2. • Patologija stanovništva u prošlosti
• zarazne bolesti; jedan uzročnik- parazit, virus, bakterija
• napretkom medicine i farmacije većina tih bolesti je potisnuta
(cijepljenje)
• iskorjenjivanje masovnih zaraznih bolesti i promjene u načinu života
dovele su do pojave drugih bolesti
• Patologija stanovništva danas
• današnje bolesti razlikuju se od bolesti koje su bile česte prije stotinjak godina
• nove bolesti postale su kompliciranije; dulje se živi, ali i više obolijeva od
bolesti čiji su uzroci složeni
• bolesti današnjice direktnije su povezane uz suvremeni urbani način života i
prehranu, svakodnevne stresove
3. Masovne bolesti s kojima se danas suočavamo
koje su i najčešći uzroci smrti
bolesti krvnožilnog sustava
bolesti moždanožilnog sustava
rak
• u njihovu nastajanju i liječenju važnu ulogu imaju biološki i
psihički rizični čimbenici
• ove bolesti danas se liječe cjelovitim pristupom medicinski
obrazovanih djelatnika i psihologa
4. Zašto su psiholozi potrebni u zdravstvu?
• masovnom pojavom novih, nezaraznih tjelesnih bolesti, u čijem nastajanju
psihički rizični čimbenici (posebice stres) imaju značajan učinak
• rizični čimbenici imaju veze s ponašanjem, vjerovanjima, stavovima, interesima,
očekivanjima, emocijama, motivacijom i općenito s psihološkim odrednicama
• krajem 70-ih godina 20. st. započinje sve veće zanimanje psihologa za utjecaj
psihičkih stanja na tjelesno zdravlje
• predlaže se novi, cjelovitiji BIOPSIHOSOCIJANI model koji zdravlje i bolest
promatra kao dinamično jedinstvo psihičkog i tjelesnog, uz popratni utjecaj
socijalnih, kulturoloških i okolinskih čimbenika
5. Psihoneuroimunologija
• stanje narušene homeostaze nazivamo stresom (stresori mogu biti
vanjski ili unutarnji, fizički ili psihološki…)
• disciplina koja se bavi proučavanjem djelovanjem stresa na
imunološki sustav, a posebna pozornost posvećena je sustavu
hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda
• disciplina koja proučava kako psihički činitelji djeluju na
neurološke i endokrinološke promjene, a one na rad imunološkog
sustava te razvoj i tijek tjelesnih bolesti
• ne proučava samo utjecaj psihičkog stresa na nastanak bolesti, nego
nastoji utvrditi može li se djelovanjem na psihička stanja poboljšati
zdravstveno stanje bolesnika
6. Mentalno zdravlje
• stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se
nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno
te je sposoban pridonositi zajednici (WHO; 2001)
• dio je općeg zdravlja, a ne samo odsutnost bolesti
• predstavlja važan resurs za pojedinca, obitelji i nacije
• osobe s narušenim mentalnim zdravljem imaju povećan morbiditet i
mortalitet od tjelesnih bolesti
• psihološki poremećaji su jedan od glavnih zdravstvenih problema
modernog doba kako u svijetu tako i u Hrvatskoj
8. Psihologija u medicini
Psiholozi i medicinski obrazovani stručnjaci danas sudjeluju u tri
glavne djelatnosti :
• zdravstvenom OBRAZOVANJU
• zdravstvenoj PRAKSI
• zdravstvenim ISTRAŽIVANJIMA
9. I. ZDRAVSTVENO OBRAZOVANJE
• psiholozi kao nastavnici psihologije upozoravaju na važnost psihičkih pojavnosti
zdravlja i bolesti
• upoznaju učenike sa psihološkim metodama, tehnikama i vještinama koje mogu
pomoći u svakodnevnom radu s bolesnicima
II. ZDRAVSTVENA PRAKSA
• psiholozi zajedno s zdravstvenim djelatnicima svakodnevno rješavaju psihološke
probleme bolesnika
• najviše psihologa u zdravstvu obavlja poslove vezane za kliničku psihologiju
• zaposleni su na kliničkim odjelima općih bolnica, specijalnim bolnicama za psihičke
bolesti, medicinskim centrima i domovima zdravlja
• sve više psihologa radi u različitim područjima zdravstvene prakse koristeći se
psihološkim znanjima i vještinama u pomaganju bolesnicima oboljelima od tjelesnih
bolesti
• pedijatrijski odjeli, kirurški odjeli, centri za rehabilitaciju, neurološki i neurokirurški
odjeli, bolnice za teško oboljele i umiruće bolesnike
III. ZDRAVSTVENA ISTRAŽIVANJA
• psiholozi su članovi interdisciplinarnih istraživačkih timova u istraživanjima složenih
pojava kao što su bol, poremećaji spavanja, utjecaj stresa na nastanak tjelesnih bolesti
• sudjeluju u istraživanjima gdje istovremeno djeluju i biološki i psihološki činitelji koji
se ne mogu cjelovito proučiti bez uzajamne suradnje različitih struka
10. Psiholozi u zdravstvu
Uloga u svim osnovnim područjima zdravstvene prakse:
A.predobrani od bolesti
B.dijagnostici
C.liječenju
D.rehabilitaciji
11. A. Predobrana od bolesti
• najbrojnije bolesti današnjice su kronične; ne mogu se izliječiti, ali se mogu
spriječiti
• odaziv pučanstva na aktivnosti predobrani od bolesti bit će veći ako
poznajemo sociopsihološka obilježja pučanstva koje želimo zaštiti od bolesti i
u skladu s tim pripremaju se PROGRAMI PREVENTIVNE DJELATNOSTI
• korištenje psiholoških metoda (anketiranjem pučanstva o znanju, stavovima i
uvjerenjima vezanim za određene činitelje zdravstvenog ponašanja npr.
pušenje, cijepljenje) pomaže u pripremi preventivnih aktivnosti
• djelovanjem na zdravstveno ponašanje može se usporiti ili suzbiti razvoj
bolesti
• psihološkim testovima i upitnicima od velikog broja ljudi mogu se izdvojiti oni
koji obzirom na crte ličnosti i stil života pripadaju rizičnim skupinama
12. B. Dijagnostika
• utvrđivanje bolesti: npr. vještine informacijske i terapijske komunikacije
• važna psihologijska tehnika INTERVJU; razgovor usmjeren na prikupljanje
obavijesti
• u zdravstvu je najčešći ANAMNESTIČKI INTERVJU- intervju kod kojeg
nastojimo prikupiti što više podataka o bolesti
Dobro vođeni anamnestički intervju ispunjava dvije svrhe:
1. INFORMATIVNU kojom se procjenjuje bolesnikovo stanje
2. EMOCIONALNU koja se očituje u umanjivanju
bolesnikove zabrinutosti razgovorom o bolesti
13. C. Liječenje
• uzajamno povjerenje i poštovanje zdravstvenog djelatnika i bolesnika nužno je
za uspješan tijek liječenja i za ishod bolesti
• pozitivni stavovi i povjerenje bolesnika u zdravstveno osoblje najvažnije su
odrednice bolesnikova ponašanja tijekom bolesti i njegovih emocionalnih
stanja koja mogu djelovati na bolest
• negativna emocionalna stanja u bolnici pogoršavaju tijek bolesti jer smanjuju
obrambene sposobnosti organizma, a bolesnika izlažu većem riziku od
pogoršanja bolesti i pojavi komplikacija
14. D. Rehabilitacija
• brojne psihološke tehnike sučeljavanja s nepovratnim gubitkom zdravlja
pokazale su se korisnima u provođenju uspješne rehabilitacije
• stručnjaci timova za psihosocijalno-edukativnu rehabilitaciju značajno
doprinose sveobuhvatnosti rehabilitacije i pomažu socijalizaciji pacijenata
jer paralelno sa direktnim radom sa pacijentima, aktivno učestvuju i u
pružanju podrške i savjetovanju članova obitelji te aktivno rade na
umrežavanju sa lokalnom zajednicom
15. ŠTO JE ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA?
Grana primijenjene psihologije koja se bavi:
1. proučavanjem utjecaja psihičkih stanja i psihičkih procesa na nastanak i
tijek tjelesnih bolesti kao i utjecajem tjelesnih stanja i tjelesnih bolesti na
psihički život pojedinca
2. primjenom psiholoških znanja i vještina u svakodnevnoj zdravstvenoj
praksi u cilju humanizacije odnosa u zdravstvu i povećanja ukupne
učinkovitosti zdravstvene prakse
16. ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA U
HRVATSKOJ
• prvi laboratorij za psihologiju osnovan je na Medicinskom fakultetu u
Zagrebu
• Ramiro Bujas 1920. godine
• u području obrazovanja i znanosti – prilično zastupljena
• u području psihološke prakse – nedovoljno zastupljena
• rad psihologa na području zdravstva i suradnja sa zdravstvenim djelatnicima
u proučavanju psihičkih pojavnosti zdravlja i bolesti traje u Hrvatskoj već
gotovo jedno stoljeće
• zdravstvena psihologija kao novi predmet prvi je put uvedena u
zdravstveno obrazovanje 1982. godine na Višoj medicinskoj školi u
Zagrebu
• iste godine objavljen je i prvi nastavni tekst iz zdravstvene psihologije
17. Grane zdravstvene psihologije
1. PEDIJATRIJSKA PSIHOLOGIJA - bavi se psihičkim poteškoćama djece
odvojene od roditelja zbog liječenja u bolnici
2. NEUROPSIHOLOGIJA- bavi se dijagnosticiranjem psihičkih poremećaja
uzrokovanih organskim bolestima ili povredama mozga
3. KARDIOLOŠKA PSIHOLOGIJA - bavi se utjecajem psihičkih čimbenika na
nastajanje i tijek srčanožilnih bolesti
4. PSIHOLOGIJA SMRTI I UMIRANJA - bavi se psihičkim poteškoćama
bolesnika oboljelih od neizlječivih bolesti i psihičkim stanjima umirujućih
bolesnika
5. REHABILITACIJSKA PSIHOLOGIJA - bavi se problemima psihološke
prilagodbe na teške gubitke zdravlja i stanja invaliditeta
