Downloaded 155 times
More Related Content
Similar to Albert Camus, Stranac
Albert Camus, Stranac
- 1. StranacAlbert Camus (1913.– 1960., kasni modernizam) * francuski kasni modernizam - egzistencijalizam, faza apsurda, roman lika, egzistencijalistički roman (epika), 1942. g. Danijela Mikadi, mag. educ. philol. croat.
- 2. Albert Camus • francuskipripovjedač, dramatičar i filozof • rođen u Alžiru, a školovao se u Parizu: bavio se kazalištem, književnošću i novinarstvom • za vrijeme Drugoga svjetskog rata sudjelovao u Pokretu otpora • nakon rata bio je, uz Jeane-Paula Sartrea najpoznatiji francuski književnik • djela: Stranac, Kuga (romani); Kaligula (drama); Mit o Sizifu, Pobunjeni čovjek (eseji) • ciklus apsurda i ciklus pobune u stvaralaštvu • Stranac i Mit o Sizifu u ciklusu apsurda • filozofija apsurda: čovjek se u svijetu osjeća strancem, ali se istovremeno u njemu javlja ljudska težnja za pronalaženjem smisla vlastitoga postojanja; njegov je doživljaj svijeta nihilistički: svoje postojanje doživljava besmislenim i u njemu se javlja osjeća apsurda • izvjesnost smrti= beskorisnost života = apsurd (besmislenost života i svijeta)
- 3. Stranac (1942.) • tema:Mersaultov život, zločin i suđenje (prikaz života kao besmislenog i apsurdnog, čovjekova otuđenost – čovjek kao stranac u svijetu) • mjesto i vrijeme radnje: grad Alžir četrdesetih godina 20. stoljeća (u to je doba Alžir bio francuska kolonija) • 1. dio: 2 i pol tjedna • 2. dio: 11 mjeseci • književna vrsta: roman lika
- 4. Okvir romana • početaki kraj: smrt kao neminovna pratiteljica života • svećenik: Svi smo osuđeni na smrt. • apsurd: živimo da bismo umrli
- 5. Osnovni motiv –sunce • kao crvena nit provlači se kroz crnu smrt • solarni motiv – utjecaj sunca i prejake svjetlosti • izražen: • na majčinoj sahrani • u sceni ubojstva (sunce kao užareni mač, prolijeva oganj – ekspresionističke rečenice) • obrana: sve je to bilo zbog sunca koje je Mersaulta pogodilo u čelo • motiv mora
- 6. 1. dio Mersault jemladi službenik koji živi i radi u Alžiru. Na početku radnje odlazi na pogreb svoje majke koja je umrla u ubožnici u blizini Alžira. Vijest o njezinoj smrti nije ga potresla, a ni pogreb nije potaknuo njegove emocije, jedino što se jako umorio zbog bdijenja i hodanja za lijesom po jakom suncu. Već duže vrijeme nije posjećivao majku pa tako nije poznavao njezine prijatelje koje je zatekao na bdijenju, kao ni majčina zaručnika, g. Péreza.
- 7. 1. dio Nakon povratkau Alžir, nastavlja uobičajeni način života, ničim ne pokazujući da žaluje za majkom. Vikend provodi s poznanicom Marijom koju je sreo na kupanju. Odlaze u kino gledati neku komediju te provedu noć skupa. Cijelu je nedjelju proveo gledajući s prozora, zapažajući banalne detalje. Novi tjedan započinje odlaskom na posao, druženjem s kolegom Emanuelom, ručkom u Célesteovoj gostionici. Mersault uživa u kretanju, jelu, trenutcima odmora. Na stubištu susreće susjede, staroga Salamana i Raymonda Sintésa, kojega su svi izbjegavali smatrajući ga svodnikom, ali Mersault ga je držao ugodnim za druženje. Raymond je od Mersaulta zatražio savjet za svoj ljubavni problem. Uzdržavao je ljubavnicu Arapkinju koju je istukao jer ga je varala, ali drži da joj se nije dovoljno osvetio. Mersault mu nije dao nikakav savjet, ali se u svemu složio s njim i pomogao mu je napisati pismo ljubavnici kojim ju je Raymond trebao namamiti da joj se potom osveti. Raymond je kaznio svoju ljubavnicu kako je zamislio, ali ga otad slijedi njezin brat.
- 8. 1. dio Raymond jeza vikend pozvao Mersaulta i Mariju u vikendicu svojega prijatelja Massona. U šetnji obalom sukobili su se s dvojicom Arapa, od kojih je jedan bio ljubavničin brat koji je nožem ranio Raymonda. Kasnije je Raymond uzeo pištolj i potražio Arapina da mu se osveti. Mersault je Raymonda odgovorio od sukoba te ga otpratio do vikendice uzevši mu pištolj. Sam se još malo šetao te je opet sreo Arapina. Iziritiran suncem i bljeskom Arapinova noža, bez pravoga razloga, ubio ga je pucajući u njega pet puta.
- 9. 2. dio Mersault jeu zatvoru u početku bio prilično nezainteresiran za proces koji se vodi protiv njega. Pri prvom je ispitivanju svojom ravnodušnošću istražitelja potpuno izbacio iz takta. Međutim, tijekom 11 mjeseci istražnoga postupka, Mersault se priviknuo na istražitelja te se čak veselio njihovim susretima. Brzo se priviknuo na zatvorski život, a najviše su mu nedostajale žene i cigarete. Vrijeme je kratio sjećajući se svoje sobe i čitajući neprestano jedan te isti članak koji je pronašao u tamnici, o umorstvu nekoga Čeha.
- 10. 2. dio Suđenje jedonijelo promjenu u njegovu zatvorsku svakodnevicu i on ga u početku prati sa zanimanjem, ali kasnije ga sve počinje umarati. Slušajući svjedočenja o svojem ponašanju na sprovodu, o tome kako je pušio i pio bijelu kavu kraj majčina odra, kako se po povratku sa sprovoda zabavljao s Marijom, Mersault je u jednom trenutku poželio zaplakati jer je osjetio da ga svi u sudnici mrze, a kad je Céleste svjedočio u njegovu korist, poželio ga je zagrliti. Raymondovo svjedočenje samo mu je štetilo jer je njegov čin stavljen u kontekst mutnih poslova i obračuna svodnika. Na pitanje zašto je pucao, odgovorio je da je to bilo zbog sunca.
- 11. 2. dio Konačnu osuduna smrt giljotiniranjem Mersault je primio vrlo mirno. Čekajući izvršenje presude, Mersault je razmišljao o smaknuću i o tome kako bi osuđenima na smrt ipak trebalo ostaviti neku nadu u spas. Tješio se mišlju da svatko mora umrijeti i da život nije vrijedan proživljavanja, ali je osjećao silnu želju za životom. Tri je puta odbijao svećenika koji ga je ipak posjetio bez njegova odobrenja. Svećenik ga je toliko naljutio da ga je napao urlajući o besmislenosti života i o tome da si u času suočavanja sa smrću ne želi lagati i samozavaravati se. Nakon tog izljeva srdžbe, predao se nježnoj ravnodušnosti te mu je tek preostalo da poželi da ga na dan njegova smaknuća gledatelji dočekaju krikovima mržnje.
- 12. Kompozicija • roman jepodijeljen u dva dijela: • u prvom se dijelu prikazuje Mersaultov život na slobodi (nepuna tri tjedna) • Mersaultov život kao (jednoličan i besmislen) život slobodnog čovjeka; neposredni doživljaj; 6 poglavlja • u drugome se dijelu prikazuje njegov boravak u zatvoru i suđenje (oko jedne godine) • Mersaultov život u zatvoru i suđenje; rekonstrukcija, istražni postupak; 5 poglavlja • kompozicija je kronološka (jednostavna, pravocrtna, bez retrospekcija) • Epizode – priče u priči: o Čehu, o Salamanu i njegovu psu, o Raymondu i njegovoj ljubavnici, o sahrani majke, o susretu sa svećenikom, odlazak u kino s Marijom, majčina priča o ocu
- 13. Pripovjedač • glavni likMersault koji pripovijeda u prvome licu, ali vrlo objektivno, neutralno, bez emocija i komentara (iznosi događaje poput objektivnog promatrača, Mersaultovo ja prerušeno u treće lice jednine) • stranac govori o sebi kao da je riječ o nekome drugome, kao da želi izbjeći zamku narcisoidnosti ili zamku osmišljavanja vlastita života s pomoću nekog uobičajenog i istrošenog moralnog, političkog ili vjerskog sustava vrijednosti
- 14. Likovi • Mersault • RaymondSintés • Masson (Raymondov prijatelj) • Marija Cardona • susjed Salaman • gostioničar Céleste • g. Pérez • upravitelj ubožnice • svećenik • odvjetnik • istražitelj
- 15. Mersault • lik bezosobnoga imena (znamo mu samo prezime), što ga predstavlja kao čovjeka bez osobnosti, otuđenoga čovjeka: on doživljava život kao besmisleno postojanje u kojemu vlada slučaj • predstavnik je otuđenoga čovjeka: otuđen je od društva i ravnodušan prema svim društvenim institucijama, otuđen i od ljudi, pa i od samoga sebe • ipak, on je sretan jer su mu potrebe za drugima minimalne; odnosi su mu površni, nedefinirani, bez budućnosti • s majkom je prije njezine smrti potpuno izgubio kontakt, nije znao ni točan broj njezinih godina, a u ljubavne i prijateljske odnose upušta se slučajno, na tuđi poticaj
- 16. Mersault • svejedno muje hoće li se oženiti Marijom, a njegovo prijateljstvo s Raymondom svodi se na površno druženje • nije ambiciozan i mogućnost napredovanja na poslu s preseljenjem u Pariz ništa mu ne znači • u zatvoru nastavlja živjeti kao i prije, pomalo nezainteresiran za ishod svojega suđenja • u prikazu lika Camus se ne služi psihološkom karakterizacijom, već tehnikom redukcije: njegov psihički život svodi se na osjetilne dojmove • Mersault pripovijeda o svojim doživljajima i zapažanjima (i to u sadašnjosti, tj. u vremenu pripovijedanja), a gotovo nikad ne iznosi svoja razmišljanja • tek pri završetku romana, suočen sa smrću i sa svojom željom za životom, Mersault dolazi do spoznaje o apsurdu: No, svi ljudi znaju da život ne vrijedi truda da ga se proživljava i afirmira se kao apsurdni lik i tzv. lik bez motivacije
- 17. Stilska obilježja • tehnikaredukcije (u karakterizaciji lika, u izražavanju i izboru riječi) • čitatelj očekuje psihološku karakterizaciju lika, ali ona izostaje • Camus svodi Mersaultov psihički život na elementarno, tj. na osjetilne dojmove • tako se lik kreće samo u jednoj vremenskoj dimenziji – u sadašnjosti • prividni realizam (detaljni opisi s naturalističkim detaljima)
- 18. Modernost romana • monološko– asocijativni tip: glavni je lik ujedno i pripovjedač • tehnika solilokvija: vrsta monologa koji razumijeva odsutnost drugih osoba i iskaz je skrivenih misli i osjećaja lika • kontroverzne misli i antitečki parovi: krivnja – nevinost, život – smrt • reminiscencije (asocijativna prisjećanja) – priče u priči • karakterizacija lika: tehnika redukcije – Camus unosi promjene u karakterizaciju lika: čitatelj očekuje psihološku razradu lika, ali ona izostaje; prikazujući Mersaultov psihički život, svodi ga na elementarno, tj. na osjetilne dojmove, a tako se lik kreće samo u jednoj vremenskoj dimenziji – u sadašnjosti (bez komentara i analize) • apsurdnost, egzistencija • nemogućnost komunikacije, otuđenost
- 19. Pojmovi i simboli •apsurd (lat. absurdus – nesklad) – osjećaj besmislenosti života i svijet koji nastaje iz nesklada čovjekovih težnji da osmisli svoje postojanje i nespoznatljivosti života • parabole u djelu – priče sa simboličkim smislom: • priča o Salamanu i njegovu psu metafora je nekvalitetnih ljudskih odnosa (stari je Salamano imao psa kojega je neprestano tukao i o njemu govorio s mržnjom; ipak mu je jako nedostajao kad ga je izgubio, baš kao što mu je nedostajala i pokojna žena, iako je nije volio) • priča o Čehu kojega su, ne prepoznavši ga, umorile njegova majka i sestra da bi ga opljačkale, metafora je apsurda
- 20. Ideja romana • društvou kojemu živi Mersault nije sposobno spasiti pojedinca od usamljenosti i otuđenosti Pitanje krivice i kazne • Osjeća li Mersault krivnju? • Kada je prvi put osjetio da je kriv? • Kako njegovo ponašanje tijekom majčina sprovoda utječe na tijek presude? • Opravdanost zločina (ubojstva)? • Pitanje smrtne kazne?
- 21. Literatura • Dragica Dujmović-Markusi,Sandra Rossetti-Bazdan, Vedrana Močnik, Vremeplovom do mature - priručnik za pripremu državnog ispita iz Hrvatskog jezika, Profil • Dragica Dujmović-Markusi, Književni vremeplov 4 – čitanka iz Hrvatskoga jezika za četvrti razred gimnazije, Profil • Milivoj Solar, Snježana Zrinjan, Višnja Sorčik, Baština riječi 4 – čitanka iz Hrvatskoga jezika za četvrti razred gimnazije, Alfa • Skupina autora, Leksikon svjetske književnosti – djela, Školska knjiga