2. Negativne emocije su podjednako toksične kao pušenje
i povišene masnoće u slučaju srčanih obolenja.
3. Ljudi izloženi dugim periodima tuge i pesimizma,
neprestanoj napetosti i nezadovoljstvu, strahu, cinizmu
i sumnjama – dvostruko su podložniji bolestima, pre
svega bolestima srca i krvnih sudova, poremećajima
imuniteta, astmi, upali zglobova (artritisu),
glavoboljama, čiru na želudcu i
dvanaestopalačnom crevu...
Tuga i depresija u vezi su sa
smanjenim imunitetom i malignim
bolestima, a ljutnja sa srčanim
infarktom.
4. Svi se ljutimo, i to često, gotovo svakodnevno.
Ljutnja potiče iz gordosti.
Ljutimo se najčešće na slabije, utoliko više ukoliko smo
pokorniji udvarači onima koji su od nas jači. - Jerotić
5. Cilj ljutnje je da se
svet uredi u skladu sa
našim željama i
idejama.
Kada se postigne
promena gasi se
agresivnost, jer je
ljutnja ispunila svoju
svrhu.
6. Ako ljutnju ispoljavamo svaki put kada je osetimo,
privremeno dolazi do pražnjenja i olakšanja, ali dugoročno
mi je podstičemo i uvećavamo. Vremenom ljutnja postaje
model emotivnog ponašanja, i hronična emocija.
Sklonost ka ljutnji je pogubna kod
većine kardiovaskularnih bolesti.
Ljutnja dovodi do porasta pulsa i
krvnog pritiska.
7. Povećan rizik je posebno izražen u prva dva sata
nakon ljutnje. Ljutnja je siguran put ka
preranoj smrti! – Goleman D. - Emocionalna inteligencija
8. Pod pritiskom prošlih, bolnih
iskustava i počinjenih
pogrešaka, čoveku se čini da
je žrtva okolnosti i ljudi, ne
shvatajući da je ustvari
žrtva samog sebe, svojih
negativnih emocija,
pogrešnih mišljenja i navika.
Nagomilavajući najrazličitija traumatična iskustva, u
jednom trenutku čovek dolazi do kritične tačke
izdržljivosti, kad popušta pod teretom emotivnih rana i
celi njegov odbrambeni sistem se raspada.
9. Onog trenutka, kad čovek
jasno vidi da je on jedina,
otežavajuća okolnost sam
sebi i da je krajnje vreme
da on učini nešto, put ka
promeni je napokon
otvoren. - Jerotić V.
“ Jer muka ne izlazi iz
praha, niti nevolja iz zemlje
niče, nego se nevolja iz
čoveka rađa, kao što iskre
iz ugljevlja izleću”
Knjiga o Jovu
10. Problemi su oštra granica između uspeha i neuspeha.
Životne nevolje podstiču u nama hrabrost i mudrost.
Zbog problema mentalno i duhovno sazrevamo. One
stvari koje su bolne, one su i poučne. Samodisciplina je
sredstvo za rešavanje životnih problema. –Skot Pek
11. “Sunce da ne zađe u
tvojoj ljutnji”
Sa zalaskom sunca i
završetkom dana
okončajmo ljutnju koja
predstavlja problem i naše
duše i duše naših bližnjih.
Vreme noći može samo da dovede do gnojenja duševne
rane i time povećava bol i patnju naše duše, dok proces
izmirenja i rešavanje konflikta dodatno otežava.
12. Rešavanje problema ljutnje i poremećenih odnosa zahteva
iskrenost, samokritičnost, spremnost na izvinjenje i
praštanje, danas sve ređih svojstava. Često i pored
dobre volje rešavanje problema ne zavisi samo od nas.
Uvrede i ranjavanja mogu nas snalaziti i pored naše
opreznosti i ljubaznosti.
14. Prvi korak sastoji se u prepoznavanju
sopstvene ljutnje u trenutku nastanka,
bez obzira na način njenog
ispoljavanja, a potom njeno
kontrolisanje.
“Zaista, bezumnoga
ubija ljutnja njegova, i
ludoga usmrćuje srdnja”
Knjiga o Jovu
15. Stare emocionalne ožiljke (ogorčenja, uvrede, poniženja...)
ne mogu nam ukloniti ni lekari ni lekovi. Oni moraju biti
“odsečeni” i odstranjeni u potpunosti iz naše duše.
Opraštanje – to je “skalpel” koji uklanja emocionalne
ožiljke! Oproštaj donosi zdravlje i mir našoj duši i
pomirenje sukobljenih strana.
16. U odnosu na ljutnju i pomirenje, ljudi se mogu podeliti u
četiri kategorije:
1. Lako se ljuti a lako se miri –
korist njegova premašuje štetu njegovu.
2. Teško se ljuti i teško se miri –
šteta njegova premašuje korist njegovu.
3. Lako se ljuti a teško miri – zlotvor je.
4. Teško se ljuti a lako se miri – pobožan je.
23. Kada se prvi put javi želja za promenom takvog stanja, čovek
često u želji za promenom, želi jedino menjati druge,
a on sam da ostane isti.
24. Budi svestan da ton tvog glasa može stvoriti ili rušiti
atmosferu poštovanja.
25. Istraživanja su
pokazala da se 80%
ljudske reakcije
odnosi na ton glasa
onog koji govori, a
samo 20% na
sadržaj onoga što
se govori.
26. Primeri ljubaznosti:
Muž i žena razgovaraju o
svojim različitim stavovima
konstruktivno, bez sarkazma,
optuživanja, ponavljanja
stalnih uvreda.
Roditelj ukazuje na
pogreške deteta, ukorava
ga, a da pri tome ne viče,
ne omalovažava svoje
dete...
Prezaposlena osoba učtivo
kaže NE zahtevu da
uradi još neki posao.
27. Verbalna poruka mora biti
usmerena na ponašanje neke
osobe, a ne na njenu ličnost.
28. “Život je težak. Ovo je velika istina. Jedna od najvećih.
Kada jednom shvatimo ovu istinu mi je prevazilazimo i
tada život prestaje da nam bude težak. Većina ne shvata
u potpunosti ovu istinu. Umesto toga, oni manje-više
neprekidno kukaju kako su njihove teškoće posebna vrsta
nevolje, koja se nekim čudom okomila upravo na njih,
nikako na druge...Disciplina je osnovno oruđe za rešavanje
životnih problema.”
“Jedna od prvih pouka koje
dete treba da nauči
jeste disciplina...”
Iz knjige Vaspitanje
34. Brojna istraživanja pokazuju da akademska, logična
inteligencija (IQ) kojoj se ranije pridavao veliki značaj, ne
garantuje i, sama po sebi, ne vodi ka uspehu u životu.
Potrebna je i još značajnija, između ostalog i jedna druga
sposobnost, nazvana emocionalna inteligencija (EQ).
U dvadeset odsto slučajeva IQ doprinosi faktorima koji
određuju uspeh u životu, dok su u osamdeset posto slučajeva
u pitanju i drugi uticaji.
35. * Za svakodnevne međuljudske odnose nijedna inteligencija
nije od veće važnosti od ove.
* Sposobnost da se razumeju drugi ljudi, veština da se na
pravi način prepoznaju raspoloženja, temperamenti,
motivacije i želje drugih ljudi i da se na njih odgovori.
Karakteristike emocionalne inteligencije:
* Podrazumeva sposobnost unutrašnjeg života. Emocije su od
suštinskog značaja za EQ inteligenciju.
* Ako je ne posedujete, napravićete “opasne” životne
greške, kao što su loš izbor bračnog druga, pogrešan izbor
prijatelja, posla itd.
36. “Sve što hoćete da čine vama ljudi, činite i vi njima” - Isus
37. “Mudrošću se zida kuća i razumom utvrđuje se i
znanjem se pune kleti svakoga blaga i dragocena
i mila. Mudar je čovek jak, i razuman je čovek
silan snagom.” - Solomun