APSTRAKTNO
SLIKARSTVO
Konstruktivizam, Suprematizam, Orfizam,
Rajonizam, Neoplasticizam
Što je apstrakcija?

   Proces izdvajanja općeg iz pojedinačnog
   Odbacuju se sve pojedinačne karakteristike predmeta
    da bi se došlo do same biti
   U pojedinačne karakteristike ubrajamo i materijalnu
    osnovu predmeta
   Npr. olovka
Apstrakcija u likovnoj umjetnosti

   Stil koji je kod publike i kritike izazvao najviše otpora
   Želeći oslikati bit emocije, odbacuju se sve pojedinačne
    karakteristike predmeta/teme koju slikaju
   Udaljavanje od predmeta – svođenje slikarstva na “gole”
    elemente likovne forme (boja, linija, obris, kompozicija)
   Slika izgleda kao da je slikana “iznutra”
   Apstraktno slikarstvo nije izmišljen tip slikarstva – ono
    ne teži prikazati materijalno već duhovno
   Apstraltno slikarstvo je zapravo vrlo konkretno – ono
    prikazuje srž/bit same teme
Zašto je apstrakcija avangarda?

   Apstraktni slikari u svojim vizijama bili su vrlo napredni
   Neke apstraktne slike vrlo su slične pogledu kroz
    mikroskop
   Apstraktno slikarstvo u potpunosti odbacuje svaku
    perspektivu i prikaz prostora – na slici se ne zna što je
    gore a što dolje
   Slike često odaju dojam bestežinskog stanja (najveća
    zamjerka)
   Dvije su glavne struje apstraktnog slikarstva u 1. pol. 20.
    st.
   Geometrijska apstrakcija
   Organička apstrakcija (lirska apstrakcija)
Vasilije Kandinski

   Naslikao je prvu apstraktnu sliku
    1910.g
   Apstrakcija, u raznim varijacijama,
    traje do danas
   Svoje radove naziva
    kompozicijama –
   To su improvizacije turbulentnih
    kompozicija boja i poteza kista
   Apsolutno bezpredmetno
    slikarstvo
   Rana apstraktna djela pripadala su
    organičkoj apstrakciji
   Kasnije prelazi na geometrijsku
    apstrakciju
   Napisao je i teoretski manifest o
    apstraktnom slikarstvu “O
Geometrijska apstrakcija – Ruska
avangarda
   U Rusiji dolazi do velikih        Geometrijsku apstrakciju započeo je
    promjena – ruska avangarda         Kazimir Maljevič – Crni kvardat na
    postaje na kratko vrijeme          bijelom polju (1913)
    službena državna umjetnost        Kontrast je osnova umjetnosti, za
    (Kandinski, Maljevič,              sliku je dovoljan jedan likovni
    Larionov, Gončareva,               element, proćišćen od svega ostalog
    Javljenski) no 1934. biva         Začetnik je pravca geometrijske
    zakonom zabranjena a jedina        apstrakcije – SUPREMATIZMA
    umjetnost postaje                 Suprematizam- zalaže se za prevlast
    socijalistički realizam            (supremaciju) čistog osjećaja reda i
   Kao i u Njemačkoj, mnogi           pravilnosti u umjetnosti; nastoji
    umjetnici odlaze iz Rusije u       dosegnuti savršen sklad oblika i boja
    Pariz gdje nastavljaju             na nepredmetnim slikama koristeći
    umjetničku karijeru                samo crte i osnovne geometrijske
                                       likove
    (Kandinski, Chagall, Soutin)
Maljevič – Crni kvadrat na bijelom polju, 1913
Konstruktivizam (Maljevič i Tatlin)

   Veže se za Maljeviča, to je        ti se elementi bojaju te
    ustvari prijenos                    svojom međusobnom
    suprematističkih načela na          interakcijom stvaraju tenzije
    arhitekturu                         na slici
   Javlja se u Rusiji 1913.g. a       Izvor konstruktivizma ali i
    kasnije se širi u Europu –          suprematizma je u ranom
    najprije u Nizozemsku gdje          futurizmu
    utječe na nastanak grupe De        20-ih godina Maljevič i
    Stilj i pravca neoplasticizam       Vladimir Tatlin počinju raditi
   U osnovi konstruktivizma, kao       3D konstrukcije (umjetničke
    i suprematizma, je upotreba         instalacije) koje su postale
    jednostavnih geometrijskih          glavna umjetnička djela koja
    elemenata – krug, trokut,           vežemo za konstruktivizam
    kvadrat, linija...                 Utječe na Bauhaus i
                                        funkcionalizam u arhitekturi
   Tatlin, Toranj, 1919
Dubai – Spiralni toranj
   Chicago Spire
   Santiago
    Calatrava
Rejonizam (Larionov i Gončareva)

   Rusija, 1911.                      Kompozicija se gradi
   Mikhail Larionov i Natalia          slaganjem “zraka” kontrasnih
    Gončarova                           boja koje predstavljaju zrake
                                        svjetlosti koje se lome i
   Razvili su taj stil nakon
                                        reflektiraju od različitih
    odslušanih Marinettovih
                                        površina
    predavanja o futurizmu
   Željeli su stvoriti svevremen
    stil, koji prelazi granice
    prostora i vremena i ne ovisi
    o njima
   Rušenje granica između
    publike i umjetnika
Larionov, Crveni rejonizam
Gončarova
Orfizam (Robert i Sonia Delaunay)

   Graniči s apstrakcijom, nije u
    potpunosti apstraktan slikarski stil
   Francuska, 1911.
   Ime je dobio prema mitskom
    pjevaču Orfeju
   Glavna “tema” su apstraktni
    krugovi svijetlih boja koji se
    postavljaju na platno puput duge
   Nalik su širenju zvučnih valova
   Orfističke kompozicije nisu posve
    bespredmetne
   U obrisima je uvijek vidljiv obris
    prepoznatljive stvarnosti – npr.
    Eiffelov toranj, zrakoplov....
Neoplasticizam – De Stilj

   Pokret nastao 20-ih g. u
    Nizozemskoj
   Nova plastična umjetnost
   Izražavanje ideala duševne
    harmonije i reda
   Težnja čistoj geometrijskoj
    apstrakciji
   Svođenje slikarstva na
    osnovne elemente i osnovne
    boje (linija i ploha, crvena
    plava i žuta boja)
   Piet Mondrian, Theo Van
    Doesburg, Gerit Rietveld
   Gerit Rietveld
   Stolica
Domaći rad – analiza teksta

   «Konkretno a ne apstraktno slikarstvo, jer smo prošli razdoblje traženja i
    teoretskih iskustava. U traženju čistoće umjetnici su morali apstrahirati
    prirodne oblike, koji u sebi kriju likovne elemente. Kako bi se izrazio,
    umjetnik je morao razoriti oblike prirode da stvori oblike umjetnosti. Danas
    je pojam umjetničke forme jednako zastario kao i pojam prirodnih oblika.
    Otvaramo razdoblje čistog slikarstva gradeći duhovne oblike, razdoblje
    konkretizacije stvaralačkog duha. Konkretno a ne apstraktno slikarstvo, jer
    ništa nije konkretnije, ništa nije stvarnije nego neka linija, neka boja, neka
    površina. Zar su: neka žena, neko stablo ili neka krava konkretniji elementi
    na platnu? Ne: žena, drvo i krava konkretni su u prirodnom stanju, a kada
    su naslikani, apstraktniji su, varljiviji, nejasniji i izmišljenjiji nego neka ploha
    ili neka linija. Konkretno a ne apstraktno slikarstvo jer je duh ušao u doba
    svoje zrelosti; kako bi se iskazao na konkretan način potrebna su mu jasna
    i misaona sredstva. Prevlast individualizma kao i prevlast lokalnog duha
    uvijek su bile zapreke rađanju univerzalne umjetnosti. Kada se izražajna
    sredstva oslobode posebnosti, onda se nalaze u vezi sa samim ciljem
    umjetnosti a taj je: ostvarenje univerzalnog govora.»
                                Theo van Doesburg, Manifest konkretne
    «Nefigurativna umjetnost privodi kraju staru kulturu umjetnosti, zato sada
    čovjek s većom sigurnošću može razmotriti i ocijeniti cijelu kulturu
    umjetnosti. Sada se nalazimo na prekretnici te kulture – počela je kultura
    određenih odnosa.
   «Priroda uvijek funkcionira s apsolutnom pravilnošću».
                                                      Piet Mondrian

   «Po mom mišljenju značajku suvremene umjetnosti sa sociološkog
    stajališta pokazuje činjenica da se publika dijeli na dvije kategorije osoba:
    one koji razumiju i one koji ne razumiju…Očigledno, modernistička
    umjetnost nije stvorena za sve ljude, kao što je to bio slučaj sa
    romantizmom, već je od svog početka bila namijenjena posebno nadarenoj
    manjini. Navikle da prednjače na svakom polju, mase osjećaju da su
    njihova prava ugrožena tom umjetnošću, koja je umjetnost privilegiranih,
    aristokracije instinkta.»
                                           Gasset y Ortega , O dehumanizaciji
    umjetnosti

Apstraktno slikarstvo

  • 1.
  • 3.
    Što je apstrakcija?  Proces izdvajanja općeg iz pojedinačnog  Odbacuju se sve pojedinačne karakteristike predmeta da bi se došlo do same biti  U pojedinačne karakteristike ubrajamo i materijalnu osnovu predmeta  Npr. olovka
  • 4.
    Apstrakcija u likovnojumjetnosti  Stil koji je kod publike i kritike izazvao najviše otpora  Želeći oslikati bit emocije, odbacuju se sve pojedinačne karakteristike predmeta/teme koju slikaju  Udaljavanje od predmeta – svođenje slikarstva na “gole” elemente likovne forme (boja, linija, obris, kompozicija)  Slika izgleda kao da je slikana “iznutra”  Apstraktno slikarstvo nije izmišljen tip slikarstva – ono ne teži prikazati materijalno već duhovno  Apstraltno slikarstvo je zapravo vrlo konkretno – ono prikazuje srž/bit same teme
  • 5.
    Zašto je apstrakcijaavangarda?  Apstraktni slikari u svojim vizijama bili su vrlo napredni  Neke apstraktne slike vrlo su slične pogledu kroz mikroskop  Apstraktno slikarstvo u potpunosti odbacuje svaku perspektivu i prikaz prostora – na slici se ne zna što je gore a što dolje  Slike često odaju dojam bestežinskog stanja (najveća zamjerka)  Dvije su glavne struje apstraktnog slikarstva u 1. pol. 20. st.  Geometrijska apstrakcija  Organička apstrakcija (lirska apstrakcija)
  • 7.
    Vasilije Kandinski  Naslikao je prvu apstraktnu sliku 1910.g  Apstrakcija, u raznim varijacijama, traje do danas  Svoje radove naziva kompozicijama –  To su improvizacije turbulentnih kompozicija boja i poteza kista  Apsolutno bezpredmetno slikarstvo  Rana apstraktna djela pripadala su organičkoj apstrakciji  Kasnije prelazi na geometrijsku apstrakciju  Napisao je i teoretski manifest o apstraktnom slikarstvu “O
  • 8.
    Geometrijska apstrakcija –Ruska avangarda  U Rusiji dolazi do velikih  Geometrijsku apstrakciju započeo je promjena – ruska avangarda Kazimir Maljevič – Crni kvardat na postaje na kratko vrijeme bijelom polju (1913) službena državna umjetnost  Kontrast je osnova umjetnosti, za (Kandinski, Maljevič, sliku je dovoljan jedan likovni Larionov, Gončareva, element, proćišćen od svega ostalog Javljenski) no 1934. biva  Začetnik je pravca geometrijske zakonom zabranjena a jedina apstrakcije – SUPREMATIZMA umjetnost postaje  Suprematizam- zalaže se za prevlast socijalistički realizam (supremaciju) čistog osjećaja reda i  Kao i u Njemačkoj, mnogi pravilnosti u umjetnosti; nastoji umjetnici odlaze iz Rusije u dosegnuti savršen sklad oblika i boja Pariz gdje nastavljaju na nepredmetnim slikama koristeći umjetničku karijeru samo crte i osnovne geometrijske likove (Kandinski, Chagall, Soutin)
  • 9.
    Maljevič – Crnikvadrat na bijelom polju, 1913
  • 11.
    Konstruktivizam (Maljevič iTatlin)  Veže se za Maljeviča, to je  ti se elementi bojaju te ustvari prijenos svojom međusobnom suprematističkih načela na interakcijom stvaraju tenzije arhitekturu na slici  Javlja se u Rusiji 1913.g. a  Izvor konstruktivizma ali i kasnije se širi u Europu – suprematizma je u ranom najprije u Nizozemsku gdje futurizmu utječe na nastanak grupe De  20-ih godina Maljevič i Stilj i pravca neoplasticizam Vladimir Tatlin počinju raditi  U osnovi konstruktivizma, kao 3D konstrukcije (umjetničke i suprematizma, je upotreba instalacije) koje su postale jednostavnih geometrijskih glavna umjetnička djela koja elemenata – krug, trokut, vežemo za konstruktivizam kvadrat, linija...  Utječe na Bauhaus i funkcionalizam u arhitekturi
  • 12.
    Tatlin, Toranj, 1919
  • 14.
  • 15.
    Chicago Spire  Santiago Calatrava
  • 16.
    Rejonizam (Larionov iGončareva)  Rusija, 1911.  Kompozicija se gradi  Mikhail Larionov i Natalia slaganjem “zraka” kontrasnih Gončarova boja koje predstavljaju zrake svjetlosti koje se lome i  Razvili su taj stil nakon reflektiraju od različitih odslušanih Marinettovih površina predavanja o futurizmu  Željeli su stvoriti svevremen stil, koji prelazi granice prostora i vremena i ne ovisi o njima  Rušenje granica između publike i umjetnika
  • 17.
  • 18.
  • 20.
    Orfizam (Robert iSonia Delaunay)  Graniči s apstrakcijom, nije u potpunosti apstraktan slikarski stil  Francuska, 1911.  Ime je dobio prema mitskom pjevaču Orfeju  Glavna “tema” su apstraktni krugovi svijetlih boja koji se postavljaju na platno puput duge  Nalik su širenju zvučnih valova  Orfističke kompozicije nisu posve bespredmetne  U obrisima je uvijek vidljiv obris prepoznatljive stvarnosti – npr. Eiffelov toranj, zrakoplov....
  • 21.
    Neoplasticizam – DeStilj  Pokret nastao 20-ih g. u Nizozemskoj  Nova plastična umjetnost  Izražavanje ideala duševne harmonije i reda  Težnja čistoj geometrijskoj apstrakciji  Svođenje slikarstva na osnovne elemente i osnovne boje (linija i ploha, crvena plava i žuta boja)  Piet Mondrian, Theo Van Doesburg, Gerit Rietveld
  • 22.
    Gerit Rietveld  Stolica
  • 23.
    Domaći rad –analiza teksta  «Konkretno a ne apstraktno slikarstvo, jer smo prošli razdoblje traženja i teoretskih iskustava. U traženju čistoće umjetnici su morali apstrahirati prirodne oblike, koji u sebi kriju likovne elemente. Kako bi se izrazio, umjetnik je morao razoriti oblike prirode da stvori oblike umjetnosti. Danas je pojam umjetničke forme jednako zastario kao i pojam prirodnih oblika. Otvaramo razdoblje čistog slikarstva gradeći duhovne oblike, razdoblje konkretizacije stvaralačkog duha. Konkretno a ne apstraktno slikarstvo, jer ništa nije konkretnije, ništa nije stvarnije nego neka linija, neka boja, neka površina. Zar su: neka žena, neko stablo ili neka krava konkretniji elementi na platnu? Ne: žena, drvo i krava konkretni su u prirodnom stanju, a kada su naslikani, apstraktniji su, varljiviji, nejasniji i izmišljenjiji nego neka ploha ili neka linija. Konkretno a ne apstraktno slikarstvo jer je duh ušao u doba svoje zrelosti; kako bi se iskazao na konkretan način potrebna su mu jasna i misaona sredstva. Prevlast individualizma kao i prevlast lokalnog duha uvijek su bile zapreke rađanju univerzalne umjetnosti. Kada se izražajna sredstva oslobode posebnosti, onda se nalaze u vezi sa samim ciljem umjetnosti a taj je: ostvarenje univerzalnog govora.» Theo van Doesburg, Manifest konkretne
  • 24.
    «Nefigurativna umjetnost privodi kraju staru kulturu umjetnosti, zato sada čovjek s većom sigurnošću može razmotriti i ocijeniti cijelu kulturu umjetnosti. Sada se nalazimo na prekretnici te kulture – počela je kultura određenih odnosa.  «Priroda uvijek funkcionira s apsolutnom pravilnošću». Piet Mondrian  «Po mom mišljenju značajku suvremene umjetnosti sa sociološkog stajališta pokazuje činjenica da se publika dijeli na dvije kategorije osoba: one koji razumiju i one koji ne razumiju…Očigledno, modernistička umjetnost nije stvorena za sve ljude, kao što je to bio slučaj sa romantizmom, već je od svog početka bila namijenjena posebno nadarenoj manjini. Navikle da prednjače na svakom polju, mase osjećaju da su njihova prava ugrožena tom umjetnošću, koja je umjetnost privilegiranih, aristokracije instinkta.» Gasset y Ortega , O dehumanizaciji umjetnosti