Dokument opisuje barokno razdoblje kao složeni umjetnički stil koji se odlikuje raskoši, teatralnošću i patetičnošću, ističući značaj pokreta i emocija u arhitekturi, slikarstvu i glazbi. Barok se udaljava od renesansnih idealizacija ljepote, a ključne figure poput Newtona i Galileja predstavlja stvaranje znanstvenih saznanja koja su oblikovala tadašnji svijet. Također se naglašava utjecaj vladara i korištenje umjetnosti kao sredstva za pokazivanje moći i prestiž.

1. BAROK
Škola: Privatna jezično - informatička gimnazija „Svijet”
Napravile: Romana Laštro i Ivona Runac
Razred: 2.a
19.9.2012.

2. BAROK
Barokni umjetnik želi istodobno djelovati na što više
čovjekovih osjetila, stoga umjetnik vodenim mlazom
upotpunjuje snagu pokreta dočaranog skulpturom, što
umjetninu oživljava ne samo vizualno, nego i zvukovno.
Slika 1.
Fontana di Trevi u Rimu
građena od 1732. do 1751. godine

3. Slika 2.
Crkva Santa Maria Della Salute u Veneciji:
Barokna arhitektura i glazba pune su ukrasa, kontrasta i dinamike pokreta

4. Što je za vas barok?
Što pomislite kada u razgovoru čujete
mišljenje da je nešto barokno?

5. Pojam
• Barokno kićasto, pompoznost ( sjaj, raskoš, efektnost), neobičnost,
bizarnost
• Riječ barocco u svom je
korijenskom značenju
izraz španjolsko-portugalskih
draguljara za nepravilno
zrno bisera; tom se riječju
označavalo nesavršeno
Slika 2.
Barocco- nepravilni biser!

6. Kako je moguće da je cijelo umjetničko razdoblje
nazvano nesavršenim, nepravilnim ?
• Udaljavalo se od renesansnog ideala i stava o ljepoti i skladu s umjetnosti
• Izraz barok označava stilsko razdoblje u umjetnosti kojem pripadaju
mnogobrojna umjetnička djela, posebno privlačna nama i danas

7. Opće značajke stila
• Barok je posljednji
vremenski cjelovit, jedinstven
umjetnički stil Europe
• Svim umjetnostima toga doba
zajednička želja bila je izraziti
što veću snagu, fantaziju i raskoš
Slika 3.
• Prepoznatljivo stilsko obilježje barkoja
je prostor ispunjen pokretom, zamahom,
bez obzira radi li se o
arhitekturi, slikarstvu ili glazbi Slika 4.
• Barokni umjetnici skloni su prikazima Slika 5.
strasti, života, patnje i smrti
• Umjetnička djela baroka imaju naglašenu
teatralnost i patetičnost

8. Pogled na svijet
• Nova pokretačka snaga cjelokupnog razvitka Europe tog doba je znanost
• Tijekom 17.st. Dogodila su se velika znanstvena otkrića koja su bitno mijenjala
dotadašnji pogled na svijet, no nije bilo lako mijenjati znanstvenu misao
Slika 7. ISAAC NEWTON
GALILEO GALILEI ( 1564 – 1642 )
(1642- 1727 )
•Talijanski astronom i fizičar
•Jedan od osnivača
modernih prirodnih znanosti
Slika 8.
•Usavršavanjem teleskopa
otkriva da su granice prostora beskrajne •Njegova otkrića su
•Genijalni engleski znanstvenik dovela do
• Teorijom dinamike i gravitacije unosi red sinteze znanosti
u zakone gibanja tije,djelovanjem sila, do tada
što vladaju Zemljom kao i svemirom •Svijet je funkcionirao
Slika 6. po njegovim
načelima sve do 20.st.

9. Andrea Pozzo:
Stropna freska u crkvi Sv. Ignazija u Rimu ( 1691- 1694)
Za barokni stil karakteristično je iluzionističko slikanje
perspektive i prostora.
Najjednostavniji primjeri bili su slikanje vrata
ili otvorenog prozora na zidovima prostorija.
Ipak, najljepši i najspektakularniji primjeri iluzija
su suprotne slike na kojima se ne može odrediti gdje
prestaje zid. Čini se da je prostorija otvorena u nebo,
u kojem lebde krilati sveci i anđeli.
Plavo nebo i lebdeći likovi stvaraju ocjećaje optimizma
i vitalnosti – toliko tipične za barok.
Slika 9.

10. Filozofska misao
• Filozofi 17. i 18. stoljeća, zadivljeni uzletom moderne znanosti, nude
dva načina
spoznaje svijeta:
empirizam i racionalizam
-Divi se pokusu -Divi se čovjekovom matematičkom
i osjetilnom iskustvu i logičkom umu

11. Društveno okružje
• Feudalno društvo baroknog
razdoblja naslijedilo je oštru Slika 10.
podjelu na plemstvo i kmetstvo
• Sve utjecajnije postaje građanstvo
• Na vrhu društvene ljestvice velikih
i malih europskih država nalaze se
vladari
Slika 11.
apsolutisti(carevi, kraljevi, vojvode, knezovi)

12. • Najjača država: Francuska
• Umjetnost: prikazivanjem biblijskih tema želi
dirunuti u srce vjernika, a istodobno i zadiviti svojom
moći i bogatstvom
• Svi vladari koristili su se umjetnošću za pokazivanje
svoje moći i podizanje osobnog ugleda Versailles za
vladavine Louisa XIV.

13. IZVORI:
• Udžbenik glazbene umjetnosti ˝Glazbeni susreti˝
• https://www.google.hr/search?num=10&hl=hr&site=imgh
p&tbm=isch&source=hp&biw=1920&bih=979&q=barok
&oq=barok&gs_l=img.3..0l10.986.3830.0.4092.7.7.0.0.0.0.
647.2244.1j2j5-3.6.0...0.0...1ac.1.hV