• Pri izračunavanjuduţine kruţne linije
uočeno je da je količnik obima kruga
i njegovog prečnika uvek isti.
• Ta konstanta je dobila naziv π (pi).
r-poluprečnik
2r-prečnik
r
O-obim (duţina
kruţne linije)
O:2r=π
5.
• Pretpostavlja seda su Vavilonci,
1900-1600 godine pre nove ere,
pri izračunavanju površine i obima
kruga, za pi koristili procenu 3.
•Π≈3
Glinene ploče koje su Vavilonci
koristili za pisanje
6.
Prvi zapisi obroju pi stari su oko
3650 godina i nalaze se na papirusu
koji je pronađen u 19. veku.
Pisao ga je pisar Ahmes ali on nije bio i
autor ovog matematičkog spisa.
7.
Ahmes je napisao:“ Oduzmite 1/9
prečnika a nad ostatkom konstruišite
kvadrat, on će imati istu površinu kao
krug.”
U Ahmesovom papirusu za pi je izračunata
pribliţna vrednost sa greškom na drugoj
decimali:
4
4
≈ 3.1605
3
8.
• Ahmes jeza sobom
ostavio svitak dug oko 5
metara koji predstavlja
najstariju matematičku
raspravu pronađenu do
danas.
• Ovaj spis preuzima
Rindov (Ahmesov) stariji papirus pisan oko
papirus.
Škotski egiptolog Aleksandar 2000. godine pne.
Henri Rind je otkupio ovaj • Papirus je otkriven u 19.
papirusi i odneo ga u
Englesku. veku u hramu u kom je
Čuva se u Britanskom muzeju. sahranjen Ramzes II
• Poznat kaoArhimed iz Sirakuze
• Ţiveo je u periodu od 287. do 212. godine pre
nove ere.
• “Eureka”-uzviknuo je, kada
je sedeći u kupatilu otkrio fizički
zakon da svako
telo potopljeno u tečnosti ,
gubi od svoje teţine onoliko
kolika je teţina njime
istisnute tečnosti.
11.
• Poginuo jeod mača rimskog vojnika u
rodnom gradu Sirakuzi, koja je dve
godine odolevala Rimljanima, zahvaljujući
spravama i mašinama koje je Arhimed
konstruisao.
• Poslednje reči
su mu bile:
”Ne diraj moje
krugove”.
12.
Prema njegovoj ţeljina
nadgrobnoj ploči su mu
urezana dva geometrijska
tela lopta i valjak.
Arhimed je zasluţan za prve dve
decimale broja pi koje, verovatno,
svi znaju:
π ≈ 3,14
13.
• Arhimed jeosmislio metodu opisivanja i
upisivanja pravilnog mnogougla u i oko
kruga.( metoda iscrpljivanja)
• Koristio je činjenicu da sa povećanjem
broja stranica mnogougla, obim mnogougla
teţi obimu kruga.
14.
Ponavljajući ovaj postupakpovećavanja broja
stranica mnogouglova koji su upisani i opisani
oko kruga , Arhimed je stigavši do
devedesetšestougla (96-ougao) , došao do
veoma precizne procene za broj pi.
22
7
Što znači :
π ≈ 3.1428571
15.
Istu ideju saupisivanjem i opisivanjem
pravilnih mnogouglova u i oko kruga
iskoristili su i kineski matematičari Tsu
Ch‟ung Chih i njegov sin oko 450. godine
nove ere.
Tsu Ch„ung Chin
(403 -501.godine)
16.
• Stigavši domnogougla sa 24576
stranica, izračunali su prvih
sedam decimala broja pi.
• Ovaj podvig nije dostignut narednih
1000 godina.
• Π ≈ 3,1415926...
17.
• Dakle, nakon2000 godina od ljudskog
saznanja da ovaj neobičan broj
postoji, izračunato je tek njegovih
sedam decimala, a ima ih beskonačno
mnogo!
• Pravi posao oko izračunavanja tačnih
decimala broja pi tek predstoji.
18.
1424. godine (1000godina
nakon Kineza!) , Persijanac
Al Kaši iz Samarkanda, je
nastavljajući Arhimedovu
metodu, izračunao 16
decimala broja pi.
Njegov mnogougao je imao
Jamshid Masud
al-Kashi 1390-1450 3 x 228 stranica što znači
da ih je bilo 805306368)
19.
3000 godina jeprošlo, a
dostignuta je tek 16-a
decimala
Π ≈ 3.1415926535897932...
20.
• Ludolf vanSelen (oko 1600.god) ,
Nemac, profesor matematike,
34 godine svog ţivota ( skoro trećinu)
proveo je računajući 35 decimala broja pi.
• U njegovu čast broj pi
su u Nemačkoj nazvali
Ludolfov broj. Pod tim
nazivom poznat je i danas.
Ludolf van Ceulen
(1540 - 1610)
21.
• On jeposlednji računao broj originalnom
Arhimedovom metodom.
• Njegov mnogougao imao je 262 stranice
( što znači preko 32 biliona stranica).
• Ponosan na svoje dostignuće zahtevao je
da se ove decimale ureţu na njegov
nadgrobni spomenik.
22.
• Spomenik jevremenom
izgubljen.
• Građani Lajdena su
5. jula 2000. godine,
obeleţivši i
400. godišnjicu
njegovog rada,
svečano postavili novi
spomenik, kopiju Obnovljen nadgrobni spomenik
prethodnog. Ludolfa van Ceulena
23.
• 1579. godine,francuski matematičar
Fransoa Vijet, prvi put , za računanje
broja pi koristi
beskonačnu formulu :
2
1 1 1 1 1 1 1 1 1
( ) [ ( )] ....
2 2 2 2 2 2 2 2 2
24.
Počela je erapronalaţenja
beskonačnih formula za
izračunavanje broja pi.
Sledi par najpoznatijih...
1706. godine, jeengleski pisac
William Jones ,
prvi put upotrebio slovo grčkog alfabeta
π (pi), da bi imenovao konstantu koja se
dobija kada obim kruga delimo sa
njegovim prečnikom.
28.
• A zaštobaš π ?
• Zato što je to početno slovo
grčke reči
περιφέρεια
što znači obod, a matematički
obim (duţina) kruţne linije .
29.
• 1874. englezWilliam Shanks izračunao
je 707 decimala broja pi.
• Svih 707 decimala je ispisano na frizu
okrugle sobe, posvećene broju pi, u
Palati otkrića u Parizu.
Palata je bila
sazidana za veliku
Svetsku izloţbu
1900.godine , baš
kada je podignut i
Ajfelov toranj
Palata otkrića (Palace of discovery)
30.
Soba broja piu Palati
otkrića
• 1947. godine izvesni D.F.Ferguson je
, proveravajući račun, otkrio da je 528.
decimala Šenksovog proračuna pogrešna !
Ispravio je grešku i dodao još 101 novu
decimalu – ukupno 808 poznatih decimala !
32.
• Ubrzo jepočela era izračunavanja
decimala broja pi uz pomoć mašina –
kompjutera.
• Rekordi se obaraju svakoga dana.
• Do sada je otkriveno 1,24 triliona
decimala broja pi.
• To je učinio Japanac
Yasumasa Kanada
2002.godine na
univerzitetu u Tokiju.
33.
• Na sajtuwww.joyofpi.com
nalazi se spisak od 10.000
decimala broja pi ( ukoliko
vam nekad u ţivotu budu
zatrebale).
• Na istom sajtu moţete
saznati razne zanimljivosti
o ovom broju, kao i šta je
to pi-umetnost, pi-muzika,
pi-dan, pi-memorisanje,
pi-poezija, pi-filmovi...
34.
Autori prezentacije:
Mirić Ljubica 72
Milenković Marko 72
Volarov Jelena- nastavnik
OŠ ”Đorđe Krstić”
Beograd