More Related Content
Similar to Emocionalna edukacija.pptx
Emocionalna edukacija.pptx
- 1. Emocionalna edukacija (kako senositi s neugodnim emocijama)
- 2. Emocionalna inteligencija • prepoznavanjesugovornikovih i vlastitih emocija i pravilno reagiranje na njih • povezana sa socijalnom inteligencijom –ima značajnu ulogu u postizanju kvalitetne i ugodne komunikacije
- 3. Emocionalna inteligencija Sastavnice: • PREPOZNAVANJEEMOCIJA –sposobnost prepoznavanja svojih ili tuđih emocija; ključno –interpretiranje neverbalne komunikacije omogućuje EMPATIJU = sposobnost uživljavanja u emocionalno stanje i percepciju druge osobe • KORIŠTENJE EMOCIJA –prihvaćanje umjesto potiskivanja emocija i korištenje emocija zbog donošenja boljih odluka • RAZUMIJEVANJE EMOCIJA–sposobnost prepoznavanja i imenovanja različitih emocija, razumijevanje složenih emocija i njihovih izmjena • UPRAVLJANJE EMOCIJAMA –otvorenost prema svim vrstama emocija te upravljanje svojim i tuđim emocijama kako bi se smanjile neugodne, a pojačale ugodne emocije
- 4. „Svatko se moženaljutiti – to je lako. No, naljutiti se na pravu osobu, u pravom stupnju, u pravo vrijeme, zbog pravog razloga i na pravi način – to nije lako.” Aristotel, Nikomahova etika
- 5. Emocionalna inteligencija EQ • sposobnostprepoznavanja vlastitih emocija, razumijevanje emocija kod drugih ljudi i upravljanje vlastitim emocijama • David Goleman (r. 1946.), psiholog, 1995. knjiga „Emocionalna inteligencija” objašnjava kako emocije utječu na naš život • Potrebna nam je dobra ravnoteža – „ples emocija i razuma” kako bi nam emocije bile saveznici i prijatelji, te nam pomagale u donošenju svakodnevnih, ali i najkompleksnijih odluka u životu.
- 6. 5 većih područjaEIQ: 1. Poznavanje i razumijevanje vlastitih osjećaja 2. Upravljanje svojim osjećajima 3. Motiviranje samog sebe 4. Prepoznavanje osjećaja drugih ljudi 5. Dobri odnosi
- 7. 1. Poznavanje irazumijevanje vlastitih osjećaja • kamen temeljac EIQ • ljudi koji mogu postati svjesni svojih osjećaja dok ih proživljavaju znaju kako se u vezi nečeg osjećaju i stoga mogu donijeti dobre odluke za sebe • oni će bolje razumjeti svoje osjećaje i njima lakše upravljati
- 8. 2. Upravljanje svojimosjećajima • svi ćemo doživjeti tjeskobu, nervozu, ljutnju, tugu, ali je umijeće znati sebe utješiti, olakšati sebi svoja emocionalna stanja • oni koji to ne mogu svi drugi su im krivi i oni to tumače da su „iskreni”, „emotivni” i „temperamentni” dok su vjerojatno impulzivni, skloni okrivljavanju drugih i najvećim dijelom – usmjereni na sebe • emocionalno inteligentni ljudi će i ako im se dogodi da „puknu” nakon toga se ispričati te svo je ponašanje prilagoditi sljedećoj situaciji, a „žrtve uragana svojih osjećaja” nastaviti će po starom, uvjereni u svoju ispravnost i krivce tražiti drugdje
- 9. 3. Motiviranje samogsebe • ako znamo „sa svojim osjećajima” veća je šansa da postignemo svoje ciljeve” – bolje ćemo se fokusirati, motivirati, ustrajati do savršenstva i biti kreativniji… • „Rekli su mi da nemam šanse za uspjeh jer … i evo – uspjela sam.” * F L O W * = potpuna uživljenost u nešto; ne postoji hrvatska riječ; stanje uma kad radimo nešto u što smo potpuno uronjeni, potpuno fokusirani i uključeni, energizirani te uživamo u tome što radimo (psiholog Mihaly Csikszentimihalyi)
- 10. 4. Prepoznavanje osjećajadrugih ljudi • ključna socijalna vještina – EMPATIJA – obuhvaća našu sposobnost da prepoznamo suptilne znakove kojima ljudi pokazuju kako se osjećaju i što im je potrebno i naša sposobnost da ih razumijemo • preduvjet za altruizam i prosocijalno ponašanje • presudna za uspješne i ispunjavajuće bliske odnose
- 11. 5. Dobri odnosi •ljudi s razvijenom vještinom u međuljudskim odnosima su „društvene zvijezde” – popularni su i utjecajni • za životno zadovoljstvo većine ljudi bitno je da su u dobrim odnosima s drugim ljudima • biti u „dobrim odnosima” ne znači uvijek biti svima na raspolaganju niti imati jedinu želju ugoditi drugim ljudima • s ljudima koji su u dobrim odnosima s drugim ljudima najčešće je zabavno, opuštajuće, podržavajuće, inspirativno je boraviti i družiti se
- 12. Može li seuopće upravljati osjećajima? Emocije ne možemo „prekinuti”, „zaustaviti”, „umanjiti”, „blokirati”… Ono što možemo je ODABRATI svoju reakciju, svoje misli i svoje ponašanje. Možemo se izraziti i ne dozvoliti da neka emocija upravlja nama na način da je ne „potpaljujemo” destruktivnim mislima. Ugodne emocije možemo zadržati i ohrabrivati. Što možemo napraviti kad nas obuzme snažna i/ili neugodna emocija?
- 13. Možemo: 1. Priznati kakose osjećamo sebi i drugima Možemo iskreno PRIZNATI svoje osjećaje sebi i drugima - „gledanje u lice svojim emocijama” tako što možemo voditi mali razgovor sa samim sobom na način da pišemo dnevnik ili razgovaramo s bliskom osobom o tome kako se osjećamo („Hrabrost nije odsustvo straha, već djelovanje usprkos strahu”). Brige se umanje kad se podijele isto kao što se radost uveća kad se dijeli… 2. Izbjeći neku situaciju koja nas previše smeta Ako poznajemo sebe i što nas smeta možemo to izbjeći (osobu koja nas puni negativnom energijom, gledati emisiju koja nas uzrujava) – to ne znači da „bježimo” od situacije već da znamo svoje granice i čuvamo sebe.
- 14. Možemo: 3. Dobro sepripremiti Ako znamo da smo prestravljeni izlaskom na ispit za kojeg se nismo pripremili – sjednemo i pripremimo se. 4. Jasan pogled na situaciju Ako treba i uz pomoć druge osobe; od svake situacije možemo napraviti dramu ili nešto veselo ovismo o tome kako je interpretiramo. Već samo verbaliziranje neke situacije pomaže nam kod emocionalnog oslobađanja; reinterpretiramo ili preoblikujemo vlastiti pogled. Naravno to ne znači da lažemo sebi tipa („Imam 6 jedinica, to nije ništa strašno i ne moram sjesti ii naučiti”.) već znači da preoblikujemo pogled na situaciju koji je skučen i ograničen.
- 15. Možemo: 5. Akcija! Kad smoangažirani u nekoj aktivnosti, emocionalna napetost popušta. Možemo pjevati, plesati, pospremati, trčati, šetati, naći se s nekim, a ako smo u sukobu možemo početi razgovor s drugom osobom (što mirnije naravno). Bitno je pokrenuti se. U nekim psihoterapijama jedan od preduvjeta tretmana kod depresije je tjelesna aktivnost. Nekretanje potencira stanje umrtvljenosti i misli koje se vrte u krug. 6. Humor! Kad znamo uočiti komičan moment , nasmijemo se i opustimo i trenutno težina nestaje. Kad se nasmijemo i opustimo, trenutno smo manje napeti. Sve što nam se dogodi možemo biti jedan tragičan dan ili ga možemo gledati kao jedan Briget Jones ili nekog iz serije Friends.
- 16. Možemo: 7. Bezbrižnost! Uz dijeljenjenaših briga pomaže i: - spoznaja da ono „što je bilo bilo je” - većina briga se ipak ne realizira (prema Zvonarević, 1989.) oko 2/3 briga ne ostvari - uvidjeti što je najgore u tome da se ta briga i ostvari ; je li to baš tako strašno da ne možete to preživjeti 8. Opuštanje i relaksacija! Zanimljivo je da se psihička napetost uzrokovana emocijama, najčešće ocrtava i u nekoj skupini mišića pa i cijelom tijelu. U suvremenom društvu napetost opstaje u tijelu jer nemamo priliku iskazivati emocije straha ljutnje, a često i pozitivne emocije. Brojne terapije „usmjerene tijelu” ili tzv. „body work” zasnivaju se na prepoznavanju i otpuštanju napetosti. Opuštanjem tijela, odmorom, promjenom položaja tijela, određenim pokretima i dubokim disanjem (poznato „trbušno disanje”) možemo znatno mijenjati emocionalno stanje.
- 17. Zašto je dobrobiti emocionalno inteligentan? ljudi visoke emocionalne inteligencije dobivaju više podrške od svojih prijatelja i imaju manje problema u odnosima s drugim ljudima manja je vjerojatnost da će postati skloni zloupotrebi droge i alkohola uspješnije izbjegavaju nesuglasice i konflikte s drugima manje su agresivni u poslovnom okruženju njihovi su klijenti zadovoljniji uslugama.
- 18. 1. Postoji lidokaz protiv moje misli? 2. Što bi mi član obitelji rekao racionalno na ovo? 3. Brinem li se o nečem što ne mogu kontrolirati? 4. Ako bi gledao na situaciju pozitivno, kako bi moja misao mogla biti drugačija? 5. Je li mi ova misao korisna ili mi samo izaziva stres? 6. Hoće li ova misao biti korisna za 6 mjeseci? Hoće li ovo biti važno za godinu dana? Misao: „Sve sam pogriješila u životu!”
- 19. Literatura: • Boban Lipić,A., Jambrović Čugura, I., Kolega M. (2020.). Psihologija udžbenik psihologije u drugom i trećem razredu gimnazija. Zagreb: Školska knjiga • Munivrana, A. i sur. (2014.) Od srca do srca. Komunikacijski modeli kao alat u medijaciji. Zagreb: Forum za slobodu odgoja