2. Poslije 1. sv. rata Pariz i dalje U Rusiji dolazi do
ostaje vodeće europsko velikih promjena – ruska
umjetničko središte avangarda postaje na
(fovizam, kubizam) kratko vrijeme službena
Pridružuje mu se na neko državna umjetnost
vrijeme Munchen (Die (Kandinski, Maljevič, La
Brucke, Der Blau Reiter) rionov, Gončareva, Javlj
U slikarstvu se javlja samo enski) no 1934. biva
jedan potpuno novi pravac – zakonom zabranjena a
nadrealizam (javlja se jedina umjetnost postaje
istovremeno s nadrealizmom u
socijalistički realizam
književnosti)
Vlada tkz. pluralizam stilova –
Kao i u
još su uvijel aktualni “stari” Njemačkoj, mnogi
stilovi – umjetnici odlaze iz
apstrakcija, kubizam, neoplasti Rusije u Pariz gdje
cizam, dadaizam, ekspresioniz nastavljaju umjetničku
am, futurizam, metafizičko karijeru
slikarstvo... (Kandinski, Chagall, Sou
tin)
3. Apstrakcija “svaka ona umjetnost koja
nema nikakve sličnosti sa
Pojava apstraktnog slikarstva viđenom stvarnošću i koja
promijenila je iz temelja ne podsjeća na nju, bila ta
slikarstvo te utjecala na razvoj stvarnost polazišna točka
čitave umjetnosti 20. st. za umjetnika ili ne. “
Apstrakcija potpuno odbacuje SEUPHOR
sve tradicionalne forme
slikarstva, zanemaruje sve
zakone poput perspektive i
zlatnog reza, te odbacuje
prikazivanje materijalnih
objekata
Istražuje odnos forme te
osnovnih likovnih elemenata
- boje, plohe i linije
4. Wassily Kandinsky
Umjetničko djelo se sastoji od
dva elementa – unutarnjeg i
vanjskog
Unutarnji element jest sama
emocija u duši umjetnika koji
ima sposobnost da svojim
stvaralaštvom izazove sličnu
emociju u promatraču
Budući da je duša vezana za
tijelo, na nju utjecaj vrše
podražaji (vanjski element)
koji u svijest dolaze putem
osjetila. Na taj način naše se
emocije uzbuđuju – tako je
ono što se primi putem osjetila
svojevrstan most, fizička veza
između onog nematerijalnog
(umjetnikova emocija) i
materijalnog koje se
manifestira u umjetničkom
djelu. Umjetničko djelo je,
prema Kandinskome, to
uspješnije, što su sličnije
emocije u umjetniku i
5. Unutarnji element je
nužan, umjetničko djelo mora
sadržavati emociju jer je inače
prevara. Kandinsky je smatrao da
boja i oblik po sebi sadrže elemente
jezika koji su dovoljni za
saopćavanje emocija, oni direktno
djeluju na dušu, nije im potrebno
davati izgled materijalnosti ili
nekakvih prirodnih oblika. Ovaj slikar
je stvorio jedan potpuno novi oblik
umjetnosti u kojem su simboli
zapravo organski razvoj njegovih
osjećaja. Razlikovao je emocije koje
treba izraziti i koje su osobne, te
simboličke vrijednosti točke, linije i
boje koje su same za sebe bezlične.
Umjetnik tek njihovom kombinacijom
stvara jezik, no i elementi tog jezika
ostaju nefigurativni plastični simboli.
6. Neoplasticizam – geometrijska apstrakcija
bijeg od nužnosti vlastitog
postojanja te stvaranje čista
umjetnosti, oslobođene emocija i
ljudske tragedije, umjetnosti koja bi
bila bezlična i univerzalna.
slikar vanjsku stvarnost u svom
umu preoblikuje u geometrijske
konstrukcije koje kasnije, kroz
svoje stvaralaštvo, vraća u tu istu
stvarnost
Priroda», kao što kaže
Mondrian, «uvijek funkcionira s
apsolutnom pravilnošću».
umjetnost postaje slična
matematici, ona je sredstvo kojim
se predstavljaju osnovne
karakteristike svemira. Ono što je
najznačajnija karakteristika ove
vrste apstrakcije jest to da ona teži
7. Theo Van Doesburg, jedan od
teoretičara, u svom «Manifestu
konkretne umjetnosti» piše:
Kako bi se izrazio, umjetnik je
morao razoriti oblike prirode da
stvori oblike umjetnosti. Danas
je pojam umjetničke forme
jednako zastario kao i pojam
prirodnih oblika. ...... Konkretno
a ne apstraktno slikarstvo, jer
ništa nije konkretnije, ništa nije
stvarnije nego neka linija, neka
boja, neka površina. Zar su:
neka žena, neko stablo ili neka
krava konkretniji elementi na
platnu? Ne: žena, drvo i krava
konkretni su u prirodnom
stanju, a kada su
naslikani, apstraktniji
su, varljiviji, nejasniji i
izmišljenjiji nego neka ploha ili
9. Guernica je izložena u Parizu
Guernica iste godine
Naslikana 1937.g. Izazvala je mnogo pažnje te
je privukla svjetsku javnost
Nastala u svega tri mjeseca
na stanje u Francovoj
Opisuje napad na grad Guernica Španjolskoj
u španjolskoj pokrajni Baskiji
Picasso je sam rekao da nije
Njemački avioni su napali grad znao ni mogao drugačije
na poziv generala i diktatora izraziti svoje osjećaje kad je
Franca za vrijeme španjolskog čuo za događaje u Guernici
građanskog rata
Slika predstavlja vrhunac
Poginulo je oko 1000 ljudi a sintetičkog kubizma
gradić je sravnjen sa zemljom
Prikazuje teror, užas i kaos te
ljudsku patnju – nije česta
tema slikarstva 20.st.
10. EKSPRESIONIZAM
Georges Roualt
Javlja se u Njemačkoj i Austriji,
najviše u djelovanju grupa Plavi
Jahač i Most
Između dva rata ekspresionistička
likovna scena se seli u Pariz –
ekspresionisti su istjerani iz
Njemačke, grupe su se raspale a
njihova umjetnost je proglašena
umjetnošću mentalno
poremećenih osoba
Francuski ekspresionisti su u
svom izrazu umjereniji, djeluju
individualno te svaki od njih
razvija svoj specifični stil