizirane
vrlo debelim nanosima boje i mase
Ovaj naziv je upotrijebio 1929. godine Alfred H. Barr
Jr., osnivač muzeja moderne umjetnosti
Predstavlja kombinaciju apstraktne
umjesnosti Vasilija Kandinskog i ekspresionističkih
načela, a poznatim ga je učinio Jackson Pollock, a
uz njega i Franz Kline, Mark Rhotko i Willem de
Kooning
Bilo je to slikarstvo izrazite dinamike čija je
posebnost bila korištenje cjelokupnih tjelesnih
pokreta za prikazivanje slikarske teme.
39. EKSPRESIONIZAM U HRVATSKOJ
Vilko Gecan, Marijan Trepše i Vladimir
Varlaj Milivoj Uzelac– formiraju Grupu
četvorice koja dolazi u doticaj s umjetnošću
ekspresionizma u čijem stilu će grupa najviše
stvarati
