SlideShare a Scribd company logo
dr Šarac
Jorgos Papanikolau ( 1883 — 1962)
američki lekar i patolog grčkog porekla,
pionir u primeni citologije u ranom otkrivanjanju prekanceroznih lezija grlića materice u
žena.
Prvi lekar koji u ginekološku praksu 1953. uveo test koji po njemu nosi eponim
PAPA ili Papanicolau test
Dobitnik je prestižne Nagrade Alberta Lasker za medicinu (1950) D
Papanikolau test
 PAPA test je skrining test premalignih i malignih promena grlića materice.
 Pozitivan nalaz je indikator eventualno prisutnog problema.
 PAPA test je učinio veliki pomak u prevenciji raka grlića materice jer se njime
mogu dokazati abnormalne ćelije , rani znaci raka.
 Rak grlića materice retko pokazuje simptome, to je "tiha" bolest.
 U većini slučajeva ako je nekontrolisan, treba 7-10 godina da bi se razvio.
dr Šarac
Pregled za rano otkrivanje raka grlića materice obavlja se
jednostavnim Papanikolau testom.
 Redovni pregledi imaju za cilj da
promene na grliću materice pronađu
rano, pre nego što nastane rak
 Sa preko 1300 novoobolelih i približno
500 umrlih žena, rak grlića materice
drugi je vodeći uzrok obolevanja i
četvrti je uzrok umiranja od raka među
našom ženskom populacijom.
 Potrebno je nekoliko godina da bi
promene na grliću materice izazvane
virusnom infekcijom (HPV)koja dugo
traje, prerasle u rak.
dr Šarac
 Faktori rizika za nastanak raka grlića materice
Rano stupanje u polne-seksualne odnose
Česta promena seksualnih partnera
Nedovoljno korišćenje kondoma pri odnosima sa novim ili nepoznatim partnerom.
Loš socio-ekonomski status
 PAPA test je deo ginekološkog pregleda
 cilj je što ranije otkrivanje prekanceroznih i kanceroznih stanja grlića materice.
 Tokom pregleda uzima se materijal za citološki pregled sa prednje i zadnje usne
grlića materice i iz kanala grlića materice,pri čemu uzorci moraju da budu jasno
obeleženi i propraćeni adekvatnom dokumentacijom.
 Od uzorka se napravi citološki razmaz
 ( ćelije grlića materice se razmažu po predmetnom staklu )
 u kojem se pod mikroskopom gledaju znaci zapaljenja grlića, uzročnici infekcije,
dobroćudne i zloćudne ćelije i promene.
 Test se obavezno preporučuje seksualno aktivnim ženama ili starijim od 18 godina
života jednom godišnje.
 Ukoliko to vaš ginekolog preporuči po potrebi i češće.
 Najbolje vreme za uzimanje uzorka je sredina ciklusa tj. 10-20 dana nakon prvog dana
poslednje menstruacije.
 Obavezno 2 dana pre odlaska na pregled treba izbegavati tuširanje vagine ili
umetanje vaginalnih lekova, spermacidnih pena, krema ili tableta jer navedeni
postupci mogu isprati ili sakriti izmenjene ćelije.
 Smatra se da se redovnom godišnjom PAPA kontrolom smanjuje rizik umiranja od
raka grlića materice za 90%!
Papanikolau test.
 Kružnim pokretom po vagini, struganjem ili prebrisavanjem četkicom sluzokože
uzima se sadržaj koji se prenese na predmetno staklo–pločicu, i prosleđuje u
laboratoriju.
 Uzorak treba da bude adekvatno obeležen i zaštićen od oštećenja.
Pri pregledu se koristi
spekulum
špatula
ili četkica
predmetno staklo
dr Šarac
 Test ima nedostataka i tehničkih ograničenja zbog kojih njegova najveća osetljivost ne
prelazi 80% -90%.
 To znači da u najboljem slučaju svaka peta žena koja ima predstadijum karcinoma ili rani
karcinom (CIN) dobije lažno negativan (uredan) nalaz Papa testa.
Uzroci koje dovode do abnormalnog nalaza:
 Abnormalan nalaz ne znači rak.
 Takav nalaz je relativno čest.
 Uzroci koje dovode do abnormalnog
nalaza:
 nedavni polni odnos
 ispiranje rodnice
 gljivice ili druge infekcije, npr. herpes
 trudnoća ili pobačaj
 neki lekovi
 hormonalne promene
 tipovi HPV-a koji uzrokuju genitalne
bradavice
Tumačenje nalaza PAPA testa
Nalaz može biti
1. uredan;
2. pokazivati zapaljenske i eventualno uzroke zapaljenja, ali bez promena u epitelnim
ćelijama;
3. biti abnormalan jer su nađene izmenjene ćelije.
Abnormalan nalaz ne znači karcinom, kao ni da takvo stanje bezuslovno prelazi u
karcinom, mada neke od tako promenjenih tzv. displastičnih ćelija imaju veću
verovatnoću da postanu maligne.
Displazija je stanje u kojem se epitelne ćelije grlića materice svojom veličinom,
izgledom i sazrevanjem razlikuju od normalnih epitelnih ćelija ali još nisu maligne.
One sadrže potencijal da postanu maligne (prekancerozno stanje)
 cerviks je prekriven epitelnim slojem, koji se sastoji
od 12-24 redova gusto zbijenih ćelija.
 Epitelni sloj se oslanja na bazalnu membranu, ispod
koje se nalazi tkivo od kojeg je izgrađen grlić
materice.
 Vaginalni deo grlića materice (porciju) pokriva
bledoružičast, pločasto slojeviti epitel.
 Granica između pločasto slojevitog i cilindričnog
epitela je jasna i nalazi se u nivou spoljašnjeg
materičnog ušća.
 Grupa I: Negativan nalaz – normalan
 Grupa II: Negativan nalaz – upala
 Grupa IIIa: Laka displazija – odstupanje od normalnog
izgleda, između normalnog i karcinoma
 Grupa IIIb: Teška displazija – moguć početni karcinom
 Grupa IV: Siguran početni karcinom
 Grupa V: Uznapredovali karcinom grlića materice
 Ukoliko nalaz Pap-a testa ukazuje na premaligno
ili maligno stanje, potrebno je ponoviti nalaz.
 Neophodno je da se cerviks pogleda pod
uveličanjem, uz pomoć optičkog instrumenta -
kolposkopa .
 U toku pregleda, aplikuje se sirćetna kiselina,
što uzrokuje da nukleus (jedro) ćelija nabubri,
usled čega ne propušta svetlo.
 Cerviks se potom osvetli svetlom kolposkopa.
 Površine koje su nepropusne za svetlost,
reflektuju nazad svetlost doktoru.
 Reflektovana svetlost je bela, pa su takve
površine vidljive.
 Ćelije spoljnog sloja zdrave površine cerviksa
imaju mala jedra, pa će propuštati svetlo. Bela
polja su reoni displazije.
 Što je polje belje, to je stupanj displazije teži.
Kolposkopija
 Kolposkopskim pregledom se može registrovati i abnormalna vaskularizacija.
 Neoplazija označava novi rast, a on je povezan sa novom vaskularizacijom, pri čemu se kao
osnovna karakteristika pojavljuju novonastale vaskularne šare, što je nepravilno (abnormalno)
grananje krvnih sudova.
 Što je vaskularizacija abnormalnija, to je displazna promena teža.
 Za procenu eventualnih promena cervikalnog nivoa bazalne membrane, u savremenoj
dijagnostici se koriste ultrazvučni aparati visokih performansi.
 Pregled mora da bude rađen na adekvatan način
- intrakavitalnom (vaginalnom) sondom, uz upotrebu CPA moda,
kao i trodimenzionalnom obradom vaskularizacije cerviksa (protkanost krvnim sudovima) na
nivou bazalne membrane.
 Displazije se nalaze u oko 2-5% žena, a rizik prelaza u karcinom iznosi 10-15%
odnosno 30-50% ako se radi o CIS.
 Naime, displastične ćelije mogu biti više ili manje promenjene, pa se tako razlikuju
 tri nivoa displazije:blaga, umerena i teška.
 Često se kao sinonimi koriste i termin CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija), pri
čemu u zavisnosti o debljini zahvaćenog epitela postoji:
 CIN I (blaga displazija), CIN II (umerena displazija) i CIN III (teška
displazija odnosno CIS tj. carcinoma in situ).
 CIS, za razliku od invazivnog karcinoma, nije probio bazalnu membranu (koja
razdvaja epitel od vezivnog tkiva s krvnim i limfnim sudovima koje se nalazi ispod
epitela), pa je još uvek ograničen samo na epitel.
 U nalazu PAPA testa moguće je naići i na termin SIL (skvamozna intraepitelna
lezija)Postoji i nalaz atipičnih skvamoznih, odnosno glandularnih (žlezdanih) ćelija
neodređenoga značenja (ASCUS odnosno AGCUS)
U Srbiji se danas primenjuje
klasifikacija prema Betezda sistemu
 ustanovljena 1988. godine
 od strane Nacionalnog Instituta za karcinom SAD (u Betezdi)
1. I Unutar normalnih granica – Nema abnormalnih ćelija u citološkom brisu
2. II Benigne ćelijske promene – Nalaz unutar normalnih granica, uz moguću blagu upalu
3. III ASCUS – atipične skvamozne ćelije neodređenog značaja – definišu se kao ćelijske
abnormalnosti ponovite PAPA test za 3-6 meseci, da bi se videlo da li su abnormalne ćelije
iščezle ili ne.
4. IV L-SIL – skvamozna intraepitelna neoplazija niskog stepena – odgovara blagoj displaziji, tj.
CIN 1 na tkivu. najčešće nestane spontano i ne zahteva nikakav tretman. Kod nekih žena,
međutim, abnormalne ćelije neće nestati ili će se pogoršati, pa će u tom slučaju biti potreban
određeni tretman.
5. V H-SIL – skvamozna intraepitelna neoplazija visokog stepena – odgovara umereno teškoj
(CIN 2) i teškoj (CIN 3) displaziji na tkivnom uzorku i znači da su u brisu nađene ćelije koje
upućuju da je prisutna neka promena težeg stepena. neće iščeznuti same od sebe i zahtevaju
određeni tretman.
6. VI Karcinom grlića materice
 Ukoliko je kolposkopija adekvatno izvedena, što označava vizuelizaciju svih abnormalnih
polja,
 tada se uzima biopsija abnormalnih polja i šalje na patološku pretragu.
 Na osnovu dobijenog nalaza patologa i postavljanja dijagnoze,
 ordinirajući lekar će da isplanira dalji tok i adekvatan individualni tretman grlića.
 ko je došlo do promena na ćelijama tkiva ženi se obično savetuje da se otkloni to tkivo.
 Postoji nekoliko načina za to, uključujući dijatermiju petlje ili pomoću lasera.
 Većina postupaka može da bude izvedena sa lokalnom anestezijom, dok je žena budna.
Nakon tih postupaka može da postoji neko manje krvarenje, ali grlić materice se zaleči
brzo.
 Prekancerogeno tkiva koje je sada uklonjeno biće zamenjeno novim, zdravijim tkivom.
HPV DNK
 Različite kliničke studije su pokazale da HPV DNK test
otkriva više žena s CIN nego Papa test.
 HPV DNK test treba uraditi uz Papa test kod redovnog
ginekološkog godišnjeg pregleda žena uzrasta od 25 i više
godina.
 Kod svih žena, uključujući i mlađe od 25 godina, HPV DNK
test treba uraditi odmah nakon prvog abnormalnog nalaza
Papa testa.

dr Šarac

More Related Content

What's hot

ANATOMIJA URINARNI SISTEM
 ANATOMIJA URINARNI SISTEM ANATOMIJA URINARNI SISTEM
ANATOMIJA URINARNI SISTEM
Anatomija dr Šarac
 
PRVE SLOVENSKE KNEŽEVINE I MISIJA ĆIRILA I METODIJA
PRVE SLOVENSKE KNEŽEVINE  I MISIJA ĆIRILA I METODIJAPRVE SLOVENSKE KNEŽEVINE  I MISIJA ĆIRILA I METODIJA
PRVE SLOVENSKE KNEŽEVINE I MISIJA ĆIRILA I METODIJA
m way
 
Svakodnevni zikr i dove
Svakodnevni zikr i doveSvakodnevni zikr i dove
Svakodnevni zikr i doveSuana Tulić
 
Hemijska organizacija ćelije-ugljeni hidrati i lipidi
Hemijska organizacija ćelije-ugljeni hidrati i lipidiHemijska organizacija ćelije-ugljeni hidrati i lipidi
Hemijska organizacija ćelije-ugljeni hidrati i lipidi
Ivana Damnjanović
 
Митохондрије
МитохондријеМитохондрије
Митохондрије
Violeta Djuric
 
Krvne grupe
Krvne grupeKrvne grupe
Krvne grupe
Ivana Damnjanović
 
Endokrini sistem ,anatomija i fiziologija
Endokrini  sistem ,anatomija i fiziologijaEndokrini  sistem ,anatomija i fiziologija
Endokrini sistem ,anatomija i fiziologijadr Šarac
 
ХЕМИЈСКИ САСТАВ ЖИВИХ БИЋА.pptx
ХЕМИЈСКИ САСТАВ ЖИВИХ БИЋА.pptxХЕМИЈСКИ САСТАВ ЖИВИХ БИЋА.pptx
ХЕМИЈСКИ САСТАВ ЖИВИХ БИЋА.pptx
VesnaVasiljevic2
 
Чула и рецептори
Чула и рецепториЧула и рецептори
Чула и рецептори
Violeta Djuric
 
Vezivanje otpornika
Vezivanje otpornikaVezivanje otpornika
Vezivanje otpornika
Dejana Maličević
 
Nervni sistem - Jelena Stojanović - Jasmina Miljković
Nervni sistem - Jelena Stojanović - Jasmina MiljkovićNervni sistem - Jelena Stojanović - Jasmina Miljković
Nervni sistem - Jelena Stojanović - Jasmina Miljković
NašaŠkola.Net
 
Pripreme za ispit
Pripreme za  ispitPripreme za  ispit
Pripreme za ispit
dr Šarac
 
1. суд увод
1. суд   увод1. суд   увод
1. суд увод
filozofskaazbuka
 
Hemijska organizacija ćelije; voda i neorganske materije
Hemijska organizacija ćelije; voda i neorganske materijeHemijska organizacija ćelije; voda i neorganske materije
Hemijska organizacija ćelije; voda i neorganske materije
Ivana Damnjanović
 
Endokrini sistem
Endokrini sistemEndokrini sistem
Endokrini sistem
dr Šarac
 
Pathology of the_placenta_-_lecture
Pathology of the_placenta_-_lecturePathology of the_placenta_-_lecture
Pathology of the_placenta_-_lecture
Celso Silva
 

What's hot (20)

ANATOMIJA URINARNI SISTEM
 ANATOMIJA URINARNI SISTEM ANATOMIJA URINARNI SISTEM
ANATOMIJA URINARNI SISTEM
 
Nepravilnosti kostiju
Nepravilnosti kostijuNepravilnosti kostiju
Nepravilnosti kostiju
 
PRVE SLOVENSKE KNEŽEVINE I MISIJA ĆIRILA I METODIJA
PRVE SLOVENSKE KNEŽEVINE  I MISIJA ĆIRILA I METODIJAPRVE SLOVENSKE KNEŽEVINE  I MISIJA ĆIRILA I METODIJA
PRVE SLOVENSKE KNEŽEVINE I MISIJA ĆIRILA I METODIJA
 
Svakodnevni zikr i dove
Svakodnevni zikr i doveSvakodnevni zikr i dove
Svakodnevni zikr i dove
 
Transaminaze 2014
Transaminaze 2014Transaminaze 2014
Transaminaze 2014
 
Hemijska organizacija ćelije-ugljeni hidrati i lipidi
Hemijska organizacija ćelije-ugljeni hidrati i lipidiHemijska organizacija ćelije-ugljeni hidrati i lipidi
Hemijska organizacija ćelije-ugljeni hidrati i lipidi
 
Митохондрије
МитохондријеМитохондрије
Митохондрије
 
Krvne grupe
Krvne grupeKrvne grupe
Krvne grupe
 
Digestivni trakt
Digestivni traktDigestivni trakt
Digestivni trakt
 
Endokrini sistem ,anatomija i fiziologija
Endokrini  sistem ,anatomija i fiziologijaEndokrini  sistem ,anatomija i fiziologija
Endokrini sistem ,anatomija i fiziologija
 
Krvni sistem kičmenjaka
Krvni sistem kičmenjakaKrvni sistem kičmenjaka
Krvni sistem kičmenjaka
 
ХЕМИЈСКИ САСТАВ ЖИВИХ БИЋА.pptx
ХЕМИЈСКИ САСТАВ ЖИВИХ БИЋА.pptxХЕМИЈСКИ САСТАВ ЖИВИХ БИЋА.pptx
ХЕМИЈСКИ САСТАВ ЖИВИХ БИЋА.pptx
 
Чула и рецептори
Чула и рецепториЧула и рецептори
Чула и рецептори
 
Vezivanje otpornika
Vezivanje otpornikaVezivanje otpornika
Vezivanje otpornika
 
Nervni sistem - Jelena Stojanović - Jasmina Miljković
Nervni sistem - Jelena Stojanović - Jasmina MiljkovićNervni sistem - Jelena Stojanović - Jasmina Miljković
Nervni sistem - Jelena Stojanović - Jasmina Miljković
 
Pripreme za ispit
Pripreme za  ispitPripreme za  ispit
Pripreme za ispit
 
1. суд увод
1. суд   увод1. суд   увод
1. суд увод
 
Hemijska organizacija ćelije; voda i neorganske materije
Hemijska organizacija ćelije; voda i neorganske materijeHemijska organizacija ćelije; voda i neorganske materije
Hemijska organizacija ćelije; voda i neorganske materije
 
Endokrini sistem
Endokrini sistemEndokrini sistem
Endokrini sistem
 
Pathology of the_placenta_-_lecture
Pathology of the_placenta_-_lecturePathology of the_placenta_-_lecture
Pathology of the_placenta_-_lecture
 

Viewers also liked

Polno prenosive bolesti std
Polno prenosive bolesti stdPolno prenosive bolesti std
Polno prenosive bolesti std
dr Šarac
 
Aritmije
Aritmije Aritmije
Aritmije
dr Šarac
 
Infarctus myocardii
 Infarctus myocardii Infarctus myocardii
Infarctus myocardii
dr Šarac
 
Kontraceptivna sredstva
Kontraceptivna sredstvaKontraceptivna sredstva
Kontraceptivna sredstvadancenatasa
 
Kontracepcijske metode
Kontracepcijske metodeKontracepcijske metode
Kontracepcijske metode
Ana Crnadak
 
Šest grupa vaginalnog sekreta
Šest grupa vaginalnog sekreta Šest grupa vaginalnog sekreta
Šest grupa vaginalnog sekreta
dr Šarac
 
Kontracepcija
Kontracepcija Kontracepcija
Kontracepcija
dr Šarac
 
Karditis
KarditisKarditis
Karditis
dr Šarac
 
Krvarenje i zbrinjavanje rane
Krvarenje i zbrinjavanje raneKrvarenje i zbrinjavanje rane
Krvarenje i zbrinjavanje ranedr Šarac
 
Prenos energije i kruženje materije u ekosistemu
Prenos energije i kruženje materije  u ekosistemuPrenos energije i kruženje materije  u ekosistemu
Prenos energije i kruženje materije u ekosistemu
dr Šarac
 
Ljutnja
LjutnjaLjutnja
Ljutnja
dr Šarac
 
Bolesti srca i trudnoća
Bolesti srca i trudnoćaBolesti srca i trudnoća
Bolesti srca i trudnoća
dr Šarac
 
Zglobovi
Zglobovi Zglobovi
Zglobovi
dr Šarac
 
Gornja i donja šuplja vena
Gornja i donja šuplja venaGornja i donja šuplja vena
Gornja i donja šuplja venadr Šarac
 
Umirujući pacijent
Umirujući pacijentUmirujući pacijent
Umirujući pacijentdr Šarac
 
Area pret. fasc.long.med. cerebell._ventric.iv
Area pret. fasc.long.med. cerebell._ventric.ivArea pret. fasc.long.med. cerebell._ventric.iv
Area pret. fasc.long.med. cerebell._ventric.ivdr Šarac
 
Medicinska etika II
Medicinska etika IIMedicinska etika II
Medicinska etika IIdr Šarac
 

Viewers also liked (20)

Polno prenosive bolesti std
Polno prenosive bolesti stdPolno prenosive bolesti std
Polno prenosive bolesti std
 
Aritmije
Aritmije Aritmije
Aritmije
 
Infarctus myocardii
 Infarctus myocardii Infarctus myocardii
Infarctus myocardii
 
Kontraceptivna sredstva
Kontraceptivna sredstvaKontraceptivna sredstva
Kontraceptivna sredstva
 
Kontracepcijske metode
Kontracepcijske metodeKontracepcijske metode
Kontracepcijske metode
 
Šest grupa vaginalnog sekreta
Šest grupa vaginalnog sekreta Šest grupa vaginalnog sekreta
Šest grupa vaginalnog sekreta
 
Kontracepcija
Kontracepcija Kontracepcija
Kontracepcija
 
Полно преносиве болести
Полно преносиве болестиПолно преносиве болести
Полно преносиве болести
 
Vene
VeneVene
Vene
 
Karditis
KarditisKarditis
Karditis
 
Krvarenje i zbrinjavanje rane
Krvarenje i zbrinjavanje raneKrvarenje i zbrinjavanje rane
Krvarenje i zbrinjavanje rane
 
Prenos energije i kruženje materije u ekosistemu
Prenos energije i kruženje materije  u ekosistemuPrenos energije i kruženje materije  u ekosistemu
Prenos energije i kruženje materije u ekosistemu
 
Ljutnja
LjutnjaLjutnja
Ljutnja
 
KOSTI RUKE
KOSTI RUKEKOSTI RUKE
KOSTI RUKE
 
Bolesti srca i trudnoća
Bolesti srca i trudnoćaBolesti srca i trudnoća
Bolesti srca i trudnoća
 
Zglobovi
Zglobovi Zglobovi
Zglobovi
 
Gornja i donja šuplja vena
Gornja i donja šuplja venaGornja i donja šuplja vena
Gornja i donja šuplja vena
 
Umirujući pacijent
Umirujući pacijentUmirujući pacijent
Umirujući pacijent
 
Area pret. fasc.long.med. cerebell._ventric.iv
Area pret. fasc.long.med. cerebell._ventric.ivArea pret. fasc.long.med. cerebell._ventric.iv
Area pret. fasc.long.med. cerebell._ventric.iv
 
Medicinska etika II
Medicinska etika IIMedicinska etika II
Medicinska etika II
 

Similar to Papa test

Karciom grlica materice
Karciom grlica matericeKarciom grlica materice
Karciom grlica materice
MajaStupar1
 
Karcinom grlica i tijela materice
Karcinom grlica i tijela matericeKarcinom grlica i tijela materice
Karcinom grlica i tijela materice
MajaStupar1
 
Disekcija limfnih nodusa pazusne jame
Disekcija limfnih nodusa pazusne jameDisekcija limfnih nodusa pazusne jame
Disekcija limfnih nodusa pazusne jame
Svet Medicine
 
Dojka
DojkaDojka
Bolesti dojke
Bolesti dojke Bolesti dojke
Bolesti dojke
Jovan Šarac
 
Bolesti dojke
Bolesti dojkeBolesti dojke
Bolesti dojkedr Šarac
 
Bolesti dojke
Bolesti dojke Bolesti dojke
Bolesti dojke
Anatomija dr Šarac
 
Bolesti dojke
Bolesti dojkeBolesti dojke
Bolesti dojke
dr Šarac
 
Bolesti dojke
Bolesti dojkeBolesti dojke
Bolesti dojke
JelenaNastasic
 
Hromozomopatija biologija
Hromozomopatija biologijaHromozomopatija biologija
Hromozomopatija biologijaLjubica Lalic
 
Markacija i hirurgija nepalpabilnih karcinoma dojke
Markacija i hirurgija nepalpabilnih karcinoma dojkeMarkacija i hirurgija nepalpabilnih karcinoma dojke
Markacija i hirurgija nepalpabilnih karcinoma dojke
Svet Medicine
 
Tranquility neinvazivni prenatalni test - Genoma, Swiss Biotechnology
Tranquility neinvazivni prenatalni test - Genoma, Swiss BiotechnologyTranquility neinvazivni prenatalni test - Genoma, Swiss Biotechnology
Tranquility neinvazivni prenatalni test - Genoma, Swiss Biotechnology
Damjan_T
 
Patologija tumora mekih tkiva grudi i pluca prof. dr zivka eri
Patologija tumora mekih tkiva grudi i pluca prof. dr zivka eriPatologija tumora mekih tkiva grudi i pluca prof. dr zivka eri
Patologija tumora mekih tkiva grudi i pluca prof. dr zivka eriLKSedukacija
 
Ct ovarijalnih masa
Ct ovarijalnih masaCt ovarijalnih masa
Ct ovarijalnih masa
dgsdg2websd
 
Lumbalni sindrom
Lumbalni sindromLumbalni sindrom
Lumbalni sindromddejanbg
 
SAVREMENI PRISTUP ORALNOJ KONTRACEPCIJI DR ANDJELIC.pptx
SAVREMENI PRISTUP ORALNOJ KONTRACEPCIJI DR ANDJELIC.pptxSAVREMENI PRISTUP ORALNOJ KONTRACEPCIJI DR ANDJELIC.pptx
SAVREMENI PRISTUP ORALNOJ KONTRACEPCIJI DR ANDJELIC.pptx
Mirjana Andjelic
 

Similar to Papa test (17)

Karciom grlica materice
Karciom grlica matericeKarciom grlica materice
Karciom grlica materice
 
Karcinom grlica i tijela materice
Karcinom grlica i tijela matericeKarcinom grlica i tijela materice
Karcinom grlica i tijela materice
 
Disekcija limfnih nodusa pazusne jame
Disekcija limfnih nodusa pazusne jameDisekcija limfnih nodusa pazusne jame
Disekcija limfnih nodusa pazusne jame
 
Dojka
DojkaDojka
Dojka
 
Bolesti dojke
Bolesti dojke Bolesti dojke
Bolesti dojke
 
Hemioterapija crc
Hemioterapija crcHemioterapija crc
Hemioterapija crc
 
Bolesti dojke
Bolesti dojkeBolesti dojke
Bolesti dojke
 
Bolesti dojke
Bolesti dojke Bolesti dojke
Bolesti dojke
 
Bolesti dojke
Bolesti dojkeBolesti dojke
Bolesti dojke
 
Bolesti dojke
Bolesti dojkeBolesti dojke
Bolesti dojke
 
Hromozomopatija biologija
Hromozomopatija biologijaHromozomopatija biologija
Hromozomopatija biologija
 
Markacija i hirurgija nepalpabilnih karcinoma dojke
Markacija i hirurgija nepalpabilnih karcinoma dojkeMarkacija i hirurgija nepalpabilnih karcinoma dojke
Markacija i hirurgija nepalpabilnih karcinoma dojke
 
Tranquility neinvazivni prenatalni test - Genoma, Swiss Biotechnology
Tranquility neinvazivni prenatalni test - Genoma, Swiss BiotechnologyTranquility neinvazivni prenatalni test - Genoma, Swiss Biotechnology
Tranquility neinvazivni prenatalni test - Genoma, Swiss Biotechnology
 
Patologija tumora mekih tkiva grudi i pluca prof. dr zivka eri
Patologija tumora mekih tkiva grudi i pluca prof. dr zivka eriPatologija tumora mekih tkiva grudi i pluca prof. dr zivka eri
Patologija tumora mekih tkiva grudi i pluca prof. dr zivka eri
 
Ct ovarijalnih masa
Ct ovarijalnih masaCt ovarijalnih masa
Ct ovarijalnih masa
 
Lumbalni sindrom
Lumbalni sindromLumbalni sindrom
Lumbalni sindrom
 
SAVREMENI PRISTUP ORALNOJ KONTRACEPCIJI DR ANDJELIC.pptx
SAVREMENI PRISTUP ORALNOJ KONTRACEPCIJI DR ANDJELIC.pptxSAVREMENI PRISTUP ORALNOJ KONTRACEPCIJI DR ANDJELIC.pptx
SAVREMENI PRISTUP ORALNOJ KONTRACEPCIJI DR ANDJELIC.pptx
 

More from dr Šarac

Hipertireoidizam
HipertireoidizamHipertireoidizam
Hipertireoidizam
dr Šarac
 
Deformiteti kičme
Deformiteti kičmeDeformiteti kičme
Deformiteti kičme
dr Šarac
 
DIGESTIVNI TRAKT
DIGESTIVNI  TRAKTDIGESTIVNI  TRAKT
DIGESTIVNI TRAKT
dr Šarac
 
Anatomija i fiziologija digestivnog trakta
Anatomija i fiziologija digestivnog traktaAnatomija i fiziologija digestivnog trakta
Anatomija i fiziologija digestivnog trakta
dr Šarac
 
Prenatalna dijagnostika
Prenatalna dijagnostika Prenatalna dijagnostika
Prenatalna dijagnostika
dr Šarac
 
SRCE
SRCE SRCE
SRCE
dr Šarac
 
Monogensko nasleđivanje
Monogensko nasleđivanjeMonogensko nasleđivanje
Monogensko nasleđivanje
dr Šarac
 
Koštano tkivo
Koštano tkivoKoštano tkivo
Koštano tkivo
dr Šarac
 
Veliki mozak
Veliki mozakVeliki mozak
Veliki mozak
dr Šarac
 
Građa moždanog stabla
Građa moždanog stablaGrađa moždanog stabla
Građa moždanog stabla
dr Šarac
 
Hormoni
Hormoni Hormoni
Hormoni
dr Šarac
 
Miologija
MiologijaMiologija
Miologija
dr Šarac
 
GRADJA SRCA
GRADJA SRCAGRADJA SRCA
GRADJA SRCA
dr Šarac
 
Fiziologija varenja
Fiziologija varenjaFiziologija varenja
Fiziologija varenja
dr Šarac
 
Sinapsa ili-nervni-centar (1)
Sinapsa ili-nervni-centar (1)Sinapsa ili-nervni-centar (1)
Sinapsa ili-nervni-centar (1)
dr Šarac
 
Histologija respiratorni sistem
Histologija respiratorni sistemHistologija respiratorni sistem
Histologija respiratorni sistem
dr Šarac
 
HistologijaCirkulatorni sistem
HistologijaCirkulatorni sistemHistologijaCirkulatorni sistem
HistologijaCirkulatorni sistem
dr Šarac
 
Anatomija CNS-a
Anatomija CNS-aAnatomija CNS-a
Anatomija CNS-a
dr Šarac
 
Neuroticna reagovanja-dece
Neuroticna reagovanja-deceNeuroticna reagovanja-dece
Neuroticna reagovanja-dece
dr Šarac
 
Štitasta zlezda
Štitasta zlezdaŠtitasta zlezda
Štitasta zlezda
dr Šarac
 

More from dr Šarac (20)

Hipertireoidizam
HipertireoidizamHipertireoidizam
Hipertireoidizam
 
Deformiteti kičme
Deformiteti kičmeDeformiteti kičme
Deformiteti kičme
 
DIGESTIVNI TRAKT
DIGESTIVNI  TRAKTDIGESTIVNI  TRAKT
DIGESTIVNI TRAKT
 
Anatomija i fiziologija digestivnog trakta
Anatomija i fiziologija digestivnog traktaAnatomija i fiziologija digestivnog trakta
Anatomija i fiziologija digestivnog trakta
 
Prenatalna dijagnostika
Prenatalna dijagnostika Prenatalna dijagnostika
Prenatalna dijagnostika
 
SRCE
SRCE SRCE
SRCE
 
Monogensko nasleđivanje
Monogensko nasleđivanjeMonogensko nasleđivanje
Monogensko nasleđivanje
 
Koštano tkivo
Koštano tkivoKoštano tkivo
Koštano tkivo
 
Veliki mozak
Veliki mozakVeliki mozak
Veliki mozak
 
Građa moždanog stabla
Građa moždanog stablaGrađa moždanog stabla
Građa moždanog stabla
 
Hormoni
Hormoni Hormoni
Hormoni
 
Miologija
MiologijaMiologija
Miologija
 
GRADJA SRCA
GRADJA SRCAGRADJA SRCA
GRADJA SRCA
 
Fiziologija varenja
Fiziologija varenjaFiziologija varenja
Fiziologija varenja
 
Sinapsa ili-nervni-centar (1)
Sinapsa ili-nervni-centar (1)Sinapsa ili-nervni-centar (1)
Sinapsa ili-nervni-centar (1)
 
Histologija respiratorni sistem
Histologija respiratorni sistemHistologija respiratorni sistem
Histologija respiratorni sistem
 
HistologijaCirkulatorni sistem
HistologijaCirkulatorni sistemHistologijaCirkulatorni sistem
HistologijaCirkulatorni sistem
 
Anatomija CNS-a
Anatomija CNS-aAnatomija CNS-a
Anatomija CNS-a
 
Neuroticna reagovanja-dece
Neuroticna reagovanja-deceNeuroticna reagovanja-dece
Neuroticna reagovanja-dece
 
Štitasta zlezda
Štitasta zlezdaŠtitasta zlezda
Štitasta zlezda
 

Papa test

  • 2. Jorgos Papanikolau ( 1883 — 1962) američki lekar i patolog grčkog porekla, pionir u primeni citologije u ranom otkrivanjanju prekanceroznih lezija grlića materice u žena. Prvi lekar koji u ginekološku praksu 1953. uveo test koji po njemu nosi eponim PAPA ili Papanicolau test Dobitnik je prestižne Nagrade Alberta Lasker za medicinu (1950) D
  • 3. Papanikolau test  PAPA test je skrining test premalignih i malignih promena grlića materice.  Pozitivan nalaz je indikator eventualno prisutnog problema.  PAPA test je učinio veliki pomak u prevenciji raka grlića materice jer se njime mogu dokazati abnormalne ćelije , rani znaci raka.  Rak grlića materice retko pokazuje simptome, to je "tiha" bolest.  U većini slučajeva ako je nekontrolisan, treba 7-10 godina da bi se razvio. dr Šarac
  • 4. Pregled za rano otkrivanje raka grlića materice obavlja se jednostavnim Papanikolau testom.  Redovni pregledi imaju za cilj da promene na grliću materice pronađu rano, pre nego što nastane rak  Sa preko 1300 novoobolelih i približno 500 umrlih žena, rak grlića materice drugi je vodeći uzrok obolevanja i četvrti je uzrok umiranja od raka među našom ženskom populacijom.  Potrebno je nekoliko godina da bi promene na grliću materice izazvane virusnom infekcijom (HPV)koja dugo traje, prerasle u rak. dr Šarac
  • 5.  Faktori rizika za nastanak raka grlića materice Rano stupanje u polne-seksualne odnose Česta promena seksualnih partnera Nedovoljno korišćenje kondoma pri odnosima sa novim ili nepoznatim partnerom. Loš socio-ekonomski status
  • 6.  PAPA test je deo ginekološkog pregleda  cilj je što ranije otkrivanje prekanceroznih i kanceroznih stanja grlića materice.  Tokom pregleda uzima se materijal za citološki pregled sa prednje i zadnje usne grlića materice i iz kanala grlića materice,pri čemu uzorci moraju da budu jasno obeleženi i propraćeni adekvatnom dokumentacijom.  Od uzorka se napravi citološki razmaz  ( ćelije grlića materice se razmažu po predmetnom staklu )  u kojem se pod mikroskopom gledaju znaci zapaljenja grlića, uzročnici infekcije, dobroćudne i zloćudne ćelije i promene.
  • 7.  Test se obavezno preporučuje seksualno aktivnim ženama ili starijim od 18 godina života jednom godišnje.  Ukoliko to vaš ginekolog preporuči po potrebi i češće.  Najbolje vreme za uzimanje uzorka je sredina ciklusa tj. 10-20 dana nakon prvog dana poslednje menstruacije.  Obavezno 2 dana pre odlaska na pregled treba izbegavati tuširanje vagine ili umetanje vaginalnih lekova, spermacidnih pena, krema ili tableta jer navedeni postupci mogu isprati ili sakriti izmenjene ćelije.  Smatra se da se redovnom godišnjom PAPA kontrolom smanjuje rizik umiranja od raka grlića materice za 90%!
  • 8. Papanikolau test.  Kružnim pokretom po vagini, struganjem ili prebrisavanjem četkicom sluzokože uzima se sadržaj koji se prenese na predmetno staklo–pločicu, i prosleđuje u laboratoriju.  Uzorak treba da bude adekvatno obeležen i zaštićen od oštećenja.
  • 9. Pri pregledu se koristi spekulum špatula ili četkica predmetno staklo dr Šarac
  • 10.  Test ima nedostataka i tehničkih ograničenja zbog kojih njegova najveća osetljivost ne prelazi 80% -90%.  To znači da u najboljem slučaju svaka peta žena koja ima predstadijum karcinoma ili rani karcinom (CIN) dobije lažno negativan (uredan) nalaz Papa testa.
  • 11. Uzroci koje dovode do abnormalnog nalaza:  Abnormalan nalaz ne znači rak.  Takav nalaz je relativno čest.  Uzroci koje dovode do abnormalnog nalaza:  nedavni polni odnos  ispiranje rodnice  gljivice ili druge infekcije, npr. herpes  trudnoća ili pobačaj  neki lekovi  hormonalne promene  tipovi HPV-a koji uzrokuju genitalne bradavice
  • 12. Tumačenje nalaza PAPA testa Nalaz može biti 1. uredan; 2. pokazivati zapaljenske i eventualno uzroke zapaljenja, ali bez promena u epitelnim ćelijama; 3. biti abnormalan jer su nađene izmenjene ćelije. Abnormalan nalaz ne znači karcinom, kao ni da takvo stanje bezuslovno prelazi u karcinom, mada neke od tako promenjenih tzv. displastičnih ćelija imaju veću verovatnoću da postanu maligne. Displazija je stanje u kojem se epitelne ćelije grlića materice svojom veličinom, izgledom i sazrevanjem razlikuju od normalnih epitelnih ćelija ali još nisu maligne. One sadrže potencijal da postanu maligne (prekancerozno stanje)
  • 13.  cerviks je prekriven epitelnim slojem, koji se sastoji od 12-24 redova gusto zbijenih ćelija.  Epitelni sloj se oslanja na bazalnu membranu, ispod koje se nalazi tkivo od kojeg je izgrađen grlić materice.  Vaginalni deo grlića materice (porciju) pokriva bledoružičast, pločasto slojeviti epitel.  Granica između pločasto slojevitog i cilindričnog epitela je jasna i nalazi se u nivou spoljašnjeg materičnog ušća.
  • 14.  Grupa I: Negativan nalaz – normalan  Grupa II: Negativan nalaz – upala  Grupa IIIa: Laka displazija – odstupanje od normalnog izgleda, između normalnog i karcinoma  Grupa IIIb: Teška displazija – moguć početni karcinom  Grupa IV: Siguran početni karcinom  Grupa V: Uznapredovali karcinom grlića materice
  • 15.  Ukoliko nalaz Pap-a testa ukazuje na premaligno ili maligno stanje, potrebno je ponoviti nalaz.  Neophodno je da se cerviks pogleda pod uveličanjem, uz pomoć optičkog instrumenta - kolposkopa .  U toku pregleda, aplikuje se sirćetna kiselina, što uzrokuje da nukleus (jedro) ćelija nabubri, usled čega ne propušta svetlo.  Cerviks se potom osvetli svetlom kolposkopa.  Površine koje su nepropusne za svetlost, reflektuju nazad svetlost doktoru.  Reflektovana svetlost je bela, pa su takve površine vidljive.  Ćelije spoljnog sloja zdrave površine cerviksa imaju mala jedra, pa će propuštati svetlo. Bela polja su reoni displazije.  Što je polje belje, to je stupanj displazije teži. Kolposkopija
  • 16.  Kolposkopskim pregledom se može registrovati i abnormalna vaskularizacija.  Neoplazija označava novi rast, a on je povezan sa novom vaskularizacijom, pri čemu se kao osnovna karakteristika pojavljuju novonastale vaskularne šare, što je nepravilno (abnormalno) grananje krvnih sudova.  Što je vaskularizacija abnormalnija, to je displazna promena teža.  Za procenu eventualnih promena cervikalnog nivoa bazalne membrane, u savremenoj dijagnostici se koriste ultrazvučni aparati visokih performansi.  Pregled mora da bude rađen na adekvatan način - intrakavitalnom (vaginalnom) sondom, uz upotrebu CPA moda, kao i trodimenzionalnom obradom vaskularizacije cerviksa (protkanost krvnim sudovima) na nivou bazalne membrane.
  • 17.  Displazije se nalaze u oko 2-5% žena, a rizik prelaza u karcinom iznosi 10-15% odnosno 30-50% ako se radi o CIS.  Naime, displastične ćelije mogu biti više ili manje promenjene, pa se tako razlikuju  tri nivoa displazije:blaga, umerena i teška.  Često se kao sinonimi koriste i termin CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija), pri čemu u zavisnosti o debljini zahvaćenog epitela postoji:  CIN I (blaga displazija), CIN II (umerena displazija) i CIN III (teška displazija odnosno CIS tj. carcinoma in situ).  CIS, za razliku od invazivnog karcinoma, nije probio bazalnu membranu (koja razdvaja epitel od vezivnog tkiva s krvnim i limfnim sudovima koje se nalazi ispod epitela), pa je još uvek ograničen samo na epitel.  U nalazu PAPA testa moguće je naići i na termin SIL (skvamozna intraepitelna lezija)Postoji i nalaz atipičnih skvamoznih, odnosno glandularnih (žlezdanih) ćelija neodređenoga značenja (ASCUS odnosno AGCUS)
  • 18. U Srbiji se danas primenjuje klasifikacija prema Betezda sistemu  ustanovljena 1988. godine  od strane Nacionalnog Instituta za karcinom SAD (u Betezdi) 1. I Unutar normalnih granica – Nema abnormalnih ćelija u citološkom brisu 2. II Benigne ćelijske promene – Nalaz unutar normalnih granica, uz moguću blagu upalu 3. III ASCUS – atipične skvamozne ćelije neodređenog značaja – definišu se kao ćelijske abnormalnosti ponovite PAPA test za 3-6 meseci, da bi se videlo da li su abnormalne ćelije iščezle ili ne. 4. IV L-SIL – skvamozna intraepitelna neoplazija niskog stepena – odgovara blagoj displaziji, tj. CIN 1 na tkivu. najčešće nestane spontano i ne zahteva nikakav tretman. Kod nekih žena, međutim, abnormalne ćelije neće nestati ili će se pogoršati, pa će u tom slučaju biti potreban određeni tretman. 5. V H-SIL – skvamozna intraepitelna neoplazija visokog stepena – odgovara umereno teškoj (CIN 2) i teškoj (CIN 3) displaziji na tkivnom uzorku i znači da su u brisu nađene ćelije koje upućuju da je prisutna neka promena težeg stepena. neće iščeznuti same od sebe i zahtevaju određeni tretman. 6. VI Karcinom grlića materice
  • 19.  Ukoliko je kolposkopija adekvatno izvedena, što označava vizuelizaciju svih abnormalnih polja,  tada se uzima biopsija abnormalnih polja i šalje na patološku pretragu.  Na osnovu dobijenog nalaza patologa i postavljanja dijagnoze,  ordinirajući lekar će da isplanira dalji tok i adekvatan individualni tretman grlića.  ko je došlo do promena na ćelijama tkiva ženi se obično savetuje da se otkloni to tkivo.  Postoji nekoliko načina za to, uključujući dijatermiju petlje ili pomoću lasera.  Većina postupaka može da bude izvedena sa lokalnom anestezijom, dok je žena budna. Nakon tih postupaka može da postoji neko manje krvarenje, ali grlić materice se zaleči brzo.  Prekancerogeno tkiva koje je sada uklonjeno biće zamenjeno novim, zdravijim tkivom.
  • 20. HPV DNK  Različite kliničke studije su pokazale da HPV DNK test otkriva više žena s CIN nego Papa test.  HPV DNK test treba uraditi uz Papa test kod redovnog ginekološkog godišnjeg pregleda žena uzrasta od 25 i više godina.  Kod svih žena, uključujući i mlađe od 25 godina, HPV DNK test treba uraditi odmah nakon prvog abnormalnog nalaza Papa testa. 