Prezentacija o velikom mozgu - kratak uvod o prednjem mozgu; struktura velikog mozga - osim kore i bele mase, posebno su pokrivene i tri subkortikalne strukture: bazalne ganglije, amigdala i hipokampus, i govor kao viša kortikalna funkcija.
Prezentacija o velikom mozgu - kratak uvod o prednjem mozgu; struktura velikog mozga - osim kore i bele mase, posebno su pokrivene i tri subkortikalne strukture: bazalne ganglije, amigdala i hipokampus, i govor kao viša kortikalna funkcija.
Nervni sistem - Jelena Stojanović - Jasmina MiljkovićNašaŠkola.Net
Takmičenje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
februar 2012. godine,
Nervni sistem,
Biologija,
Jelena Stojanović, III-4
Jasmina Miljković,
Prva niška gimnazija "Stevan Sremac"
Takmičenje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
februar 2012. godine,
Kičmena moždina,
Biologija,
Isidora Milenković, III-5,
Jasmina Miljković,
Prva niška gimnazija "Stevan Sremac"
Наш нервни систем је јако интересантан, кроз илустровану презентацију надам се да као ученик могу да Вам прикажем колико заправо наука лепа, колико смо ми тако једноставно а тако комплексно изграђени као живи системи, зато препоручујем да пратите слике а кроз слике и проучите текст из презентације ☺️🧬, истражујте, читајте, “ЗНАЊЕ ЈЕ МОЋ”!🧠
5. Građa mozga
• Mali mozak
• Srednji mozak
• Prednji ( veliki ) mozak
• Medju mozak
• Produžena mozdina
• Varolijev most
6. Funkcija malog mozga
Mali mozak se nalazi na krovu IV moždane komore.
Najrazvijeniji je kod električnih riba, ptica letačica i
sisara trkača, iz čega možemo zaključiti da je osnovna
uloga ove moždane strukture motorna.
7. * Kod sisara i čoveka mali mozak se sastoji od dvehemisfere
izmedju kojih je smešten izduženi deo – centralni crv.
Siva i bela masa su obrnuto rasporedjene u odnosu na niže delove
CNS-a.
Siva masa je spolja i čini koru, kora je veoma izbrazdana u vidu
listića i čine je tela nervnih ćelija.
Bela masa je ispod sive i u njoj se nalaze jedra sive mase, vrlo
važna za funkcionisanje malog mozga. Nju čine nervna vlakna
ćelija sive mase koji napuštaju mali mozak, ali i nervna vlakna koja
ulaze u njega iz drugih delova mozga.
9. U zavisnosti od evolutivne starosti, ali i funkcije koju vrši,
mali mozak je izdeljena na najstariji, stari i najmladji deo.
•Najstariji deo (Archicerebellum) - javlja se kod riba i zadržao se kod
sisara. Reguliše održavanje ravnoteže tela.
• Stari deo (Paleocerebellum) - javio se prvi put kod reptila i njegova
uloga je regulacija tonusa mišica, automatskih pokreta i
održavanje stava tela sisara.
• Najmladji deo (Neocerebellum) - zauzima najveci deo malog
mozga, kontroliše i koordiniše pokrete tela i ekstremiteta, narocito
brzih pokreta.
10. • Uloga malog mozga je da
koordiniše, usklađuje i
ispravlja volje pokrete
mišića-program koji je
zadao prednji mozak.
11. • Kora prednjeg mozga izdaje, preko piramidalnih
puteva, naredbu mišićima da se neki pokret izvrši i
taj isti program šalje do zubastog jedra malog
mozga. Pored toga mali mozak prima i podatke sa
periferije, o položaju tela, ekstremiteta, zglobova,
istegnutosti mišica. Te primljene podatke sa
periferije, mali mozak usklađuje sa programom
koji je zadao prednji mozak, sređuje ih, obrađuje i
šalje nazad na periferiju, pa ako se naši ekstremiteti
ne pokrenu onako kako je isplanirano, mali mozak
ispravlja grešku.
12.
13. Posledice oštećenja malog mozga
• Gubitak ravnoteže
• Nepravilan hod
• Neprecizni i nekoordinisani pokreti
• Javljaju se greske u brzini, snazi i pravcu kretanja
14.
15. • Kicmena mozdina(Medulla spinalis), je deo centralnog
nervnog sistema smesten u kicmenom kanalu, dakle, van
lobanje.To je nervna struktura spolja belicaste boje,
valjkastog oblika i cine je vratni, grudni, slabinski i krstacni
deo.
16. * Kod čoveka je s kičmenom moždinom povezano 30 pari
tzv.leđnih ili spinalnih zivaca pomoću dorzalnih i
ventralnih korenova spinalnih živaca.
Spinalni živci su mešoviti, sto znači da sadrže i senzitivne i motorna
nervna vlakna. Senzitivnim delom spinalnih zivaca,odnosno
senzitivnim nervnim vlaknima prenose se preko zadnjih korenova u
kičmenu moždinu informacije,odnosno nervni impulsi koji potiču iz
kožnih i mišicnih receptora.
Neuronska tela aksona u sastavu senzitivne komponente spinalnih
živaca smeštena su u spinalnim ganglijama na zadnjim korenovima.
17. -Motorna nervna vlakna u sastavu motorne komponente
spinalnih živaca napuštaju kičmenu moždinu kroz prednje
korenove i njima se prenose komandni nervni impulsi na
poprečno-prugaste i glatke misice.
-Nervna vlakna kojima se prenose nervni impulsi na mišiće
unutrašnjih organa pripadaju vegetativnom nervnom
sistemu.Kao i ostale delove centralnog nervnog sistema i
kičmenu moždinu čine siva i bela masa.
18. -Siva masa kičmene mozdine sadrži neuronska tela,i to
asocijativnih neurona u zadnjim i motoneurona u prednjim
stubovima.
-Belu masu(koja okružuje sivu) čine aksoni,odnosno nervna
vlakna pomoću kojih se prenose nervni impulsi iz jednog u druge
delove kičmene mozdine, a i u razlićite delove.
19. - Kičmena mozdina je centar mnogih refleksnih reakcija
organizma.Naime,deo informacija koji stize u kičmenu
moždinu iz senzornih receptora zadrzava se ovde,tj.prenosi
se putem senzitivnih neurona prvo na asocijativne,a zatim na
motoneurone ili direktno na motoneure.Tako dolazi do
aktivacije efektora i izvrsavanja refleksne reakcije.
20. - Miotatički refleks, tj.refleks služi da bi se izvršila kontrakcija
mišića ekstenzora od kojih zavisi odupiranje tela,odnosno
održavanje uspravnog položaja, nasuprot sili gravitacije.
U te mišiće kod čoveka spadaju ekstenzori zadnjih ekstremiteta i
leđni mišići. Refleksnim putem, na osnovu informacija iz mišićnih
receptora, koji reaguju na istezanje, pomenuti ekstenzori se stalno
kontrahuju, što omogućava održavanje uspravnog stava.