(kako se nositi s neugodnim emocijama)

1. Emocionalna edukacija
(kako se nositi s neugodnim emocijama)

2. Emocionalna inteligencija
• prepoznavanje sugovornikovih i vlastitih emocija i pravilno reagiranje na njih
• povezana sa socijalnom inteligencijom –ima značajnu ulogu u postizanju
kvalitetne i ugodne komunikacije

3. Emocionalna inteligencija
Sastavnice:
• PREPOZNAVANJE EMOCIJA –sposobnost prepoznavanja
svojih ili tuđih emocija; ključno –interpretiranje neverbalne
komunikacije omogućuje EMPATIJU = sposobnost uživljavanja u
emocionalno stanje i percepciju druge osobe
• KORIŠTENJE EMOCIJA –prihvaćanje umjesto potiskivanja
emocija i korištenje emocija zbog donošenja boljih odluka
• RAZUMIJEVANJE EMOCIJA–sposobnost prepoznavanja i
imenovanja različitih emocija, razumijevanje složenih emocija i
njihovih izmjena
• UPRAVLJANJE EMOCIJAMA –otvorenost prema svim vrstama
emocija te upravljanje svojim i tuđim emocijama kako bi se smanjile
neugodne, a pojačale ugodne emocije

4. „Svatko se može naljutiti – to je lako. No, naljutiti se
na pravu osobu, u pravom stupnju, u pravo vrijeme,
zbog pravog razloga i na pravi način – to nije lako.”
Aristotel, Nikomahova etika

5. Emocionalna inteligencija
EQ
• sposobnost prepoznavanja vlastitih emocija, razumijevanje
emocija kod drugih ljudi i upravljanje vlastitim emocijama
• David Goleman (r. 1946.), psiholog, 1995. knjiga „Emocionalna
inteligencija” objašnjava kako emocije utječu na naš život
• Potrebna nam je dobra ravnoteža – „ples emocija i razuma” kako
bi nam emocije bile saveznici i prijatelji, te nam pomagale u
donošenju svakodnevnih, ali i najkompleksnijih odluka u životu.

6. 5 većih područja EIQ:
1. Poznavanje i razumijevanje vlastitih osjećaja
2. Upravljanje svojim osjećajima
3. Motiviranje samog sebe
4. Prepoznavanje osjećaja drugih ljudi
5. Dobri odnosi

7. 1. Poznavanje i razumijevanje vlastitih osjećaja
• kamen temeljac EIQ
• ljudi koji mogu postati svjesni svojih osjećaja dok ih proživljavaju znaju
kako se u vezi nečeg osjećaju i stoga mogu donijeti dobre odluke za sebe
• oni će bolje razumjeti svoje osjećaje i njima lakše upravljati

8. 2. Upravljanje svojim osjećajima
• svi ćemo doživjeti tjeskobu, nervozu, ljutnju, tugu, ali je umijeće znati sebe
utješiti, olakšati sebi svoja emocionalna stanja
• oni koji to ne mogu svi drugi su im krivi i oni to tumače da su „iskreni”,
„emotivni” i „temperamentni” dok su vjerojatno impulzivni, skloni
okrivljavanju drugih i najvećim dijelom – usmjereni na sebe
• emocionalno inteligentni ljudi će i ako im se dogodi da „puknu” nakon toga se
ispričati te svo je ponašanje prilagoditi sljedećoj situaciji, a „žrtve uragana
svojih osjećaja” nastaviti će po starom, uvjereni u svoju ispravnost i krivce
tražiti drugdje

9. 3. Motiviranje samog sebe
• ako znamo „sa svojim osjećajima” veća je šansa da postignemo svoje
ciljeve” – bolje ćemo se fokusirati, motivirati, ustrajati do savršenstva i biti
kreativniji…
• „Rekli su mi da nemam šanse za uspjeh jer … i evo – uspjela sam.”
* F L O W *
= potpuna uživljenost u nešto; ne postoji hrvatska riječ; stanje uma kad radimo
nešto u što smo potpuno uronjeni, potpuno fokusirani i uključeni, energizirani te
uživamo u tome što radimo (psiholog Mihaly Csikszentimihalyi)

10. 4. Prepoznavanje osjećaja drugih ljudi
• ključna socijalna vještina – EMPATIJA – obuhvaća našu sposobnost da
prepoznamo suptilne znakove kojima ljudi pokazuju kako se osjećaju i što im
je potrebno i naša sposobnost da ih razumijemo
• preduvjet za altruizam i prosocijalno ponašanje
• presudna za uspješne i ispunjavajuće bliske odnose

11. 5. Dobri odnosi
• ljudi s razvijenom vještinom u međuljudskim odnosima su „društvene
zvijezde” – popularni su i utjecajni
• za životno zadovoljstvo većine ljudi bitno je da su u dobrim odnosima s
drugim ljudima
• biti u „dobrim odnosima” ne znači uvijek biti svima na raspolaganju niti imati
jedinu želju ugoditi drugim ljudima
• s ljudima koji su u dobrim odnosima s drugim ljudima najčešće je zabavno,
opuštajuće, podržavajuće, inspirativno je boraviti i družiti se

12. Može li se uopće
upravljati
osjećajima?
Emocije ne možemo „prekinuti”,
„zaustaviti”, „umanjiti”, „blokirati”…
Ono što možemo je ODABRATI svoju
reakciju, svoje misli i svoje ponašanje.
Možemo se izraziti i ne dozvoliti da neka
emocija upravlja nama na način da je ne
„potpaljujemo” destruktivnim mislima.
Ugodne emocije možemo zadržati i
ohrabrivati.
Što možemo napraviti kad nas obuzme
snažna i/ili neugodna emocija?

13. Možemo:
1. Priznati kako se osjećamo sebi i drugima
Možemo iskreno PRIZNATI svoje osjećaje sebi i drugima - „gledanje u lice
svojim emocijama” tako što možemo voditi mali razgovor sa samim sobom na
način da pišemo dnevnik ili razgovaramo s bliskom osobom o tome kako se
osjećamo („Hrabrost nije odsustvo straha, već djelovanje usprkos strahu”).
Brige se umanje kad se podijele isto kao što se radost uveća kad se dijeli…
2. Izbjeći neku situaciju koja nas previše smeta
Ako poznajemo sebe i što nas smeta možemo to izbjeći (osobu koja nas puni
negativnom energijom, gledati emisiju koja nas uzrujava) – to ne znači da
„bježimo” od situacije već da znamo svoje granice i čuvamo sebe.

14. Možemo:
3. Dobro se pripremiti
Ako znamo da smo prestravljeni izlaskom na ispit za kojeg se nismo pripremili
– sjednemo i pripremimo se.
4. Jasan pogled na situaciju
Ako treba i uz pomoć druge osobe; od svake situacije možemo napraviti dramu
ili nešto veselo ovismo o tome kako je interpretiramo. Već samo verbaliziranje
neke situacije pomaže nam kod emocionalnog oslobađanja; reinterpretiramo ili
preoblikujemo vlastiti pogled. Naravno to ne znači da lažemo sebi tipa („Imam
6 jedinica, to nije ništa strašno i ne moram sjesti ii naučiti”.) već znači da
preoblikujemo pogled na situaciju koji je skučen i ograničen.

15. Možemo:
5. Akcija!
Kad smo angažirani u nekoj aktivnosti, emocionalna napetost popušta. Možemo
pjevati, plesati, pospremati, trčati, šetati, naći se s nekim, a ako smo u sukobu
možemo početi razgovor s drugom osobom (što mirnije naravno). Bitno je pokrenuti
se. U nekim psihoterapijama jedan od preduvjeta tretmana kod depresije je tjelesna
aktivnost. Nekretanje potencira stanje umrtvljenosti i misli koje se vrte u krug.
6. Humor!
Kad znamo uočiti komičan moment , nasmijemo se i opustimo i trenutno težina
nestaje. Kad se nasmijemo i opustimo, trenutno smo manje napeti. Sve što nam se
dogodi možemo biti jedan tragičan dan ili ga možemo gledati kao jedan Briget Jones
ili nekog iz serije Friends.

16. Možemo:
7. Bezbrižnost!
Uz dijeljenje naših briga pomaže i:
- spoznaja da ono „što je bilo bilo je”
- većina briga se ipak ne realizira (prema Zvonarević, 1989.) oko 2/3 briga ne
ostvari
- uvidjeti što je najgore u tome da se ta briga i ostvari ; je li to baš tako strašno
da ne možete to preživjeti
8. Opuštanje i relaksacija!
Zanimljivo je da se psihička napetost uzrokovana emocijama, najčešće ocrtava i u
nekoj skupini mišića pa i cijelom tijelu. U suvremenom društvu napetost opstaje u
tijelu jer nemamo priliku iskazivati emocije straha ljutnje, a često i pozitivne
emocije. Brojne terapije „usmjerene tijelu” ili tzv. „body work” zasnivaju se na
prepoznavanju i otpuštanju napetosti. Opuštanjem tijela, odmorom, promjenom
položaja tijela, određenim pokretima i dubokim disanjem (poznato „trbušno
disanje”) možemo znatno mijenjati emocionalno stanje.

17. Zašto je dobro biti emocionalno
inteligentan?
ljudi visoke emocionalne inteligencije dobivaju više podrške od svojih
prijatelja i imaju manje problema u odnosima s drugim ljudima
manja je vjerojatnost da će postati skloni zloupotrebi droge i alkohola
uspješnije izbjegavaju nesuglasice i konflikte s drugima
manje su agresivni
u poslovnom okruženju njihovi su klijenti zadovoljniji uslugama.

18. 1. Postoji li dokaz protiv moje misli?
2. Što bi mi član obitelji rekao
racionalno na ovo?
3. Brinem li se o nečem što ne mogu
kontrolirati?
4. Ako bi gledao na situaciju
pozitivno, kako bi moja misao mogla
biti drugačija?
5. Je li mi ova misao korisna ili mi
samo izaziva stres?
6. Hoće li ova misao biti korisna za 6
mjeseci? Hoće li ovo biti važno za
godinu dana?
Misao:
„Sve sam
pogriješila u
životu!”

19. Literatura:
• Boban Lipić, A., Jambrović Čugura, I., Kolega M. (2020.). Psihologija
udžbenik psihologije u drugom i trećem razredu gimnazija. Zagreb:
Školska knjiga
• Munivrana, A. i sur. (2014.) Od srca do srca. Komunikacijski modeli kao
alat u medijaciji. Zagreb: Forum za slobodu odgoja