Broj bez kraja



Najverovatnije da ni jedan
  simbol u matematici nije
 izazvao toliko znatiţelje i
    čuđenja kao broj π.
Priča o njemu stara je oko
          4000 godina.
Počela je onda kada se pojavila
  potreba da se izmeri duţina
jedne kruţne linije (obim kruga).
Kakav je to broj ?
• Pri izračunavanju duţine kruţne linije
  uočeno je da je količnik obima kruga
  i njegovog prečnika uvek isti.
• Ta konstanta je dobila naziv π (pi).
                    r-poluprečnik
                    2r-prečnik
          r
                    O-obim (duţina
                    kruţne linije)
                    O:2r=π
• Pretpostavlja se da su Vavilonci,
  1900-1600 godine pre nove ere,
  pri izračunavanju površine i obima
  kruga, za pi koristili procenu 3.

•Π≈3


 Glinene ploče koje su Vavilonci
 koristili za pisanje
Prvi zapisi o broju pi stari su oko
   3650 godina i nalaze se na papirusu
       koji je pronađen u 19. veku.
Pisao ga je pisar Ahmes ali on nije bio i
     autor ovog matematičkog spisa.
Ahmes je napisao: “ Oduzmite 1/9
prečnika a nad ostatkom konstruišite
kvadrat, on će imati istu površinu kao
krug.”
U Ahmesovom papirusu za pi je izračunata
pribliţna vrednost sa greškom na drugoj
decimali:
        4
    4
            ≈ 3.1605
    3
• Ahmes je za sobom
                                 ostavio svitak dug oko 5
                                 metara koji predstavlja
                                 najstariju matematičku
                                 raspravu pronađenu do
                                 danas.
                               • Ovaj spis preuzima
   Rindov (Ahmesov)              stariji papirus pisan oko
        papirus.
Škotski egiptolog Aleksandar     2000. godine pne.
 Henri Rind je otkupio ovaj    • Papirus je otkriven u 19.
    papirusi i odneo ga u
          Englesku.              veku u hramu u kom je
Čuva se u Britanskom muzeju.     sahranjen Ramzes II
Prvi matematičar
koji se
najozbiljnije
počeo baviti
izračunavanjem
tačne vrednosti
broja π bio je
slavni
ARHIMED.
• Poznat kao Arhimed iz Sirakuze

• Ţiveo je u periodu od 287. do 212. godine pre
  nove ere.

• “Eureka”-uzviknuo je, kada
   je sedeći u kupatilu otkrio fizički
    zakon da svako
   telo potopljeno u tečnosti ,
   gubi od svoje teţine onoliko
   kolika je teţina njime
   istisnute tečnosti.
• Poginuo je od mača rimskog vojnika u
  rodnom gradu Sirakuzi, koja je dve
  godine odolevala Rimljanima, zahvaljujući
  spravama i mašinama koje je Arhimed
  konstruisao.

• Poslednje reči
  su mu bile:
 ”Ne diraj moje
 krugove”.
Prema njegovoj ţelji na
nadgrobnoj ploči su mu
urezana dva geometrijska
tela lopta i valjak.

Arhimed je zasluţan za prve dve
decimale broja pi koje, verovatno,
svi znaju:

         π ≈ 3,14
• Arhimed je osmislio metodu opisivanja i
  upisivanja pravilnog mnogougla u i oko
  kruga.( metoda iscrpljivanja)




• Koristio je činjenicu da sa povećanjem
  broja stranica mnogougla, obim mnogougla
  teţi obimu kruga.
Ponavljajući ovaj postupak povećavanja broja
stranica mnogouglova koji su upisani i opisani
     oko kruga , Arhimed je stigavši do
  devedesetšestougla (96-ougao) , došao do
     veoma precizne procene za broj pi.

                       22
                       7
               Što znači :
             π ≈ 3.1428571
Istu ideju sa upisivanjem i opisivanjem
pravilnih mnogouglova u i oko kruga
iskoristili su i kineski matematičari Tsu
Ch‟ung Chih i njegov sin oko 450. godine
nove ere.




               Tsu Ch„ung Chin
               (403 -501.godine)
• Stigavši do mnogougla sa 24576
  stranica, izračunali su prvih
  sedam decimala broja pi.

• Ovaj podvig nije dostignut narednih
  1000 godina.

• Π ≈ 3,1415926...
• Dakle, nakon 2000 godina od ljudskog
  saznanja da ovaj neobičan broj
  postoji, izračunato je tek njegovih
  sedam decimala, a ima ih beskonačno
  mnogo!

• Pravi posao oko izračunavanja tačnih
  decimala broja pi tek predstoji.
1424. godine (1000 godina
                     nakon Kineza!) , Persijanac
                     Al Kaši iz Samarkanda, je
                     nastavljajući Arhimedovu
                     metodu, izračunao 16
                     decimala broja pi.

                     Njegov mnogougao je imao
Jamshid Masud
al-Kashi 1390-1450   3 x 228 stranica što znači
                     da ih je bilo 805306368)
3000 godina je prošlo, a
  dostignuta je tek 16-a
         decimala



Π ≈ 3.1415926535897932...
• Ludolf van Selen (oko 1600.god) ,
  Nemac, profesor matematike,
  34 godine svog ţivota ( skoro trećinu)
  proveo je računajući 35 decimala broja pi.

• U njegovu čast broj pi
  su u Nemačkoj nazvali
  Ludolfov broj. Pod tim
  nazivom poznat je i danas.
                                Ludolf van Ceulen
                                  (1540 - 1610)
• On je poslednji računao broj originalnom
  Arhimedovom metodom.

• Njegov mnogougao imao je 262 stranice
  ( što znači preko 32 biliona stranica).

• Ponosan na svoje dostignuće zahtevao je
  da se ove decimale ureţu na njegov
  nadgrobni spomenik.
• Spomenik je vremenom
  izgubljen.
• Građani Lajdena su
  5. jula 2000. godine,
  obeleţivši i
  400. godišnjicu
  njegovog rada,
  svečano postavili novi
  spomenik, kopiju         Obnovljen nadgrobni spomenik
  prethodnog.                  Ludolfa van Ceulena
• 1579. godine, francuski matematičar
 Fransoa Vijet, prvi put , za računanje
            broja pi koristi
            beskonačnu formulu :

                       2
 1      1     1 1       1 1 1 1 1
      (           )   [     (     )]      ....
 2      2     2 2       2 2 2 2 2
Počela je era pronalaţenja
 beskonačnih formula za
  izračunavanje broja pi.

Sledi par najpoznatijih...
John Wallis (1655)


   2 2 4 4 6 6 8...
2 1 3 3 5 5 7 7 9...
William Brouncker
       (1620-1684)

                    2
4                   1
    1                   2
                        3
        2                       2
                            5
            2                       2
                                7
                2                        2
                                     9
                        2
                                    2 ...
1706. godine, je engleski pisac
            William Jones   ,
prvi put upotrebio slovo grčkog alfabeta
π (pi), da bi imenovao konstantu koja se
    dobija kada obim kruga delimo sa
           njegovim prečnikom.
• A zašto baš π ?

• Zato što je to početno slovo
  grčke reči
        περιφέρεια
 što znači obod, a matematički
 obim (duţina) kruţne linije .
• 1874. englez William Shanks izračunao
  je 707 decimala broja pi.
• Svih 707 decimala je ispisano na frizu
  okrugle sobe, posvećene broju pi, u
  Palati otkrića u Parizu.
                         Palata je bila
                         sazidana za veliku
                         Svetsku izloţbu
                         1900.godine , baš
                         kada je podignut i
                         Ajfelov toranj
Palata otkrića (Palace of discovery)
Soba broja pi u Palati
                            otkrića




• 1947. godine izvesni D.F.Ferguson je
  , proveravajući račun, otkrio da je 528.
  decimala Šenksovog proračuna pogrešna !
  Ispravio je grešku i dodao još 101 novu
  decimalu – ukupno 808 poznatih decimala !
• Ubrzo je počela era izračunavanja
  decimala broja pi uz pomoć mašina –
  kompjutera.
• Rekordi se obaraju svakoga dana.
• Do sada je otkriveno 1,24 triliona
  decimala broja pi.
• To je učinio Japanac
  Yasumasa Kanada
  2002.godine na
  univerzitetu u Tokiju.
• Na sajtu www.joyofpi.com
  nalazi se spisak od 10.000
  decimala broja pi ( ukoliko
  vam nekad u ţivotu budu
  zatrebale).

• Na istom sajtu moţete
  saznati razne zanimljivosti
  o ovom broju, kao i šta je
  to pi-umetnost, pi-muzika,
  pi-dan, pi-memorisanje,
  pi-poezija, pi-filmovi...
Autori prezentacije:


    Mirić Ljubica 72
  Milenković Marko 72
Volarov Jelena- nastavnik
   OŠ ”Đorđe Krstić”
        Beograd

broj pi

  • 1.
    Broj bez kraja Najverovatnijeda ni jedan simbol u matematici nije izazvao toliko znatiţelje i čuđenja kao broj π.
  • 2.
    Priča o njemustara je oko 4000 godina. Počela je onda kada se pojavila potreba da se izmeri duţina jedne kruţne linije (obim kruga).
  • 3.
  • 4.
    • Pri izračunavanjuduţine kruţne linije uočeno je da je količnik obima kruga i njegovog prečnika uvek isti. • Ta konstanta je dobila naziv π (pi). r-poluprečnik 2r-prečnik r O-obim (duţina kruţne linije) O:2r=π
  • 5.
    • Pretpostavlja seda su Vavilonci, 1900-1600 godine pre nove ere, pri izračunavanju površine i obima kruga, za pi koristili procenu 3. •Π≈3 Glinene ploče koje su Vavilonci koristili za pisanje
  • 6.
    Prvi zapisi obroju pi stari su oko 3650 godina i nalaze se na papirusu koji je pronađen u 19. veku. Pisao ga je pisar Ahmes ali on nije bio i autor ovog matematičkog spisa.
  • 7.
    Ahmes je napisao:“ Oduzmite 1/9 prečnika a nad ostatkom konstruišite kvadrat, on će imati istu površinu kao krug.” U Ahmesovom papirusu za pi je izračunata pribliţna vrednost sa greškom na drugoj decimali: 4 4 ≈ 3.1605 3
  • 8.
    • Ahmes jeza sobom ostavio svitak dug oko 5 metara koji predstavlja najstariju matematičku raspravu pronađenu do danas. • Ovaj spis preuzima Rindov (Ahmesov) stariji papirus pisan oko papirus. Škotski egiptolog Aleksandar 2000. godine pne. Henri Rind je otkupio ovaj • Papirus je otkriven u 19. papirusi i odneo ga u Englesku. veku u hramu u kom je Čuva se u Britanskom muzeju. sahranjen Ramzes II
  • 9.
    Prvi matematičar koji se najozbiljnije počeobaviti izračunavanjem tačne vrednosti broja π bio je slavni ARHIMED.
  • 10.
    • Poznat kaoArhimed iz Sirakuze • Ţiveo je u periodu od 287. do 212. godine pre nove ere. • “Eureka”-uzviknuo je, kada je sedeći u kupatilu otkrio fizički zakon da svako telo potopljeno u tečnosti , gubi od svoje teţine onoliko kolika je teţina njime istisnute tečnosti.
  • 11.
    • Poginuo jeod mača rimskog vojnika u rodnom gradu Sirakuzi, koja je dve godine odolevala Rimljanima, zahvaljujući spravama i mašinama koje je Arhimed konstruisao. • Poslednje reči su mu bile: ”Ne diraj moje krugove”.
  • 12.
    Prema njegovoj ţeljina nadgrobnoj ploči su mu urezana dva geometrijska tela lopta i valjak. Arhimed je zasluţan za prve dve decimale broja pi koje, verovatno, svi znaju: π ≈ 3,14
  • 13.
    • Arhimed jeosmislio metodu opisivanja i upisivanja pravilnog mnogougla u i oko kruga.( metoda iscrpljivanja) • Koristio je činjenicu da sa povećanjem broja stranica mnogougla, obim mnogougla teţi obimu kruga.
  • 14.
    Ponavljajući ovaj postupakpovećavanja broja stranica mnogouglova koji su upisani i opisani oko kruga , Arhimed je stigavši do devedesetšestougla (96-ougao) , došao do veoma precizne procene za broj pi. 22 7 Što znači : π ≈ 3.1428571
  • 15.
    Istu ideju saupisivanjem i opisivanjem pravilnih mnogouglova u i oko kruga iskoristili su i kineski matematičari Tsu Ch‟ung Chih i njegov sin oko 450. godine nove ere. Tsu Ch„ung Chin (403 -501.godine)
  • 16.
    • Stigavši domnogougla sa 24576 stranica, izračunali su prvih sedam decimala broja pi. • Ovaj podvig nije dostignut narednih 1000 godina. • Π ≈ 3,1415926...
  • 17.
    • Dakle, nakon2000 godina od ljudskog saznanja da ovaj neobičan broj postoji, izračunato je tek njegovih sedam decimala, a ima ih beskonačno mnogo! • Pravi posao oko izračunavanja tačnih decimala broja pi tek predstoji.
  • 18.
    1424. godine (1000godina nakon Kineza!) , Persijanac Al Kaši iz Samarkanda, je nastavljajući Arhimedovu metodu, izračunao 16 decimala broja pi. Njegov mnogougao je imao Jamshid Masud al-Kashi 1390-1450 3 x 228 stranica što znači da ih je bilo 805306368)
  • 19.
    3000 godina jeprošlo, a dostignuta je tek 16-a decimala Π ≈ 3.1415926535897932...
  • 20.
    • Ludolf vanSelen (oko 1600.god) , Nemac, profesor matematike, 34 godine svog ţivota ( skoro trećinu) proveo je računajući 35 decimala broja pi. • U njegovu čast broj pi su u Nemačkoj nazvali Ludolfov broj. Pod tim nazivom poznat je i danas. Ludolf van Ceulen (1540 - 1610)
  • 21.
    • On jeposlednji računao broj originalnom Arhimedovom metodom. • Njegov mnogougao imao je 262 stranice ( što znači preko 32 biliona stranica). • Ponosan na svoje dostignuće zahtevao je da se ove decimale ureţu na njegov nadgrobni spomenik.
  • 22.
    • Spomenik jevremenom izgubljen. • Građani Lajdena su 5. jula 2000. godine, obeleţivši i 400. godišnjicu njegovog rada, svečano postavili novi spomenik, kopiju Obnovljen nadgrobni spomenik prethodnog. Ludolfa van Ceulena
  • 23.
    • 1579. godine,francuski matematičar Fransoa Vijet, prvi put , za računanje broja pi koristi beskonačnu formulu : 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 ( ) [ ( )] .... 2 2 2 2 2 2 2 2 2
  • 24.
    Počela je erapronalaţenja beskonačnih formula za izračunavanje broja pi. Sledi par najpoznatijih...
  • 25.
    John Wallis (1655) 2 2 4 4 6 6 8... 2 1 3 3 5 5 7 7 9...
  • 26.
    William Brouncker (1620-1684) 2 4 1 1 2 3 2 2 5 2 2 7 2 2 9 2 2 ...
  • 27.
    1706. godine, jeengleski pisac William Jones , prvi put upotrebio slovo grčkog alfabeta π (pi), da bi imenovao konstantu koja se dobija kada obim kruga delimo sa njegovim prečnikom.
  • 28.
    • A zaštobaš π ? • Zato što je to početno slovo grčke reči περιφέρεια što znači obod, a matematički obim (duţina) kruţne linije .
  • 29.
    • 1874. englezWilliam Shanks izračunao je 707 decimala broja pi. • Svih 707 decimala je ispisano na frizu okrugle sobe, posvećene broju pi, u Palati otkrića u Parizu. Palata je bila sazidana za veliku Svetsku izloţbu 1900.godine , baš kada je podignut i Ajfelov toranj Palata otkrića (Palace of discovery)
  • 30.
    Soba broja piu Palati otkrića • 1947. godine izvesni D.F.Ferguson je , proveravajući račun, otkrio da je 528. decimala Šenksovog proračuna pogrešna ! Ispravio je grešku i dodao još 101 novu decimalu – ukupno 808 poznatih decimala !
  • 32.
    • Ubrzo jepočela era izračunavanja decimala broja pi uz pomoć mašina – kompjutera. • Rekordi se obaraju svakoga dana. • Do sada je otkriveno 1,24 triliona decimala broja pi. • To je učinio Japanac Yasumasa Kanada 2002.godine na univerzitetu u Tokiju.
  • 33.
    • Na sajtuwww.joyofpi.com nalazi se spisak od 10.000 decimala broja pi ( ukoliko vam nekad u ţivotu budu zatrebale). • Na istom sajtu moţete saznati razne zanimljivosti o ovom broju, kao i šta je to pi-umetnost, pi-muzika, pi-dan, pi-memorisanje, pi-poezija, pi-filmovi...
  • 34.
    Autori prezentacije: Mirić Ljubica 72 Milenković Marko 72 Volarov Jelena- nastavnik OŠ ”Đorđe Krstić” Beograd