2. ŠTO JE PSIHIČKI POREMEĆAJ?
Psihički poremećaj je stanje kod kojeg ponašanje i doživljavanje:
a) odskače od uobičajenog (npr. osoba čuje glasove kojih nema)
b) nije prilagođeno (npr. česti sukobi s okolinom)
c) ometa normalno funcioniranje osobe (npr. osoba ne može
obavljati svoj posao)
d) nije opravdano situacijom u kojoj se osoba nalazi (npr. velika
tuga bez razloga)
3. ODREĐIVANJE PSIHIČKOG POREMEĆAJA
Psihički poremećaji se najčešće otkrivaju prema tzv. MEDICINSKOM
MODELU – na temelju simptoma donosi se dijagnoza.
U tome se koriste:
Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje DSM - IV
(4. izdanje, Američka psihijatrijska udruga)
MKB – 10 (10. revizija Međunarodne klasifikacije bolesti, Svjetska
zdravstvena organizacija)
cca 200 različitih kategorija poremećaja
5. PSIHIČKI POREMEĆAJI
Podjela psihičkih poremećaja u prošlosti:
PSIHOZE (teže – osobe gube kontakt sa stvarnošću, teški
poremećaj mišljenja)
NEUROZE (lakše – nema poremećaja mišljenja)
6. PSIHIČKI POREMEĆAJI OS I.
Os I DSM- IV obuhvaća sve psihičke poremećaje osim poremećaja
ličnosti i mentalne retardacije (13 grupa poremećaja)…
7. 1. ANKSIOZNI POREMEĆAJI
Osnovno obilježje je tjeskoba koja nema racionalne uzroke.
FOBIJA - iracionalan strah od različitih objekata i situacija npr.
životinja, zatvorenog/otvorenog prostora, leta avionom....
NAPADAJ PANIKE - iznenadan veliki strah koji podrazumijeva
tjelesne promjene (simpatički ž.s., ponekad čak i gušenje ili
nesvjesticu)
8. 1. ANKSIOZNI POREMEĆAJI
OKP ili opsesivno - kompulzivni poremećaj - podrazumijeva
opsesivne misli i prisilne, ritualne radnje gdje osoba normalne
radnje poput opetovanog pranja ruku, prebrojavanje kvadrata na
pločniku....
PTSP ili posttraumatski stresni poremećaj - posljedica nekog
traumatskog događaja, a rezultira noćnim morama, ponovnim
proživljavanjem traume, flešbekovima, a ima i tjelesne simptome
9. 2. SOMATOFORMNI POREMEĆAJI
Kod somatoformnih poremećaja psihički problemi iskazuju se u obliku
tjelesnih simptoma kod kojih nema organskog uzroka.
HIPOHONDRIJA – osoba manje, svakodnevne poteškoće tumači kao
simptome teških bolesti bez obzira na uredne medicinske nalaze
10. 3. PSIHOTIČNI POREMEĆAJI
Karakterizira ih gubitak kontakta s realnošću, deluzije (patološko
vjerovanje u nešto što ne odgovara realnosti), halucinacije (osjetni
doživljaji iz okoline npr. glasovi kojih nema), kaotičnost govora (tzv.
salata govora), bizarno ponašanje, suženo emocionalno izražavanje
itd.
SHIZOFRENIJA – najteži psihički poremećaj
11. 4. POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
VELIKI DEPRESIVNI POREMEĆAJ (DEPRESIJA) - karakterizira osjećaj
usamljenosti, nevrijednosti, nezainteresiranost, tuga i potištenost, nisko
samopoštovanje
BIPOLARNI POREMEĆAJ (manično- depresivna psihoza) -
podrazumijeva izmjenu stanja depresije i manije (euforičnost, osjećaj
svemoći često praćen deluzijama, volja, energija)
12. 5. POREMEĆAJI HRANJENJA
ANOREKSIJA (snažan strah od debljine i očituje se odbijanjem
hrane, poremećena slika vlastitog tijela)
BULIMIJA (nakon epizoda prejedanja osoba povraća kako bi
održala tjelesnu težinu)
13. 6. POREMEĆAJI NASTALI KAO POSLJEDICA
UZIMANJA SREDSTAVA OVISNOSTI
zloupotreba droga, alkohola, lijekova ...
mijenja se kognitivno funkcioniranje, emocionalno doživljavanje
i/ili ponašanje
razna delirična stanja te poremećaji kognicije
14. PSIHIČKI POREMEĆAJI OS II.
Os II DSM- IV opisuje razvojne poremećaje i poremećaje ličnosti
15. POREMEĆAJI LIČNOSTI
Trajne karakteristike ličnosti koje onemogućavaju normalno
funkcioniranje u društvu.
Javljaju se samostalno ili prate neki drugi poremećaj. Najpoznatijij
poremećaj je ANTISOCIJALNA LIČNOST (sociopati, psihopati);
podrazumijevaju socijalno neprihvatljivo ponašanje, bez normi i emocija,
češće kod muškaraca...
PARANOIDNI PORMEĆAJ
SHIZIODINI POREMEĆAJ
SHIZOTIPNI POREMEĆAJ
GRANIČNI POREMEĆAJ
HISTRIONSKI POREMEĆAJ
NARCISTIČKI POREMEĆAJ
IZBJEGAVAJUĆI POREMEĆAJ
17. PSIHIČKI POREMEĆAJI OS III.
opisuje ORGANSKA STANJA KOJA MOGU VODITI DO PSIHIČKIH
POREMEĆAJA (trovanje, disfunkcija endokrinog sustava)
PSIHIČKI POREMEĆAJI OS IV.
procjenjuje koliko stresno okolinske prilike djeluju na razvoj psihičkih
poremećaja (npr. dobitak na lotu)
PSIHIČKI POREMEĆAJI OS V.
sjedinjuje podatke prethodne 4 osi; procjenjuje se koliko se trenutno stanje
osobe razlikuje od prethodnog i u kojem bi se smjeru mogao kretati
psihički poremećaj
19. A) MEDICINSKA TERAPIJA
1. PSIHOFARMAKOLOŠKA TERAPIJA (lijekovi)
ANKSIOLITICI - umiruju napadaje straha ili tjeskobe
ANTIDEPRESIVI - ublažavaju depresivna stanja i smanjuju
poremećaje spavanja
ATIPSIHOTICI - ublažavaju simptome shizofrenih poremećaja
2. ELEKTROKONVULZIVNA TERAPIJA
(kratkotrajno puštanje struje kroz mozak, danas samo kod velikog
depresivnog poremećaja)
3. PSIHOKIRURGIJA
(rezanje veza između moždanih hemisfera u slučajevima epilepsije ili
nekontrolirane agresivnosti)
20. B) PSIHOTERAPIJA
Psihoterapijom stručnjaci (psihijatri, klinički psiholozi i socijalni radnici
sa dodatnom naobrazbom) pomažu klijentima da prevladati svoje
poteškoće ili psihičke poremećaje.
Poznati psihoterapeutski pravci:
psihoanalitička terapija
humanistička terapija
kognitivno-bihevioralna terapija
21. LINKOVI:
ŠTO JE DEPRESIJA
KAD TE BOLI MORAŠ REĆI
"BAEUTIFUL MIND"
"AS GOOD AS IT GETS„
"GONE GIRL"
22. LITERATURA
Bratko, D. (2017). Psihologija – udžbenik za gimnazije. Zagreb: Profil
International
Havelka, M. i Zarevski P. (2014). Psihologija-udžbenik za treći razred
medicinske škole za zanimanje medicinska sestra/tehničar opće njege.
Zagreb: Školska knjiga
Jambrović Čugura, I. (2013). Psihologija – priručnik za pripremu ispita
na državnoj maturi. Zagreb: Profil
FOTOGRAFIJA preuzeta s http://assessment.efpa.eu/links-/ 16.1.2021.