Hrvatski realizam započinje 1881. godine i označen je kritičkim osvrtom na društvenu stvarnost kroz prozu koja se fokusira na socijalne teme, poput školovanja seoske djece i propadanja plemstva. Razdoblje je obilježeno političkim previranjima, mađarizacijom i težnjama za samostalnom hrvatskom državom, dok su književnici uglavnom imali pravašku orijentaciju. Dominiraju prozne vrste kao što su novele i romani, a značajni su predstavnici poput Eugena Kumičića i Ksavera Šandora Gjalskog.

1. Hrvatski realizam

2. Hrvatski realizam
• POČETAK: 1881. godina – smrt A. Šenoe i pojava
nove generacije hrv. književnika – uglavnom
pravaša.
• Nastavak književnih procesa započetih u
predrealizmu  kritički osvrt književnika na
društvenu stvarnost, književna koncepcija se
izgrađuje na temelju elemenata naslijeđenih od
Šenoe.
• Prisutno isticanje nacionalne uloge književnosti,
regionalizam i supostojanje različitih stilskih
obilježja: romantizma, realizma, naturalizma, u
posljednjem desetljedu i modernizma.

3. Trajanje i društvenopovijesni kontekst
• Razdoblje obilježeno vladavinom Khuena
Héderváryja.
• Na vlasti Narodna stranka.
• 1878. obnovljena Stranka prava (pravaši) 
težnja za samostalnom hrvatskom državom.
• Zbog provođenja mađarizacije dolazi do
(pravaških) demonstracija.
• Héderváry provodi mađarizaciju i guši bilo
kakav otpor.
• 80-ih godina dolazi do propadanja plemstva i
sela (agrarna kriza – seljaci odlaze u grad u
potrazi za poslom, građani žive u strahu od
siromaštva i političke represije.

4. Tematika hrvatskoga realizma
• Romani i pripovijetke sa socijalnom tematikom
• Najčešde teme:
o školovanje nadarene seoske djece i njihova tragična sudbina
o suprotnost selo – grad
o propadanje plemstva – slom tradicionalnih moralnih vrijednosti
uzrokovan promjenama u društvu
o nacionalno pitanje (odnos domade stanovništvo – stranci)
Većina književnika pravaški orijentirana, izgrađena moralnog stava
(građanska hrabrost, domoljublje, demokratičnost i
beskompromisnost), liberalna i otvorena za suvremene ideje.
Česte bespoštedne polemike i sukobi različitih mišljenja i stavova.

5. Predstavnici i djela - EPIKA
• Dominacija proznih vrsta –
novele, pripovijetke i romana
• DRUŠTVENI ROMAN
Eugen Kumičid, Olga i Lina
Ksaver Šandor Gjalski, U noći
Ante Kovačid, U registraturi
Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići
• POVIJESNI ROMAN
Eugen Kumičid, Urota Zrinsko-frankopanska
Ksaver Šandor Gjalski, Osvit

6. Predstavnici i djela - EPIKA
• NOVELE I PRIPOVIJETKE
Ksaver Šandor Gjalski
Pod starim krovovima
Josip Kozarac
Tena
Vjenceslav Novak
Nezasitnost i bijeda
U glib
Iz velegradskog podzemlja

7. Predstavnici i djela - LIRIKA
Silvije Strahimir Kranjčevid
Bugarkinje
Nove pjesme
Trzaji
Središnji književni časopis – Vienac (1869. – 1903.)
Obzor – politički list Narodne stranke
Sloboda, Hrvatska vila, Balkan – pravaški časopisi