Utjecaj štitnjače na bavljenje sportom. Kineziološki fakultet, završni rad.

1. SVEUČILIŠTE U SPLITU
KINEZIOLOŠKI FAKULTET
STRUČNI STUDIJ
SMJER: REKREACIJA I FITNES
UTJECAJ ŠTITNJAČE NA
BAVLJENJE SPORTOM
ZAVRŠNI RAD
Studentica: Mentor:
Dragana Vukić dr.sc. Ivica Stipić, dr.med
Split, 2018

2. ENDOKRINI SUSTAV ILI SUSTAV ŽLIJEZDA S
UNUTRAŠNJIM IZLUČIVANJEM
Dva glavna nadzorna sustava reguliraju djelovanje
organizma, a to su:
- živčani
- endokrini ili hormonski (hormoni su kemijske tvari
koje nastaju u stanicama endokrinih organa i
fiziološki kontroliraju druge stanice tijela)

3. ŠTITNJAČA, FUNKCIJA I GRAĐA
Glavna funkcija:
 reguliranje razine metabolizma,
 zajedno sa ostalim žlijezdama prilagođava rast i
spolnu zrelost organizma,
 utječe na psihu čovjeka
 djeluje na promet joda u tijelu
 Najvažniji hormon je tiroksin.
 Glavni kontrolni činilac za sve aspekte funkcije
štitnjače je serumska razina istoga (TSH).

5. Štitna žlijezda je ovijena dvama ovojnicama, vanjskom i unutarnjom.
Svrha unutarnje je da šalje vezivne pregrade u žlijezdano tkivo.
Vanjska ovojnica je čvršća i pomoću nje se štitnjača pripaja uz dušnik i
grkljan,
Tipično za štitnjaču je pomičnost, ona je organ koji prati pokretanje
onog organa sa kojim je povezana, recimo podizanje i spuštanje dušnika i
grkljana prilikom gutanja.
Žlijezda je građena od specifičnog žljezdanog tkiva zvanog parenhim i od
vezivne strome.
Folikul je temeljna jedinica građe parenhima žlijezde.

6. KRVNE ŽILE ŠTITNE ŽLIJEZDE
 Arterijsku krv štitna žlijezda prima sa četiri arterije;
dvije arterije thyroideae superiores i dvije arterije
thyroideae inferiores.
 Vene štitne žlijezde se stvaraju iz kapilarne mreže
oko folikula, zatim idu kroz vezivne tračke, prolaze
kroz unutarnju ovojnicu i anastomiziraju u pukotini
između unutarnje i vanjske ovojnice.

7. INERVACIJA
 Štitna žlijezda je inervirana simpatičkim i
parasimpatičkim živcima, a njih donose živac laryngeus
i živac laryngeus superior.
 Bliski odnos povratnog živca prema štitnoj žlijezdi jako
je važan prilikom operacije iste jer živac dolazi u bliski
odnos sa žlijezdom na prijelazu iz srednje u donju
trećinu posterolateralne površine žlijezde i to na mjestu
gdje glavno stablo donje štitne arterije pristupa žlijezdi.
Povratni živac je najbliže žlijezdi neposredno prije nego
uđe u grkljan.

8. DOŠTITNE ŽLIJEZDE ILI EPITELNA
TJELEŠCA
 U ljudskom tijelu se nalaze paratiroidne žlijezde ili
epitelna tjelešca, ali njihov broj može varirati od dvije
žlijezde pa sve do šest žlijezda.
 Paratiroidne žlijezde su jako malene, u obliku leće i
teško ih je uočiti zbog bliskog odnosa sa štitnom
žlijezdom.
 Paratiroidni hormon održava koncentraciju kalcija u
plazmi na stalnoj visini, neophodno za normalnu
neuromuskulaturnu aktivnost.

9. BOLESTI ŠTITNE ŽLIJEZDE
 Hipertireoza
 Hipotireoza
 Guša ili struma
 Grawes- Basedowljeva bolest
 Hashimotov tireoiditis
 Tumori i karcinomi štitnjače
 Čvorići na štitnjači

10. HIPERTIREOZA
Nastaje kod povećanog učinka hormona štitnjače u stanicama te zbog toga dolazi do
povećanja bazalnog metabolizma, a najčešća je u mladih i sredovječnih žena.
Simptomi su:
• promjene na očima ( ispupčene očne jabučice, ukočen pogled,retrakcija vjeđa, sjajne
oči)
• ne podnose vrućinu, vole hladnoću
• akcija srca ubrzana, katkad aritmična
• nervoza, motorički nemir, razdražljivost, umor
• nesanica, pojačano znojenje, žeđanje
• mršave unatoč pojačanom apetitu
• topla, baršunasta i vlažna koža, stanjena kosa
• mokrenje i stolica učestali, ispadanje kose
• lupa im srce, guši ih, teško podnose napor

12. HIPOTIREOZA
 Stanje koje nastaje kad je smanjena funkcija štitnjača neliječena, u
novorođenčeta izaziva kretenizam. Kod tog stanja, usporen je
metabolizam svih stanica, a najčešća je u žena od 40 do 60 godina.
 Simptomi su :
• umor, malaksalost, pospanost
• smanjeno znojenje, menstrualni poremećaji
• suhe, hrapave, hladne i perutave kože
• sihičke smetnje ( depresija, psihoze )
• porast težine uz smanjen apetit, promuklost
• podbuhla lica bez mimike, grube kose
• usporen puls, bradikardija, hipertenzija
• usporenost, zimogroznost, miksedem

13. GUŠA ILI STRUMA
 Povećanje cjelokupne štitnjače ( difuzna struma ) ili pojedinih
čvorova u štitnjači ( nodozna struma ).
 Gušavost je bolest koja označava kancerozno povećanu
štitnjaču, a do nje dolazi najčešće uslijed manjka joda u
prehrani pa štitnjača pokušava proizvesti dovoljno hormona te
dolazi do njezine hiperprodukcije.
 Osim nedostatka jodi u prehrani, uzroci gušavosti mogu biti
izloženost radijaciji, trudnoća, uzimanje pojedinih lijekova ili
genetski faktor.
 Simptomi bolesti: oticanje i osjećaj napetosti u vratu, otežano
disanje ili gutanje, kašalj ili hripanje, promuklost.

15. HASHIMOTOV TIREOIDITIS
 Autoimuna bolest kod koje imunitet greškom napada i
polako uništava štitnjaču i njezinu sposobnost
proizvodnje hormona, poznat i kao kronični limfocitni
tireoiditis.
 Simptomi Hashimotovog tireoiditisa uključuju:
umor, depresiju, zatvor, blago povećanje težine, suhu
kožu, suhu, tanku kosu, blijedo, natečeno lice, jake i
nepravilne menstruacije, netoleranciju na hladnoću,
povećanu štitnjaču ili gušavost.

16. TUMORI I KARCINOMI ŠTITNJAČE
 Karcinom štitnjače je maligni tumor koji, kod većine
oboljelih, karakterizira spor rast i niska smrtnost.
 Karcinomi štitnjače dijele se na diferencirane (papilarni i
folikularni) i nediferencirane.
 Papilarni tip karcinoma štitnjače najbenigniji je i najučestaliji i
čini čak 70 – 85% svih karcinoma.
 Folikularni tip karcinoma štitnjače čini oko 10 – 15%
karcinoma.
 Postoji i medularni tip karcinoma te najopasniji i najzloćudniji,
anaplastični karcinom.

17. ČVORIĆI NA ŠTITNJAČI
 Manje ili veće izrasline na žlijezdi.
 Uzroci nastanka čvorića nisu uvijek poznati, ponekad
je uzrok manjak joda ili Hashimotov tireoiditis.
 Većina čvorića su benigna tkiva, a u malom postotku
se radi o malignim stanicama.
 Kao i kod svih drugih ranije navedenih bolesti
štitnjače, i čvorići se češće javljaju kod žena nego kod
muškaraca.

18. ENDOKRINI SUSTAV I VJEŽBANJE
 Najbrži i najrašireniji odgovor na tjelesnu aktivnost:
povećanje simpatoadrenalne aktivnosti;
 koncentracija kateholamina (adrenalina i noradrenalina)
se pojačava i to proporcionalno relativnom opterećenju i
trajanju rada.
 Vježbanje potiče oslobađanje luteinizirajućeg hormona iz
prednjeg režnja hipofize, a luteinizirajući hormon aktivira
proizvodnju testosterona.
 Vježba koja uključuje intenzivne eksplozije energije također
potiče oslobađanje tiroksina iz štitne žlijezde.

19. Vježbanje vam može pomoći u kontroli ili smanjenju tjelesne težine, jer
testosteron i tiroksin ubrzavaju metabolizam.
Ključni hormoni koji su pod utjecajem vježbanja su:
testosteron, hormon rasta, estrogen, tiroksin, adrenalin, inzulin, endorfini,
glukagon.
Kada se krene sa vježbom, štitnjača šalje hormone koji reguliraju
temperaturu tijela, srčani ritam i krvni tlak.
Također regulira budnost i fokus koji su potrebni za rad s visokim
intenzitetom.

20. Hormon tiroksin
ključni hormon za gubitak težine
proizvode ga folikularne stanice štitnjače,
glavna uloga podići metabolizam tijela (više se kalorija troši kroz njegovo
oslobađanje).
Tiroksin ima dodatni učinak koji utječe na tjelesni razvoj.
On se povećava u krvi za oko 30% tijekom vježbanja i ostaje povišen do pet
sati poslije.
Intenzitet treba držati visok kako bi se postigla maksimalna korist. Razina
tiroksina u mirovanju također se povećava kroz vježbu.

21. VJEŽBANJE SA HIPERTIREOZOM (PREVISOKO
IZLUČIVANJE HORMONA ŠTITNJAČE)
 Neželjene posljedice hipertireoze su: tahikardija (ubrzan
rad srca), pojačano znojenje i mala tolerancija na
toplinu, pojačano gubljenje na težini, nesanica,
osteoporoza i anksioznost.
 Ako osoba ima hipertireozu u kombinaciji s tahikardijom
obavezno se mora posavjetovati sa svojim
endokrinologom kada i kako početi s kojom tjelesnom
aktivnošću te kojim intenzitetom vježbati.

22. Hipertireoza među ostalim, uzrokuje i nesanicu, pri čemu taj nedostatak sna
također utječe na sposobnosti pri vježbanju, nedostaje snage za odraditi
trening do kraja, a u takvim stanjima povećava se rizik od ozljeda.
Preporučeni oblici vježbanja
Trening snage je mnogo važniji od aerobnog treninga, jer isti ima bolji učinak
na kosti i izgradnju mišića.
Takav način vježbanja će prevenirati osteoporozu i gubitak mišićne mase
koja se zbog prebrzog metabolizma brže gubi.
To ne isključuje kardio vježbe, ali u postotku do 20 %.
Potrebno je da između treninga prođe 48 sati da bi se organizam stigao
oporaviti što znači da su tri do četiri treninga tjedno dovoljna za osobe koje
imaju pojačanu funkciju štitnjače.

23. VJEŽBANJE SA HIPOTIREOZOM (SMANJENO
LUČENJE HORMONA ŠTITNJAČE )
 Neželjene posljedice hipotireoze su: pretjeran umor,
povećanje težine bez dodatnog unosa hrane,
depresivna stanja, pretjerani osjećaj hladnoće.
 Pozitivni aspekti fizičke aktivnosti u slučaju hipotireoze
su otpuštanje hormona rasta, poboljšanje osjetljivosti
receptora na inzulin, pojačano izlučivanje endorfina, tzv.
hormona sreće, pojačana sinteza dušikovog oksida,
jačanje imuniteta.

24. Preporučeni oblici vježbanja
Aerobni način vježbanja je odličan izbor za pacijente s hipotireozom, jer
preveniraju bolesti srca i krvnih žila i mnoga depresivna stanja koja se
mogu javiti.
Preporučava se hodanje, planinarenje, plivanje, biciklizam, lagano trčanje,
aerobik, pilates, joga, čak i vježbe snage, ali sa manjim opterećenjima.
Jedini oprez pri fizičkoj aktivnosti je taj da se ne smije pretjerati kako ne bi
došlo do pretreniranosti što bi dodatno pogoršalo stanje.

25. VJEŽBANJE SA HASHIMOTO
TIREODEITISOM
 Vježbanje ima mnoge zdravstvene prednosti, tako da i
osobe sa hashimotom mogu nastaviti sa treningom
ukoliko se osjećaju dobro.
 Prednosti vježbanja uključuju:
 otpuštanje hormona rasta,
 opioidni odgovor,
 odgovori na dušični oksidni sintet (eNOS),
 otpuštanje neurotrofnog faktora iz mozga (dr. Ratey,
2017),
 osjetljivost inzulinskog receptora,
 povećanje imunosti.

26. Preporučeni oblici vježbanja
Dvije prikladne metode treninga pogodne za one s Hashimotovom bolesti:
- kratke sesije hiit (intenzivno trajanje intervala) i
-kombinacija treninga s teškim utezima i niskim ponavljanjima
-Kratki i visoki intenzivni programi kao što je HIIT osigurat će (često
ograničenu) energiju koja se brzo raspršuje - to znači da 30 minuta koje ste
izdvojili za treniranje može se skratiti na 10-15 minuta, dajući veće vrijeme
oporavka.
- U slučaju malignih oboljenja vježbanje se ne preporučuje.

27. ZAKLJUČAK:
 Poremećaji štitnjače postaju sve češća pojava
današnjice. Žene obolijevaju 5 puta češće nego
muškarci.
 Razlog takvoj učestalosti je stresan način života,
neravnotežena prehrana, hormonalne promjene u
trudnoći i menopauzi te genetska predispozicija.

28. Hipotireoza, hipertireoza i hashimoto zahtijevaju formalno liječenje,
no istraživanje je pokazalo da vježba uspješno nadopunjuje planove liječenja
i podjednako koristi svima od njih.
Štoviše, učinci vježbanja na endokrini sustav su također psihološki.
Testosteron induciran vježbanjem, može povećati libido i samopouzdanje
pojedinca, a endorfini mogu pomoći u smanjenju napetosti i tjeskobe i
dovesti do poboljšanja raspoloženja.
Oboljenja štitnjače su prilično zahtjevna stanja koja imaju utjecaj na
sve sustave tijela stoga je bitno, da bi osigurali kvalitetan i ispunjen život,
prilagoditi se na to novo stanje i prihvatiti novi način prehrane i dodatnih
aktivnosti te vježbanja.

29. Zahvaljujem na
pažnji. 