Ekspresionizam je umjetnički pravac iz ranog 20. stoljeća, razvijen u Njemačkoj, koji se fokusira na subjektivno izražavanje unutarnjih osjećaja umjetnika, često reflektirajući pesimistične teme. Razlikuju se tri faze ekspresionizma: predratni, ratni i poslijeratni, s različitim tematskim usmjerenjima, od kozmoloških do socijalnih kritika. Istaknuti umjetnici uključuju Edvarda Muncha i skupine 'Die Brücke' i 'Der Blaue Reiter', koji su oblikovali ovaj stil kroz emocionalno i simboličko predstavljanje stvarnosti.

1. EKSPRESIONIZAM

2.  U francuskom jeziku riječ expression,
expresio znači izražaj, izraz
 Umjetnički pravac s početka 20.stoljeća
razvijen u Njemačkoj, primarno u književnosti
(poeziji) i slikarstvu i u glazbenoj umjetnosti
 Danas se izraz može koristiti za svaki
umjetnički rad u kojem je objektivna stvarnost
pomaknuta ili simbolički predstavljena da bi
opisala unutrašnje stanje umjetnika

3.  Subjektivni doživljaji umjetnika (što
intenzivnije izražavanje unutarnjeg stanja)
 Oslobođenje emocija i instikata likovnim
sredstvima
 Ne vodi se računa o stilskoj ili estetskoj
dopadljivosti
 Misli i emocije uglavnom bile pesimistične i
katastrofične (nastale pod utjecajem Prvog
svjetskog rata)
 Ekspresionizam je prvi jasan krik modernoga
čovjeka koji će, u periodu kasnog
modernizma dobiti svoje filozofsko
uobličenje.

4. IMPRESIONIZAM EKSPRESIONIZAM
 Poticanje unutarnje  Osnovni cilj je iznijeti
emocije (impresija) unutarnje stanje autora,
preko vanjskog odnosno one emocije
podražaja (cilj je koje prožimaju samo
prikazati doživljaj njega i tako oblikuju
trenutka) njegovo viđenje svijeta

5. Današnja povijest umjesnosti i
književnosti uglavnom razlikuje tri faze
ekspresionizma
 Predratni ili kozmički ekspresionizam
 Ratni ekspresionizam
 Poslijeratni ili socijalni ekspresionizam

6. Predratni ili kozmički ekspresionizam
 Prva faza u kojoj se unutarnja ekspresija
projicira prema nečemu vanzemaljskom i/ili
nebeskom

7. Ratni ekspresionizam
 Obilježen je živim i pretjerano grotesknim
slikama unutarnjeg užasa proizašlog iz žrtava
Prvog svjetskog rata. Slike kakve se javljaju
najčešće su grozne, ponekad i morbidne ili
bolesne, a njihova temeljna svrha je
ilustriranje unutarnje emocije koja se protivi
besmislenosti rata

8. Poslijeratni ili socijalni ekspresionizam
 Treća i posljednja faza u kojoj se tematika
usmjerava prema čovjeku, socijalnom
aspektu i kritici otuđenog suvremenog
društva, a glavni "likovi" najčešće su mali ljudi
čijim se sudbinama autori i bave

9.  Van Gogh je prethodnik čitavog
europskog ekspresionizma po tome što je
strastveno pokušavao izraziti u svojim
slikama ono što se ne može izraziti. On je
jedan od prvih umjetnika, koji je deformirao
prirodni oblik, da bi postigao što jaču i
intezivniju izražajnost

10.  Edvard Munch, norveški slikar, proslavio se
u Njemačkoj u 20. stoljeću, te na tamošnje
slikare ekspresioniste izvršio znatan utjecaj.
 Tipičan predstavnik ekspresionizma u slikarstvu.
Kao vječito nespokojan, pomalo morbidnan
pesimist, u strahu od samoće ljudskog bića,
podjednako u gužvi velegrada kao i pred
uznemirujućom veličinom prirode. Spomenuta
raspoloženja Munch prenosi i na platno, služeći se
linijama koje se izdužuju i povijaju, kao i
tonovima boja koje djeluju melankolično

11.  Krik je vjerojatno
najpoznatije Munchovo
djelo koje je imalo
presudan utjecaj na
rođenje ekspresionizma
 Prikazuje osobu koja
vrišti, ili čuvši vrisak
pokriva uši
 Slika je postala
suvremena ikona
ljudske tjeskobe

12.  Ekspresionizam se u slikarstvu primarno
javlja u germanskim zemljama
(Njemačka i Austrija), kao specifičan pravac,
da bi se kasnije, u nekakvim blažim
varijacijama, javio i u Francuskoj

13. NJEMAČKI EKSPRESIONIZAM
 "Die Brücke"  "Der Blaue Reiter"
 
 Erich Heckel (1883. – 1970.)  Heinrich Campendonk (1889. – 1957.)
 
 Ernst-Ludwig Kirchner (1880. – 1938.)  Lyonel Feininger (1871. – 1956.)
 
 Otto Müller (1874. – 1930.)  Alexej von Jawlensky (1864. – 1941.)
 
 Emil Nolde (1867. – 1956.)  Wassily Kandinsky (1866. -1944.)
 
 Max Pechstein (1881. – 1955.)  Paul Klee (1879. – 1940.)
 
 Karl Schmidt-Rottluff (1884. – 1976.)  August Macke (1887. – 1914.)

 Franz Marc (1880. – 1916.)

 Gabriele Münter (1877. – 1962.)

 Mariane von Werefkin (1860. – 1938.)

14. "Die Brücke" – “Most”
 Prva prava ekspresionistička skupina, "Die
Brücke" (Most), nastaje u Dresdenu 1905.
god. Njihov manifest ističe važnost
emocionalnog doživljaja kao testa moralnih i
umjetničkih vrijednosti, a vrlo važan oslonac
njihovom slikarstvo bio je pejsaž

15.  Najpoznatiji članovi skupine bili su Ernst
Ludwig Kirchner, Emil Nolde, Max
Pechstein i Karl Schmidt-Rotluff
 Skupina je poticaj crpila od francuskih fovista,
kao i Paula Gauguina, Vincenta van Gogha,
Henrija de Toulouse-Lautreca i Edvarda
Muncha

16. Ernst Ludwig Kirchner
 Bio je ideološki vođa grupe ”Most”, koju
je 1905. godine osnovao u Dresdenu s E.
Heckelom i K. Schmidt-Rottluffom. Izraz mu
prožet sarkazmom velegradskog
ambijenta ("Pet žena na ulici")
 U kasnijoj fazi pokazuje tendenciju
prema apstrakciji

17. Ernst Ludwig Kirchner - “Pet žena na ulici”

18. Ernst Ludwig Kirchner – “Plavi akt”

19. Karl Schmidt-Rotluff

21. Max Pechstein

24. Emil Nolde – “Maske”

26. "Der Blaue Reiter" - “Plavi jahač”
 Druga ekspresionistička grupa, "Der Blaue
Reiter" (Plavi jahač) osnovana je
u Münchenu 1911. godine
 Ime su dobili po istoimenoj slici Vasilija
Kandinskog, ruskog slikara koji je emigrirao u
Njemačku, koji s Franzom Marcom formulira
estetske vrijednosti grupe

27.  Iste godine kad i osniva skupinu, Kandinski, kasnije
profesor na Bauhausu, a ekspresionist je bio samo
u ranoj fazi, izdaje svoj rad naslovljen ”O
duhovnome u umjetnosti” u kojem iznosti načela
skupine, čija se estetika bazirala na traženju
duhovnoga u umjetnosti, čime se razlikuju od
skupine ”Die Brücke“
 Izuzev Kandinskog i Marca, u skupini djeluju iAugust
Macke, Alexej von Jawlensky te Paul Klee, u ranijoj
fazi stvaralaštva

28. Franz Marc
 Velik dio sačuvanih radova F.Marca tematski
je vezan uz životinje, najčešće su
to portreti životinja u prirodnom okruženju.
Njegov rad općenito karakteriziraju jarke čiste
boje i skoro kubistički oblici, uz vrhunsku
jednostavnost i pročišćenost prikaza. Pritom
njegovi radovi odaju duboku emotivnost,
zapaženu već u njegovo vrijeme.

29. Franz Marc – “Sudbina životinja”

30. Konj u krajoliku
Krava žuta, zelena, crvena

31. Vasilij Kandinski

33. FRANCUSKI EKSPRESIONIZAM
 Francuski su ekspresionisti u svom izrazu bili
znatno umjereniji i nisu imali nekakvu
specifičnu grupnu homogenost već su
djelovali neovisno, a elemente njihovog
slikarstva slijedili su i brojni strani slikari koji
su se okupljali u Parizu, tadašnjem kulturnom
središtu

34. Georges Rouault
 Georges Rouault značajan je po svojim
deformiranim i unakaženim prikazima punih
bunta koje je prenosio i na religijske (Krist i
ribari), ali i na svjetovne teme u kojima je
prikazivao likove s dna društvene ljestvice
(prostitutke, ulične artiste, ...)

35. Krist i ribari Klaun

36. James Ensor
 Pod okriljem francuske, djeluje i belgijsko-
britanski slikar James Ensor
 Njegov ekspresionizam bazirao se na
prikazivanju nakaradnoga i gortesknoga, lica
koja izazivaju jezu pri samom pogledu
 Isprva je bio jedan od sljedbenika Paula
Gauguina, a kasnije se afirmirao kao
ekspresionist

38. APSTRAKTNI EKSPRESIONIZAM
 Kolektivno ime za grupu umjetnika u New Yorku koji
su radili strasno emocionalne slike karakterizirane
vrlo debelim nanosima boje i mase
 Ovaj naziv je upotrijebio 1929. godine Alfred H. Barr
Jr., osnivač muzeja moderne umjetnosti
 Predstavlja kombinaciju apstraktne
umjesnosti Vasilija Kandinskog i ekspresionističkih
načela, a poznatim ga je učinio Jackson Pollock, a
uz njega i Franz Kline, Mark Rhotko i Willem de
Kooning
 Bilo je to slikarstvo izrazite dinamike čija je
posebnost bila korištenje cjelokupnih tjelesnih
pokreta za prikazivanje slikarske teme.

39. EKSPRESIONIZAM U HRVATSKOJ
 Vilko Gecan, Marijan Trepše i Vladimir
Varlaj Milivoj Uzelac– formiraju Grupu
četvorice koja dolazi u doticaj s umjetnošću
ekspresionizma u čijem stilu će grupa najviše
stvarati