Dokument analizira emocije kroz strukturu i funkciju ljudskog mozga, naglašavajući važnost amigdale u prepoznavanju i izražavanju emocija. Osnovne emocije, kao što su radost i strah, definirane su kao urođene i univerzalne, dok su složene emocije stečene iskustvom. Također se raspravlja o emocionalnim stanjima i njihovim fiziološkim aspektima, uključujući kako povezane hormonalne reakcije utječu na ponašanje.

1. Emocije
.

2.  Podsjetimo se...
• AMIGDALA
(dio limbičkog sustava)
• DESNA strana mozga je
uspješnija u prepoznavanju
i izražavanju emocija i
u razumijevanju složenih
odnosa koje se ne mogu
prepoznati riječima!
Definicija:
• afektivni psihički procesi koje karakteriziraju:
a) tjelesne promjene
b) izražajne promjene
c) subjektivni doživljaj

3.  Podjela emocija
1) OSNOVNE (primarne, jednostavne)
• radost, žalost, strah, gađenje, srdžba, iznenađenje
2) SLOŽENE (sekundarne).
• ljubav, ljubomora, ponos, nježnost, mržnja...
• Prema hedonističkom tonu, emocije mogu biti UGODNE i
NEUGODNE.

4.  Osnovne emocije
Charles Darwin (19. st.)
“Izražavanje emocija kod ljudi i životinja”
Hipoteza o univerzalnosti i urođenosti izraza lica pri izražavanju osnovnih
emocijama
istraživanja na slijepim osobama (isti izrazi lica kod osnovnih emocija kao i ljudi
koji vide)
istraživanja na ljudima iz različitih kultura kojima su prikazane slike osoba koje
su pozirale šest osnovnih emocija - prepoznaju emocije na slikama)

5.  Osnovne/složene emocije
RAZLIKA:
• Jednostavne su urođene i pojavljuju se u ranom razvojnom razdoblju,
nastaju brzo i spontano, imaju univerzalnu facijalnu ekspresiju (otkrio C.
Darwin) i u različitim kulturama ih uzrokuju slični događaji, osim kod ljudi,
primjećene su i kod nekih vrsta životinja.
• Složene nisu urođene već se stječu iskustvom u životu, nemaju urođenu
facijalnu ekspresiju već se različito izražavaju i u različitim ih kulturama
uzrokuju različiti događaji.

6.  Emocije/ raspoloženja
EMOCIJE :
 kratkotrajne
 jaki intenzitet
 jasan uzrok
RASPOLOŽENJA:
• dugotrajna
• srednji intenzitet
• nije jasan uzrok

7.  Emocionalna stanja
• Afekti su jakog intenziteta i kratkog trajanja.
• Raspoloženja su srednjeg intenziteta i dugog trajanja.
• Strasti su jakog intenziteta i dugog trajanja.

8.  Kako doživljavamo emocije (primjer)!
Hodamo ulicom i opazimo psa. SITUACIJA
Mislimo da će nas ugristi. KOGNITIVNA PROCJENA
Osjećamo strah. EMOCIONALNI DOŽIVLJAJ
Probuđen simpatikus. TJELESNE PROMJENE
Osjećamo drhtavicu i blijedi smo. IZRAŽAJ
Odlučimo pobjeći i počnemo trčati. PONAŠANJE
• Kognitivna procjena; vjerovanje da smo u opasnosti!

9. Hipotalamus- hipofiza- kora nadbubrežne žlijezde
• Kod emocija je aktiviran HIPOTALAMUS.
• Daje naredbu HIPOFIZI da počne izlučivati hormone za aktivaciju
nadbubrežnih žlijezdi i gušterače i tako daje naredbu vegetativnom
živčanom sustavu.
(Kod npr. tuge aktiviran je parasimpatikus kako bi se očuvala energija.)
(Kod npr. straha aktiviran je simpatikus kako bi se organizam potaknuo na
akciju napadni ili bježi.)
• Lučenje KORTIZOLA je konačni produkt i izraz aktivnosti osovine
hipotalamus-hipofiza-kora nadbubrežne žlijezde.
(podsjetnik na Psihosomatske bolesti!!!!!)

10.  Poligraf / detektor laži
• mjerenje tjelesnih promjena koje prate emocije (disanje, rad srca i znojenje)
• rezultati ovise o ispitivaču koji na temelju reakcija vidi neregularnosti u
fiziološkim parametrima (kako formulira pitanja, kako prati verbalnu i
neverbalnu komunikaciju ispitanika, kako obavi iznimno bitan prijetestni
razgovor)
• neki ljudi se mogu uvježbati da smanje svoje tjelesne promjene pri
emocijama,a ponekad osoba koja ne laže može imati snažne tjelesne
promjene pri kritičkim pitanjima i tako „pasti“
• detektor laži se ne prihvaća kao dokaz na sudu, ali može biti koristan u
vrijeme istrage
• odgovori su da/ne