SlideShare a Scribd company logo
Taradi 1interaktivna fiziologija srce
Srce kao crpka
Srčani tonovi
RITMIČNOSTRITMIČNOST TONOVITONOVI II
REGULACIJAREGULACIJA
Prof. dr. Milan Taradi
Katedra za fiziologiju
Medicinskog fakulteta, Zagreb
Ritmička ekscitacija
Regulacija rada srca
(kliknite na sliku da se pokrene animacija)
Taradi 2interaktivna fiziologija srce
♥ Engleski liječnik
William Harvey 1628.
godine:
♥ “De motu cordis et
sanguinis in
animalibus”
CIRKULACIJA JE OTKRIVENACIRKULACIJA JE OTKRIVENA
TEK U 17. STOLJEĆUTEK U 17. STOLJEĆU
Taradi 3interaktivna fiziologija srce
DVIJE SU CIRKULACIJEDVIJE SU CIRKULACIJE
SPOJENE SERIJSKI S DVIJESPOJENE SERIJSKI S DVIJE
CRPKECRPKE
♥ OPĆI PLAN CIRKULACIJE
♥ Dvije cirkulacije :
♥ Sistemska cirkulacija
♥ Plućna cirkulacija
♥ Dvije crpke :
♥ lijevo srce
♥ desno srce
♥ Najvažniji pojedinačni hemodinamski parametar je
srčani minutni volumen, koji protječe sistemskom i
plućnom cirkulacijom.
♥ MV = f x uv
♥ MV = AT / PO
Taradi 4interaktivna fiziologija srce
IZMJENA TVARI SE ODVIJA U KAPILARAMAIZMJENA TVARI SE ODVIJA U KAPILARAMA
♥ Najvažniji proces u sistemskoj cirkulaciji odvija se u kapilarama, gdje se nalazi
samo 5% ukupnog volumena krvi, ali u minuti proteče kroz njih 5 litara krvi.
MIKROCIRKULACIJA
Taradi 5interaktivna fiziologija srce
A MAN IS AS OLD AS HIS ARTERIES.A MAN IS AS OLD AS HIS ARTERIES.
♥ ČOVJEK JE STAR TOLIKO, KOLIKO SU
STARE NJEGOVE ARTERIJE.
♥ BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA SU
NAJČEŠĆI UZROK KRONIČNOG
POBOLJEVANJA I SMRTNOSTI
ODRASLIH.
♥ ZATAJIVANJE SRCA JE STANJE U
KOJEM SRCE NE MOŽE ISPUMPAVATI
ONOLIKI MINUTNI VOLUMEN, KOLIKI
JE NEOPHODAN ZA METABOLIČKE
POTREBE PERIFERNIH TKIVA.
Thomas Sydenham
Taradi 6interaktivna fiziologija srce
♥Sedamdesetgodišnjak je primljen u hitnoj službi zbog
otežanog disanja, bola u predjelu srca, osjećaja umora
i slabosti, nabreklosti abdomena i otečenih gležnjeva.
Navodi da godinama ima napade angine pectoris i
otežano disanje pri naporu.
♥Fizikalni pregled:
♥ povećano srce s blagom tahikardijom (110 /min) i blagim
sistoličkim šumom
♥ dijastolični galopni ritam (zvuk konjskog galopa)
♥ tlak 16/11 kPa
♥ proširenost vratnih vena
♥ blaga cijanoza (plavičasta boja) kože
♥ ubrzano naporno disanje (20/min) u uvlačenjem juguluma
♥ hropci (pucketajući zvukovi) obostrano u plućnim bazama
♥ povećana jetra (3 pp), slobodna tekućina u abdomenu
(ascites), edem gležnjeva
PRIKAZ BOLESNIKAPRIKAZ BOLESNIKA
(anamneza, fizikalni pregled)(anamneza, fizikalni pregled)
Taradi 7interaktivna fiziologija srce
♥Rendgenska slika pluća:
♥povećano srce
♥difuzno zasjenjenje na bazama pluća
♥ Elektrokardiogram (EKG)
♥sinusni ritam, tahikardija, Q-valovi i zakretanje
osi ulijevo
♥DIJAGNOZA: srčana insuficijencija
♥LIJEČENJE:
♥mirovanje u krevetu
♥digitalis
♥diuretik
PRIKAZ BOLESNIKAPRIKAZ BOLESNIKA
(nalazi, liječenje)(nalazi, liječenje)
Taradi 8interaktivna fiziologija srce
PITANJAPITANJA (crpka, ekscitacija)(crpka, ekscitacija)
♥ SRCE KAO CRPKA
1. Zašto je srce u bolesnika povećano?
2. Je li učinkovitost srca promijenjena i ako jest, zašto?
3. Kakva je frakcija izbacivanja i rezidualni volumen?
4. Koliko je u bolesnika bitna kontrakcija atrija za punjenje
ventrikula?
5. Kakav bi učinak imala promjena prethodnog ili naknadnog
opterećenja?
6. Jesu li jakost i brzina srčane kontrakcije u bolesnika
normalni. A dP/dt?
7. Koji je neposredni razlog proširenju vena, povećanju jetre i
otoka nogu?
♥ RITMIČKA EKSCITACIJA I TONOVI
8. Očekujete li glasnije ili tiše srčane tonove u bolesnika?
9. Što znači dijastolični galopni ritam i blagi sistolični šum?
10. Je li u bolesnika funkcija zalistaka normalna?
Taradi 9interaktivna fiziologija srce
PITANJAPITANJA (regulacija, liječenje)(regulacija, liječenje)
♥ REGULACIJA RADA SRCA
11. Je li srčani minutni volumen promijenjen i zašto?
12. Je li periferni otpor promijenjen i zašto?
13. Zašto je povećana srčana frekvencija?
14. Očekujete li normalnu arterijsko-vensku razliku u sadržaju
kisika? Zašto?
♥ LIJEČENJE
15. Bi li bolesniku pomogla primjena noradrenalina, flebotomija
(puštanje krvi) ili možda transfuzija? Zašto?
16. Digitalis znatno koči Na+
/K+
-crpku. Zašto taj učinak pomaže
bolesniku?
17. Zašto je primijenjen diuretik i kako on djeluje?
18. Bi li u bolesnika trebalo primijeniti ograničenja u prehrani?
Taradi 10interaktivna fiziologija srce
I.I.
SRČANASRČANA
PUMPAPUMPA
Taradi 11interaktivna fiziologija srce
♥ VANJSKI IZGLED
LJUDSKOG SRCA
♥ Veličina srca odgovara stisnutoj
šaci.
♥ Masa prosječnog srca je oko 300
grama.
♥ Epikardijalna površina je sjajna,
glatka i vlažna.
♥ Količina epikardijalne masti je
oskudna.
♥ Od korijena aorte prema vršku
srca vidi se silazna grana lijeve
koronarne arterije.
LJUDSKO JE SRCE VELIČINE ŠAKELJUDSKO JE SRCE VELIČINE ŠAKE
Taradi 12interaktivna fiziologija srce
RENDGENSKA SLIKA PRSNOG KOŠARENDGENSKA SLIKA PRSNOG KOŠA
♥ Na lijevoj je slici normalno, a na desnoj povećano (patkasto)
srce.
Taradi 13interaktivna fiziologija srce
SRCE JE GRUBA MIŠIĆNA CRPKASRCE JE GRUBA MIŠIĆNA CRPKA
♥VANJSKI IZGLED
SRCA (SHEMATSKI)
♥ Srce je šuplji, grubi mišićni organ,
koji je svojim ritmičkim
kontrakcijama glavni pokretač
cirkulacije.
♥ Dnevno otkuca oko 100 000 puta.
♥ Snaga srca je oko 1/1000 KS.
♥ Dnevni rad u mirovanju je jednak
podizanju 1 tone 1 metar visoko !
♥ Tijekom života podigne oko 10 velikih
teretnih brodova (svaki oko 40 000
BRT) 1 metar visoko !
Taradi 14interaktivna fiziologija srce
SRCE JE ČETVEROKOMORNA,SRCE JE ČETVEROKOMORNA,
PULZIRAJUĆA CRPKAPULZIRAJUĆA CRPKA
♥UNUTARNJI IZGLED SRCA
♥ Srce je četverokomorna, pulzirajuća,
dvostepena pumpa.
♥ Lijevo i desno srce spojeni su u glavnom
spoju (serijski) s plućnim i sistemskim
krvotokom.
♥ Glavni rad obavlja lijevi ventrikul, a rad
desnog ventrikula je oko 6 puta manji.
♥ Atriji pridonose punjenju ventrikula 20% i
važni su samo pri velikim minutnim
volumenima.
♥ Iako srce radi na mahove, krv u
kapilarama teče kontinuirano.
Taradi 15interaktivna fiziologija srce
PRESJEK LJUDSKOG SRCAPRESJEK LJUDSKOG SRCA
Taradi 16interaktivna fiziologija srce
SHEMATSKI PRESJEK SRCASHEMATSKI PRESJEK SRCA
Taradi 17interaktivna fiziologija srce
ZALISCI OSIGURAVAJUZALISCI OSIGURAVAJU
JEDNOSMJERNI PROTOKJEDNOSMJERNI PROTOK
♥ SRČANI SKELET
♥ četiri fibrozna
prstena, dva
trokuta,
atrioventrikularni i
semilunarni zalisci
♥ električni izolator,
probijen na jednom
mjestu (AV snop)
aortalna valvula
plućna valvula
trikuspidalna
valvula
mitralna valvula
prednji dio (sternum)prednji dio (sternum)
Taradi 18interaktivna fiziologija srce
AORTALNI ZALISCIAORTALNI ZALISCI
♥ Polumjesečasti se zalisci naglo zatvaraju u usporedbi s AV
zaliscima.
♥ Brzina protoka krvi je veća u usporedbi s AV ušćima.
♥ Rubovi su izloženi većem mehaničkom trenju.
♥ Ušća koronarnih arterija se nalaze u Valsalvinim sinusima,
gdje vrtloženje krvi sprečava blokiranje ušća.
Taradi 19interaktivna fiziologija srce
ATRIOVENTRIKULARNI ZALISCIATRIOVENTRIKULARNI ZALISCI
♥ Vrlo su tanki i nježni.
♥ Pasivno se otvaraju i zatvaraju već pri neznatnom toku krvi.
♥ Brzina protoka krvi je manja u usporedbi s semilunarnim
ušćima.
♥ Rubovi su izloženi manjem mehaničkom trenju.
Taradi 20interaktivna fiziologija srce
SRČANI MIŠIĆ JE PRUGASTSRČANI MIŠIĆ JE PRUGAST
poprečni presjek
uzdužni
presjek
♥Vrste srčanog mišića:
♥radna muskulatura
♥ atrijski mišić
♥ ventrikularni mišić
♥provodna muskulatura
♥ specijalizirane
podražljive tvorbe
♥ sinusni čvor
♥ AV-čvor
♥ vodljiva mišićna vlakna
Taradi 21interaktivna fiziologija srce
SRČANI MIŠIĆ JE FUNKCIONALNI SINCICIJSRČANI MIŠIĆ JE FUNKCIONALNI SINCICIJ
♥ Miociti se granaju i međusobno
komuniciraju preko prijelaznih
ploča tvoreći funkcionalni sincicij
(“reakcija sve ili ništa”).
♥ Postoje dva sincicija: atrijski i
ventrikularni, koji su spojeni AV-
snopom.
♥ U prijelaznim pločama nalaze se
neksusi (pukotinska spojišta), koje
čine koneksoni. Oni se sastoje od 6
polipeptida koji grade osnovni
kanal, širok oko 2 nm.
♥ Električni otpor kroz prijelazne
ploče je samo 1/400 otpora kroz
vanjsku membranu.
Taradi 22interaktivna fiziologija srce
KONTRAKTILNI ELEMENTI SUKONTRAKTILNI ELEMENTI SU JEDNAKIJEDNAKI
KAO U SKELETNOM MIŠIĆUKAO U SKELETNOM MIŠIĆU
♥ Elektronsko-mikroskopska slika otkriva poprečne pruge, jednake onima u
skeletnih mišića.
♥ Prosječna dužina sarkomere je oko 2,2 µm.
♥ Tanke niti polimera aktina i tropomiozina stvaraju svijetle pruge (izotropne).
♥ Debele miozinske niti stvaraju tamne pruge (anizotropne).
Taradi 23interaktivna fiziologija srce
SHEMATSKISHEMATSKI
PRIKAZPRIKAZ
VLAKNAVLAKNA
ZZ
ZZ
♥ Osnovna kontraktilna
jedinica je sarkomera.
♥ Mnogo sarkomera je
serijski povezano u
jednu miofibrilu.
♥ Mnogo miofibrila je
paralelno složeno u
mišićno vlakno.
Taradi 24interaktivna fiziologija srce
ORGANIZACIJA MIŠIĆNIH VLAKNAORGANIZACIJA MIŠIĆNIH VLAKNA
Taradi 25interaktivna fiziologija srce
OSLOBAĐANJE KALCIJA KATALIZIRAOSLOBAĐANJE KALCIJA KATALIZIRA
KONTRAKCIJUKONTRAKCIJU
Ca++ 1 Ca++
Ca++
Ca++
3 Na+
3 Na+
2 K+
ATP ATPATP
Ca++
ATP
♥ Shematski prikaz putovanja kalcija u sprezi ekscitacije i kontrakcije u
srčanom mišiću ("kalcijska plima")
♥ Kalcij se oslobađa iz T-cjevčica koje su obilnije i iz cisterni endoplazmatske
mrežice koja je oskudnije nego u skeletnom mišiću.
Taradi 26interaktivna fiziologija srce
SHEMATSKI PRIKAZ MOLEKULARNOGSHEMATSKI PRIKAZ MOLEKULARNOG
MEHANIZMA KONTRAKCIJEMEHANIZMA KONTRAKCIJE
♥ Odnos aktinskih i miozinskih niti u relaksaciji i kontrakciji
Taradi 27interaktivna fiziologija srce
♥ U opuštenom mišiću ciklus poprečnih mostova je zaustavljen u odvojenom položaju velike
energije. Na glavici miozina vezani su ADP i Pa i glavica ima jak afinitet vezanja za aktin.
♥ Regulacijska bjelančevina troponin kooperativno veže Ca++ i otkriva aktivno mjesto na aktinu.
♥ Glavica miozina se veže za aktin i zavesla oko 10 nm, te otpušta ADP i Pa.
♥ Sada se ATP može vezati za miozin i time se smanjuje njegov afinitet za aktin. Pri odvajanju
od aktina aktomiozinski kompleks djeluje kao ATPaza.
♥ Produkti ADP i Pa ostaju vezani za glavicu miozina u visokoenergijskom stanju za neredni
zaveslaj.
SHEMATSKI PRIKAZ KEMOMEHANIČKE PRETVORBESHEMATSKI PRIKAZ KEMOMEHANIČKE PRETVORBE
Taradi 28interaktivna fiziologija srce
♥ radna muskulatura atrija i ventrikula, provodna muskulatura
♥ poprečna ispruganost (sarkomera Z-Z)
♥ debele miozinske i tanke aktinske niti
♥ maksimalna napetost pri duljini sarkomere 2,2 µm
♥ automacija i ritmičnost
♥ prijelazne ploče (pukotinska spojišta, koneksoni)
♥ dva funkcionalna sincicija
♥ poprečne cjevčice (T-sustav) i sarkoplazmatski retikul
♥ bogatstvo mitohondrija (sarkosomi)
SVOJSTVA SRČANSVOJSTVA SRČANOGOG MIŠIĆMIŠIĆAA
Taradi 29interaktivna fiziologija srce
RAZVIJENE NAPETOST JE NAJVEĆA PRIRAZVIJENE NAPETOST JE NAJVEĆA PRI
OPTIMALNOJ DULJINI SARKOMEREOPTIMALNOJ DULJINI SARKOMERE
♥ OVISNOST RAZVIJENE NAPETOSTI O POČETNOJ DULJINI SARKOMERE
♥ Usporedba aktivne, pasivne i ukupne napetosti skeletnog i srčanog
mišićnog vlakna pri različitoj početnoj duljini
♥ Maksimalna aktivna napetost se razvija pri početnoj duljini oko 2,2 µm.
Taradi 30interaktivna fiziologija srce
AKCIJSKI POTENCIJALI I VODLJIVOSTI ZA IONEAKCIJSKI POTENCIJALI I VODLJIVOSTI ZA IONE
akcijski potencijal
vodljivost za
ione
natrija
kalcija
kalija
♥ Akcijski potencijal ventikularnog
mišića i vodljivosti za ione natrija,
kalija i kalcija.
Taradi 31interaktivna fiziologija srce
HIPERKALIJEMIJA DOVODI DO DILATACIJE IHIPERKALIJEMIJA DOVODI DO DILATACIJE I
ZASTOJA SRCAZASTOJA SRCA
♥ UČINAK IZVANSTANIČNIH IONA NA KONTRAKCIJU
Na+
oslabljuje srce zbog učinka na Ca++
Na+
dovodi do nepodražljivosti (smrt od fibrilacije)
K+
dovodi do dilatacije i zastoja u dijastoli
K+
malo utječe na srce
Ca++
dovodi do zastoja u sistoli (kalcijski rigor)
Ca++
dovodi do zastoja u dijastoli (ali obično smrt nastupi
prije od tetanije)
♥ UČINAK TEMPERATURE NA SRCE
 vrućica može čak udvostručiti frekvenciju i privremeno
povećati snagu kontrakcije
 pothlađivanje usporuje ili čak zaustavlja srce
Taradi 32interaktivna fiziologija srce
KONTRAKCIJA SLIJEDI AKCIJSKIKONTRAKCIJA SLIJEDI AKCIJSKI
POTENCIJALPOTENCIJAL
Vrijeme (sek)
akcijski potencijal
kontrakcija
♥ VREMENSKI ODNOS
MONOFAZNOG
AKCIJSKOG
POTENCIJALA I
KONTRAKCIJE
♥ Akcijski potencijal i
kontrakcija vlakna traju
otprilike podjednako, ali
kontrakcija kasni nekoliko
ms.
Taradi 33interaktivna fiziologija srce
MODEL KONTRAKCIJE IZOLIRANOG PAPILARNOGMODEL KONTRAKCIJE IZOLIRANOG PAPILARNOG
MIŠIĆA UZ PRETHODNO I NAKNADNO OPTEREĆENJEMIŠIĆA UZ PRETHODNO I NAKNADNO OPTEREĆENJE
vrijeme
sila
skraćenje
A AB C CB
prethodno opterećenje
naknadno
opterećenje
dl/dt
kontraktilni
element
elastični
element
težina
Taradi 34interaktivna fiziologija srce
OPTEREĆENJE SMANJUJE BRZINUOPTEREĆENJE SMANJUJE BRZINU
KONTRAKCIJEKONTRAKCIJE
♥ Maksimalna brzina skraćanja postže se bez opterećenja.
♥ Povećanjem opterećenja smanjuje se brzina skraćivanja srčanog i skeletnog mišića.
♥ Pri velikom opterećenju nema skraćenja (izometrička kontrakcija).
Taradi 35interaktivna fiziologija srce
♥ ATRIJI I
VENTRIKULI
KAO PUMPE
♥ SISTOLA
VENTRIKULA
(0,30 s)
♥ izovolumna
kontrakcija
♥ brzo izbacivanje
♥ sporo izbacivanje
♥ DIJASTOLA
VENTRIKULA
(0,50 s)
♥ izovolumna
relaksacija
♥ brzo punjenje
♥ dijastaza
♥ sistola atrija
♥ SISTOLA
ATRIJA (0,15 s)
♥ DIJASTOLA
ATRIJA (0,65 s)
SRČANI CIKLUS SE SASTOJI OD SISTOLE I DIJASTOLESRČANI CIKLUS SE SASTOJI OD SISTOLE I DIJASTOLE
Taradi 36interaktivna fiziologija srce
EHOKARDIOGRAFIJA PRIKAZUJE SRCEEHOKARDIOGRAFIJA PRIKAZUJE SRCE
♥ Pomoću ultrazvuka i računala prikazuje se gibanje srca i
krvi.
♥ Na temelju Dopplerovog učinka mjeri se brzina strujanja
krvi i prikazuje se u različitim bojama.
(kliknite na sliku da se pokrene animacija)
Taradi 37interaktivna fiziologija srce
EHOKARDIOGRAFIJA OTKRIVAEHOKARDIOGRAFIJA OTKRIVA
FUNKCIONIRANJE ZALISTAKAFUNKCIONIRANJE ZALISTAKA
mitralni
zalistak
♥ Srčani zalisci osiguravaju jednosmjeran tok krvi.
Taradi 38interaktivna fiziologija srce
aortalni zalistak
mitralni zalistak
EHOKARDIOGRAFIJAEHOKARDIOGRAFIJA
SEMILUNARNIH ZALISTAKASEMILUNARNIH ZALISTAKA
♥ Zalisci se otvaraju i zatvaraju pasivno, zbog razlike tlakova.
Taradi 39interaktivna fiziologija srce
SRČANI CIKLUSSRČANI CIKLUS
♥ Odnos EKG, aortalnog tlaka i središnjeg venskog tlaka.
Taradi 40interaktivna fiziologija srce
sistola
zatvoreni
svi zalisci
11
16 kPa
a
c v
1. 2.
dijastola
♥ Prikaz tlakova, volumena,
EKGa, srčanih tonova i
funkcioniranja zalistaka
KRIVULJEKRIVULJE
SRČANOGSRČANOG
CIKLUSACIKLUSA
Taradi 41interaktivna fiziologija srce
♥ Prikaz tlakova, volumena, EKG-a, srčanih tonova i funkcioniranja zalistaka
KRIVULJE SRČANOG CIKLUSAKRIVULJE SRČANOG CIKLUSA
Taradi 42interaktivna fiziologija srce
ANIMIRANI PRIKAZ SRČANOGANIMIRANI PRIKAZ SRČANOG
CIKLUSACIKLUSA
Taradi 43interaktivna fiziologija srce
KRIVULJE CIKLUSA ZAKRIVULJE CIKLUSA ZA
DESNO I LIJEVO SRCEDESNO I LIJEVO SRCE
DESNO SRCEDESNO SRCE
LIJEVO SRCELIJEVO SRCE
Taradi 44interaktivna fiziologija srce
ODNOS SRČANIH TONOVA I CIKLUSAODNOS SRČANIH TONOVA I CIKLUSA
♥ Prosuđujući
klinički, u
razdoblju
između
♥ 1. i 2. tona je
sistola, a
♥ između 2. i 1.
tona dijastola.
♥ To je klinički
važno za
lociranje srčanih
šumova.
Taradi 45interaktivna fiziologija srce
KRIVULJA TLAK - VOLUMEN PRI RAZLIČITIMKRIVULJA TLAK - VOLUMEN PRI RAZLIČITIM
PRETHODNIM I NAKNADNIM OPTEREĆENJIMAPRETHODNIM I NAKNADNIM OPTEREĆENJIMAnaknadnoopterećenje(tlačno)
♥ Predopterećenje je završni
dijastolički volumen, a
naknadno opterećenje je
arterijski tlak.
♥ Srčani rad je jednak zbroju
♥ vanjski tlačni rad (VR)
♥ kinetička energija krvi
(1%)
♥ VR je jednak umošku
udarnog volumena i razlike
tlakova.
♥ Potrošak kisika je
proporcionalan umnošku
napetosti (tlak x promjer
ventrikula) i trajanju
kontrakcije.
♥ Energija se dobiva
uglavnom iz masnih
kiselina.
♥ Djelotvornost oko 23%.
predopterećenje (volumno o.)
PE
Taradi 46interaktivna fiziologija srce
PETLJA TLAK-VOLUMEN LIJEVOGPETLJA TLAK-VOLUMEN LIJEVOG
VENTRIKULAVENTRIKULA
Taradi 47interaktivna fiziologija srce
UČINAK POVEĆANJA PRETHODNOGUČINAK POVEĆANJA PRETHODNOG
OPTEREĆENJA (B) I NAKNADNOGOPTEREĆENJA (B) I NAKNADNOG
OPTEREĆENJAOPTEREĆENJA (C)(C) NA T-V KRIVULJUNA T-V KRIVULJU
Taradi 48interaktivna fiziologija srce
II.II.
RITMIČNOSTRITMIČNOST
SRCASRCA
Taradi 49interaktivna fiziologija srce
SUSTAV ZA STVARANJE ISUSTAV ZA STVARANJE I
PROVOĐENJE IMPULSAPROVOĐENJE IMPULSA
♥ sinusni čvor (SA-čvor)
♥ internodalni putevi
♥ prednji međuatrijski snop
(Bachmannov snop)
♥ prednji, srednji i stražnji internodalni
put
♥ AV-čvor
♥ prijelazna vlakna
♥ sam AV-čvor
♥ AV-snop (Hisov snop)
♥ penetracijski dio
♥ distalni dio
♥ Purkinjeova vlakna
♥ lijeva grana snopa probija septum i
dijeli se
♥ desna grana snopa
Taradi 50interaktivna fiziologija srce
♥ Impuls
♥ nastaje u SA-čvoru i
putuje do AV-čvora
0,03 s.
♥ AV-čvor napušta u
0.16 s.
♥ stigne u vršak srca u
0.18 s.
♥ u bazu desnog
ventrikula dođe do
0,21
♥ najkasnije stigne u
lateralni dio baze
lijevog ventrikula u
0,22 s.
VREMENSKI SLIJED PUTOVANJA IMPULSAVREMENSKI SLIJED PUTOVANJA IMPULSA
Taradi 51interaktivna fiziologija srce
♥ Putovanje impulsa, valova kontrakcije i odnos s EKGom.
FILMSKI PRIKAZ PUTOVANJA IMPULSAFILMSKI PRIKAZ PUTOVANJA IMPULSA
Taradi 52interaktivna fiziologija srce
SINUSNI ČVOR KAO PREDVODNIKSINUSNI ČVOR KAO PREDVODNIK
♥ Elipsoidni tračak dug 15 mm, širok 3 mm, a debeo 1 mm, koji
se nalazi u gornjoj leteralnoj stijenci desnog atrija
♥ Potencijal u mirovanju oko -55 mV
♥ Ionski kanali
♥ brzi natrijski (inaktivirani, zatvoreni u mirovanju)
♥ spori kalcijsko-natrijski (izazivaju akcijski potencijal)
♥ kalijski kanali (odgovorni za repolarizaciju)
Taradi 53interaktivna fiziologija srce
♥ Sposobnost
samopodraživanja
♥ Povećana propustnost za
natrij i kalcij u mirovanju,
te smanjenje za kalij
♥ Depolarizacija nije trajna
zbog:
♥ inaktivacije kalcijsko-
natrijskih kanala (prekid
ulaženja natrija i kalcija)
♥ otvaranje kalijskih kanala
(izlaženje kalija)
♥ Izvan SA-čvora mogu
nastati ektopični
predvodnici
♥ ako izbijaju većom
frekvencijom
♥ ako je spriječen prijenos
impulsa (AV-blok, Stokes-
Adamsov sindrom)
SINUSNI ČVOR KAO PREDVODNIKSINUSNI ČVOR KAO PREDVODNIK
Taradi 54interaktivna fiziologija srce
♥ Akcijski potencijal sinusnog čvora
♥ Slika A. Učinak podraživanja simpatikusa
♥ Slika B. Učinak podraživanja vagusa
UČINAK PODRAŽIVANJA SA-ČVORAUČINAK PODRAŽIVANJA SA-ČVORA
Taradi 55interaktivna fiziologija srce
♥ Akcijski potencijal sinusnog čvora
♥ Učinak podraživanja simpatikusa
♥ Učinak podraživanja vagusa
(kliknite na sliku da se pokrene animacija)
UČINAK PODRAŽIVANJA SA-ČVORAUČINAK PODRAŽIVANJA SA-ČVORA
Taradi 56interaktivna fiziologija srce
♥AV-čvor usporava
provođenje
♥ brzina 0,05 m/s
♥Penetracijski dio
snopa probija vezivni
izolator
♥ brzina 0,05 m/s
♥A-V snop se dijeli na
lijevu i desnu granu
♥ brzina 1,5 do 4 m/s
♥ jednosmjerno provođenje,
osim u patološkim
uvjetima
GRAĐA AV-ČVORAGRAĐA AV-ČVORA
Taradi 57interaktivna fiziologija srce
♥ Sinus atrijski čvor
♥ Internodusna vlakna vode impuls po atrijima
♥ brzina 1 m/s, dvostruko brže nego kroz atrijski mišić
♥ Prijelazna vlakna povezuju internodalna vlakna i
AV-čvor
♥ brzina 0,02 - 0,05 m/s, vrlo tanka vlakna s malo
pukotinskih spojišta
♥ AV-čvor usporava provođenje
♥ brzina 0,05 m/s
♥ Penetracijski dio snopa probija vezivni izolator
♥ brzina 0,05 m/s
♥ A-V snop se dijeli na lijevu i desnu granu
♥ brzina 1,5 do 4 m/s
♥ jednosmjerno provođenje, osim u patološkim uvjetima
♥ Purkinjeova vlakna vrlo brzo provode impulse po
ventrikulima, koje aktiviraju gotovo istodobno
♥ brzina 1,5 do 4 m/s, deblja vlakna od radne muskulature,
sprečavanje aritmija
♥ Srčani mišić
♥ brzina 0,3 do 0,5 m/s, prenose impuls kroz vanjske 2/3
stijenke spiralnim putom
PROVOĐENJE IMPULSAPROVOĐENJE IMPULSA
Taradi 58interaktivna fiziologija srce
III.III.
SRČANISRČANI
TONOVITONOVI
Taradi 59interaktivna fiziologija srce
AMPLITUDE I FREKVENCIJEAMPLITUDE I FREKVENCIJE
SRČANIH TONOVASRČANIH TONOVA
♥Uzrokuje ih
titranje
♥napetih
zalistaka
odmah nakon
zatvaranja
♥srčanih
stijenki
♥većih žila u
blizini srca
Taradi 60interaktivna fiziologija srce
AUSKULTACIJSKA MJESTAAUSKULTACIJSKA MJESTA
♥Svi se tonovi iz svih
ušća čuju na svim
mjestima prsnog
koša.
♥Najglasniji su na
mjestima slušanja.
♥Razlikuju se
procesom
eliminacije.
Taradi 61interaktivna fiziologija srce
♥ 1. (najglasniji, najduži) i 2. (viši, kraći, slabiji) srčani tonovi se normalno čuju uhom.
♥ 3. ton u srednoj trećini dijastole se čuje ponekad u djece i u teškim srčanim bolestima.
♥ 4. ton su niska titranja uslijed kontrakcije atrija.
♥ Srčani šumovi se mogu čuti u bolesnika sa srčanim greškama (stenozi i/ili
insuficijenciji zalistaka).
2. 3. 4.1.
AV D AS
Ton
FONOKARDIOGRAM I ODNOS SRČANIH TONOVA I EKGFONOKARDIOGRAM I ODNOS SRČANIH TONOVA I EKG
EKGEKG
Taradi 62interaktivna fiziologija srce
FONOKARDIOGRAMI NORMALNOGFONOKARDIOGRAMI NORMALNOG
I ABNORMALNIH SRCAI ABNORMALNIH SRCA
♥Normalni tonovi
♥Aortalna stenoza
♥Mitralna
insuficijencija
♥Aortalna
insuficijencija
♥Mitralna stenoza
♥Otvoreni arterijski
duktus
Taradi 63interaktivna fiziologija srce
IIVV..
REGULACIJAREGULACIJA
RADA SRCARADA SRCA
Taradi 64interaktivna fiziologija srce
VRSTE REGULACIJE SRČANOG RADAVRSTE REGULACIJE SRČANOG RADA
♥VLASTITA REGULACIJA
♥ŽIVČANA REGULACIJA
♥KEMIJSKA REGULACIJA
Taradi 65interaktivna fiziologija srce
VLASTITA REGULACIJA RADA SRCAVLASTITA REGULACIJA RADA SRCA
♥ Frank- Starlingov mehanizam
♥ srce se samo prilagođuje promjenama
venskog priljeva
♥ na povećano punjenje srce odgovara
snažnijom kontrakcijom i ne dozvoljava
porast tlaka u atrijima
♥ arterijski tlak ne utječe na srčani
minutni volumen
♥ glavni je mehanizam povoljniji odnos
za kontarkciju aktinskih i miozinskih
niti
♥ regulacija potaknuta frekvencijom
♥ istezanje stijenke desnog atrija
povećava frekvenciju do 20%
Taradi 66interaktivna fiziologija srce
SRČANI MIŠIĆ SE SAM PRILAGOĐUJESRČANI MIŠIĆ SE SAM PRILAGOĐUJE
RAZLIČITOM OPTEREĆENJURAZLIČITOM OPTEREĆENJU
♥Unutar fizioloških
granica srce
ispumpa svu krv
koja do njega dođe.
♥Djelotvornost srca
kao pumpe
povećava
simpatikus, a
snižava
parasimpatikus,
hipoksija i razne
bolesti srca.
Taradi 67interaktivna fiziologija srce
♥ Parasimpatički putevi
♥ iz stražnje motoričke jezgre
vagusa (n.ambiguus)
♥ desni vagus utječe na SA-čvor
♥ lijevi vagus utječe na AV-čvor
♥ acetilkolin povećava propusnost za
kalij i uzrokuje hiperpolarizaciju
♥ Simpatički putevi
♥ iz intermediolateralne kolumne
(C,T) , kroz paravertebralni lanac,
putem n. accelerantes
♥ bogato opskrbljuje miokard
♥ noradrenalin povećava propusnost
za natrij i kalcij, što povećava
samopodražljivost i snagu
kontrakcije
AUTONOMNI ŽIVČANIAUTONOMNI ŽIVČANI
SUSTAV NADZIRE SRCESUSTAV NADZIRE SRCE
Taradi 68interaktivna fiziologija srce
ŽIVČANA KONTROLAŽIVČANA KONTROLA
♥ Parasimpatički učinci
♥ na normalnom srcu prevladava
njegov tonus
♥ podraživanje jako smanjuje
frekvenciju i blago kontraktilnost
srca
♥ jako podraživanje može zaustaviti
srce, nakon čega dolazi do “bijega
ventrikula”
♥ Simpatički učinci
♥ njegov normalni tonus održava
djelotvornost srca povećan za 30%
♥ jako podraživanje podiže
frekvenciju na preko 200 otkucaja,
djelotvornost za 2 do 3 puta
♥ Refleksni učinci
♥ baroreceptori, kemoreceptori,
respiracijska sinusna aritmija,
Bainbridgeov refleks
♥ Učinci viših centara
♥ kora mozga, talamus, hipotalamus
Taradi 69interaktivna fiziologija srce
ŽIVČANAŽIVČANA
REGULACIJAREGULACIJA
CIRKULACIJECIRKULACIJE
Taradi 70interaktivna fiziologija srce
KEMIJSKA REGULACIJA RADAKEMIJSKA REGULACIJA RADA
♥HORMONI
♥ nadbubrežna žlijezda
♥ štitna žlijezda
♥ gušterača
♥ adenohipofiza
♥PLINOVI U KRVI
♥ kisik
♥ ugljikov dioksid
♥ pH krvi
Taradi 71interaktivna fiziologija srce
REGULACIJA
FREKVENCIJE
ŽIVČANA
REGULACIJA
KONTRAKTILNOSTI
LOKALNA VLASTITA VANJSKA
• parasimpatikus
• simpatikus
• viši centri
• barorecept. r.
• Bainbridgeov r.
• resp. aritmija
• kemorecept. r.
•ventrikularni r.
• rastezanje
SA-čvora
• promjena
temperature
SA-čvora
• Frank Starlingov
zakon
• “Treppe”-fenomen
• postekstrasistolično
pojačanje
• živčana
simpatikus
parasimpatikus
baroreceptorski r.
• kemijska
hormoni
plinovi u krvi
ZBIRNI PRIKAZ REGULACIJE SRČANOG RADAZBIRNI PRIKAZ REGULACIJE SRČANOG RADA

More Related Content

What's hot

Respiratorni sistem čoveka
Respiratorni sistem čovekaRespiratorni sistem čoveka
Respiratorni sistem čovekadr Šarac
 
Dišni sustav
Dišni sustavDišni sustav
Dišni sustav
Antonio Kobaš
 
ANATOMIJA URINARNI SISTEM
 ANATOMIJA URINARNI SISTEM ANATOMIJA URINARNI SISTEM
ANATOMIJA URINARNI SISTEM
Anatomija dr Šarac
 
015 Sistem Za Cirkulaciju Telesnih Tecnosti
015 Sistem Za Cirkulaciju Telesnih Tecnosti015 Sistem Za Cirkulaciju Telesnih Tecnosti
015 Sistem Za Cirkulaciju Telesnih Tecnosti
Ljubica Lalić Profesorski Profil
 
Urinararni trakt
Urinararni traktUrinararni trakt
Urinararni traktdr Šarac
 
Fiziologija kardiovaskularnog sistema
Fiziologija kardiovaskularnog sistemaFiziologija kardiovaskularnog sistema
Fiziologija kardiovaskularnog sistemaMilica Sekelji
 
Arterije
ArterijeArterije
Arterije
Antonio Kobaš
 
Regulacija srčanog minutnog volumena
Regulacija srčanog minutnog volumenaRegulacija srčanog minutnog volumena
Regulacija srčanog minutnog volumena
Sunčana Kukolja Taradi
 
Srce (cor)
Srce (cor)Srce (cor)
Srce (cor)
Antonio Kobaš
 
Histologija cirkulatorni sistem
Histologija cirkulatorni sistem Histologija cirkulatorni sistem
Histologija cirkulatorni sistem
Anatomija dr Šarac
 
Zglobovi
Zglobovi Zglobovi
Zglobovi
dr Šarac
 
Kosti trupa i grudnog koša
Kosti trupa i grudnog košaKosti trupa i grudnog koša
Kosti trupa i grudnog košadr Šarac
 
Živčani sustav
Živčani sustavŽivčani sustav
Živčani sustav
Antonio Kobaš
 
Uvod u patologiju
Uvod u patologijuUvod u patologiju
Uvod u patologijudr Šarac
 
Termoregulacija
TermoregulacijaTermoregulacija
Termoregulacija
Milan Taradi
 
Plućna ventilacija
Plućna ventilacijaPlućna ventilacija
Plućna ventilacija
Milan Taradi
 

What's hot (20)

Respiratorni sistem čoveka
Respiratorni sistem čovekaRespiratorni sistem čoveka
Respiratorni sistem čoveka
 
Anatomija uvod (1)
Anatomija uvod (1)Anatomija uvod (1)
Anatomija uvod (1)
 
Dišni sustav
Dišni sustavDišni sustav
Dišni sustav
 
ANATOMIJA URINARNI SISTEM
 ANATOMIJA URINARNI SISTEM ANATOMIJA URINARNI SISTEM
ANATOMIJA URINARNI SISTEM
 
015 Sistem Za Cirkulaciju Telesnih Tecnosti
015 Sistem Za Cirkulaciju Telesnih Tecnosti015 Sistem Za Cirkulaciju Telesnih Tecnosti
015 Sistem Za Cirkulaciju Telesnih Tecnosti
 
Urinararni trakt
Urinararni traktUrinararni trakt
Urinararni trakt
 
Fiziologija kardiovaskularnog sistema
Fiziologija kardiovaskularnog sistemaFiziologija kardiovaskularnog sistema
Fiziologija kardiovaskularnog sistema
 
Arterije
ArterijeArterije
Arterije
 
Regulacija srčanog minutnog volumena
Regulacija srčanog minutnog volumenaRegulacija srčanog minutnog volumena
Regulacija srčanog minutnog volumena
 
Srce (cor)
Srce (cor)Srce (cor)
Srce (cor)
 
Histologija cirkulatorni sistem
Histologija cirkulatorni sistem Histologija cirkulatorni sistem
Histologija cirkulatorni sistem
 
Zglobovi
Zglobovi Zglobovi
Zglobovi
 
Medjumozak
MedjumozakMedjumozak
Medjumozak
 
Kosti trupa i grudnog koša
Kosti trupa i grudnog košaKosti trupa i grudnog koša
Kosti trupa i grudnog koša
 
Živčani sustav
Živčani sustavŽivčani sustav
Živčani sustav
 
Uvod u patologiju
Uvod u patologijuUvod u patologiju
Uvod u patologiju
 
Mozdano stablo
Mozdano stabloMozdano stablo
Mozdano stablo
 
Termoregulacija
TermoregulacijaTermoregulacija
Termoregulacija
 
Plućna ventilacija
Plućna ventilacijaPlućna ventilacija
Plućna ventilacija
 
Mozdano stablo
Mozdano stabloMozdano stablo
Mozdano stablo
 

Viewers also liked

Srce, krvni i limfni sudovi
Srce, krvni i limfni sudoviSrce, krvni i limfni sudovi
Srce, krvni i limfni sudovi
Ivana Damnjanović
 
HTA
HTAHTA
Hipertensioni
Hipertensioni Hipertensioni
Hipertensioni
Dani Muhaj
 
Semundja e hipertensionit
Semundja e hipertensionitSemundja e hipertensionit
Semundja e hipertensionit
Zajmira Thanasi
 
Arterijska hipertenzija
Arterijska hipertenzijaArterijska hipertenzija
Arterijska hipertenzija
dr Šarac
 
Fiziologija kardiovaskularnog sistema
Fiziologija kardiovaskularnog sistemaFiziologija kardiovaskularnog sistema
Fiziologija kardiovaskularnog sistemadr Šarac
 

Viewers also liked (7)

Srce, krvni i limfni sudovi
Srce, krvni i limfni sudoviSrce, krvni i limfni sudovi
Srce, krvni i limfni sudovi
 
HTA
HTAHTA
HTA
 
Hipertensioni
Hipertensioni Hipertensioni
Hipertensioni
 
Semundja e hipertensionit
Semundja e hipertensionitSemundja e hipertensionit
Semundja e hipertensionit
 
Arterijska hipertenzija
Arterijska hipertenzijaArterijska hipertenzija
Arterijska hipertenzija
 
Fiziologija kardiovaskularnog sistema
Fiziologija kardiovaskularnog sistemaFiziologija kardiovaskularnog sistema
Fiziologija kardiovaskularnog sistema
 
(2012-12-12) HIPERTENSION ARTERIAL (PPT)
(2012-12-12) HIPERTENSION ARTERIAL (PPT)(2012-12-12) HIPERTENSION ARTERIAL (PPT)
(2012-12-12) HIPERTENSION ARTERIAL (PPT)
 

Similar to Srce (Heart)

Bolesti aortalnog zaliska
Bolesti aortalnog zaliskaBolesti aortalnog zaliska
Bolesti aortalnog zaliska
Domina Petric
 
Fizikalna načela cirkulacije 12
Fizikalna načela cirkulacije 12Fizikalna načela cirkulacije 12
Fizikalna načela cirkulacije 12
Milan Taradi
 
Kirurgija prirođenih srčanih grešaka
Kirurgija prirođenih srčanih grešakaKirurgija prirođenih srčanih grešaka
Kirurgija prirođenih srčanih grešaka
Domina Petric
 
Hitna stanja u vaskularnoj kirurgiji
Hitna stanja u vaskularnoj kirurgijiHitna stanja u vaskularnoj kirurgiji
Hitna stanja u vaskularnoj kirurgiji
Vinko Bubic, MD
 
AKUTNI_KORONARNI_SINDROM_1_1.ppt
AKUTNI_KORONARNI_SINDROM_1_1.pptAKUTNI_KORONARNI_SINDROM_1_1.ppt
AKUTNI_KORONARNI_SINDROM_1_1.ppt
AdoIsak
 
Bolesti mitralnog zaliska
Bolesti mitralnog zaliskaBolesti mitralnog zaliska
Bolesti mitralnog zaliska
Domina Petric
 
Fibrilacija i undulacija atrija
Fibrilacija i undulacija atrijaFibrilacija i undulacija atrija
Fibrilacija i undulacija atrija
Domina Petric
 
Poremećaji metabolizma vode fak.sestre
Poremećaji metabolizma vode fak.sestrePoremećaji metabolizma vode fak.sestre
Poremećaji metabolizma vode fak.sestre
Mate Maričić
 
Insuficijencija aortne valvule (ai)
Insuficijencija aortne valvule (ai)Insuficijencija aortne valvule (ai)
Insuficijencija aortne valvule (ai)
Domina Petric
 

Similar to Srce (Heart) (9)

Bolesti aortalnog zaliska
Bolesti aortalnog zaliskaBolesti aortalnog zaliska
Bolesti aortalnog zaliska
 
Fizikalna načela cirkulacije 12
Fizikalna načela cirkulacije 12Fizikalna načela cirkulacije 12
Fizikalna načela cirkulacije 12
 
Kirurgija prirođenih srčanih grešaka
Kirurgija prirođenih srčanih grešakaKirurgija prirođenih srčanih grešaka
Kirurgija prirođenih srčanih grešaka
 
Hitna stanja u vaskularnoj kirurgiji
Hitna stanja u vaskularnoj kirurgijiHitna stanja u vaskularnoj kirurgiji
Hitna stanja u vaskularnoj kirurgiji
 
AKUTNI_KORONARNI_SINDROM_1_1.ppt
AKUTNI_KORONARNI_SINDROM_1_1.pptAKUTNI_KORONARNI_SINDROM_1_1.ppt
AKUTNI_KORONARNI_SINDROM_1_1.ppt
 
Bolesti mitralnog zaliska
Bolesti mitralnog zaliskaBolesti mitralnog zaliska
Bolesti mitralnog zaliska
 
Fibrilacija i undulacija atrija
Fibrilacija i undulacija atrijaFibrilacija i undulacija atrija
Fibrilacija i undulacija atrija
 
Poremećaji metabolizma vode fak.sestre
Poremećaji metabolizma vode fak.sestrePoremećaji metabolizma vode fak.sestre
Poremećaji metabolizma vode fak.sestre
 
Insuficijencija aortne valvule (ai)
Insuficijencija aortne valvule (ai)Insuficijencija aortne valvule (ai)
Insuficijencija aortne valvule (ai)
 

More from Milan Taradi

Opća načela endokrinologije
Opća načela endokrinologijeOpća načela endokrinologije
Opća načela endokrinologije
Milan Taradi
 
Fiziologija bubrega
Fiziologija bubregaFiziologija bubrega
Fiziologija bubrega
Milan Taradi
 
Ravnoteža vode i natrija
Ravnoteža vode i natrijaRavnoteža vode i natrija
Ravnoteža vode i natrija
Milan Taradi
 
Autonomni nervni sustav
Autonomni nervni sustavAutonomni nervni sustav
Autonomni nervni sustav
Milan Taradi
 
Nespecifična imunost
Nespecifična imunostNespecifična imunost
Nespecifična imunost
Milan Taradi
 
GENI I ANTIGENI TKIVNE PODUDARNOSTI
GENI I ANTIGENI TKIVNE PODUDARNOSTIGENI I ANTIGENI TKIVNE PODUDARNOSTI
GENI I ANTIGENI TKIVNE PODUDARNOSTI
Milan Taradi
 
Flying, aviation
Flying, aviationFlying, aviation
Flying, aviation
Milan Taradi
 
Software Platform to Build a Web-Based Education System
Software Platform to Build a Web-Based Education SystemSoftware Platform to Build a Web-Based Education System
Software Platform to Build a Web-Based Education System
Milan Taradi
 
Diving
DivingDiving
Diving
Milan Taradi
 
Referalni centar za e-obrazovanje 2007.
Referalni centar za e-obrazovanje 2007.Referalni centar za e-obrazovanje 2007.
Referalni centar za e-obrazovanje 2007.
Milan Taradi
 
Energetika i intenzitet metabolizma
Energetika i intenzitet metabolizmaEnergetika i intenzitet metabolizma
Energetika i intenzitet metabolizma
Milan Taradi
 
Inzulin i šećerna bolest
Inzulin i šećerna bolestInzulin i šećerna bolest
Inzulin i šećerna bolest
Milan Taradi
 
Fiziologija letenja i uspinjanja na visine
Fiziologija letenja i uspinjanja na visineFiziologija letenja i uspinjanja na visine
Fiziologija letenja i uspinjanja na visine
Milan Taradi
 
Fiziologija dubinskog ronjenja
Fiziologija dubinskog ronjenjaFiziologija dubinskog ronjenja
Fiziologija dubinskog ronjenja
Milan Taradi
 
Cuc 2008.
Cuc 2008.Cuc 2008.
Cuc 2008.
Milan Taradi
 
Pisani test (2018.)
Pisani test (2018.)Pisani test (2018.)
Pisani test (2018.)
Milan Taradi
 
Protutijela (Antitijela)
Protutijela (Antitijela)Protutijela (Antitijela)
Protutijela (Antitijela)
Milan Taradi
 
Suradnja s CARNetom
Suradnja s CARNetomSuradnja s CARNetom
Suradnja s CARNetom
Milan Taradi
 
Uvod u fiziologiju, homeostaza
Uvod u fiziologiju, homeostazaUvod u fiziologiju, homeostaza
Uvod u fiziologiju, homeostaza
Milan Taradi
 
Metabolički hormoni štitnjače
Metabolički hormoni štitnjačeMetabolički hormoni štitnjače
Metabolički hormoni štitnjače
Milan Taradi
 

More from Milan Taradi (20)

Opća načela endokrinologije
Opća načela endokrinologijeOpća načela endokrinologije
Opća načela endokrinologije
 
Fiziologija bubrega
Fiziologija bubregaFiziologija bubrega
Fiziologija bubrega
 
Ravnoteža vode i natrija
Ravnoteža vode i natrijaRavnoteža vode i natrija
Ravnoteža vode i natrija
 
Autonomni nervni sustav
Autonomni nervni sustavAutonomni nervni sustav
Autonomni nervni sustav
 
Nespecifična imunost
Nespecifična imunostNespecifična imunost
Nespecifična imunost
 
GENI I ANTIGENI TKIVNE PODUDARNOSTI
GENI I ANTIGENI TKIVNE PODUDARNOSTIGENI I ANTIGENI TKIVNE PODUDARNOSTI
GENI I ANTIGENI TKIVNE PODUDARNOSTI
 
Flying, aviation
Flying, aviationFlying, aviation
Flying, aviation
 
Software Platform to Build a Web-Based Education System
Software Platform to Build a Web-Based Education SystemSoftware Platform to Build a Web-Based Education System
Software Platform to Build a Web-Based Education System
 
Diving
DivingDiving
Diving
 
Referalni centar za e-obrazovanje 2007.
Referalni centar za e-obrazovanje 2007.Referalni centar za e-obrazovanje 2007.
Referalni centar za e-obrazovanje 2007.
 
Energetika i intenzitet metabolizma
Energetika i intenzitet metabolizmaEnergetika i intenzitet metabolizma
Energetika i intenzitet metabolizma
 
Inzulin i šećerna bolest
Inzulin i šećerna bolestInzulin i šećerna bolest
Inzulin i šećerna bolest
 
Fiziologija letenja i uspinjanja na visine
Fiziologija letenja i uspinjanja na visineFiziologija letenja i uspinjanja na visine
Fiziologija letenja i uspinjanja na visine
 
Fiziologija dubinskog ronjenja
Fiziologija dubinskog ronjenjaFiziologija dubinskog ronjenja
Fiziologija dubinskog ronjenja
 
Cuc 2008.
Cuc 2008.Cuc 2008.
Cuc 2008.
 
Pisani test (2018.)
Pisani test (2018.)Pisani test (2018.)
Pisani test (2018.)
 
Protutijela (Antitijela)
Protutijela (Antitijela)Protutijela (Antitijela)
Protutijela (Antitijela)
 
Suradnja s CARNetom
Suradnja s CARNetomSuradnja s CARNetom
Suradnja s CARNetom
 
Uvod u fiziologiju, homeostaza
Uvod u fiziologiju, homeostazaUvod u fiziologiju, homeostaza
Uvod u fiziologiju, homeostaza
 
Metabolički hormoni štitnjače
Metabolički hormoni štitnjačeMetabolički hormoni štitnjače
Metabolički hormoni štitnjače
 

Srce (Heart)

  • 1. Taradi 1interaktivna fiziologija srce Srce kao crpka Srčani tonovi RITMIČNOSTRITMIČNOST TONOVITONOVI II REGULACIJAREGULACIJA Prof. dr. Milan Taradi Katedra za fiziologiju Medicinskog fakulteta, Zagreb Ritmička ekscitacija Regulacija rada srca (kliknite na sliku da se pokrene animacija)
  • 2. Taradi 2interaktivna fiziologija srce ♥ Engleski liječnik William Harvey 1628. godine: ♥ “De motu cordis et sanguinis in animalibus” CIRKULACIJA JE OTKRIVENACIRKULACIJA JE OTKRIVENA TEK U 17. STOLJEĆUTEK U 17. STOLJEĆU
  • 3. Taradi 3interaktivna fiziologija srce DVIJE SU CIRKULACIJEDVIJE SU CIRKULACIJE SPOJENE SERIJSKI S DVIJESPOJENE SERIJSKI S DVIJE CRPKECRPKE ♥ OPĆI PLAN CIRKULACIJE ♥ Dvije cirkulacije : ♥ Sistemska cirkulacija ♥ Plućna cirkulacija ♥ Dvije crpke : ♥ lijevo srce ♥ desno srce ♥ Najvažniji pojedinačni hemodinamski parametar je srčani minutni volumen, koji protječe sistemskom i plućnom cirkulacijom. ♥ MV = f x uv ♥ MV = AT / PO
  • 4. Taradi 4interaktivna fiziologija srce IZMJENA TVARI SE ODVIJA U KAPILARAMAIZMJENA TVARI SE ODVIJA U KAPILARAMA ♥ Najvažniji proces u sistemskoj cirkulaciji odvija se u kapilarama, gdje se nalazi samo 5% ukupnog volumena krvi, ali u minuti proteče kroz njih 5 litara krvi. MIKROCIRKULACIJA
  • 5. Taradi 5interaktivna fiziologija srce A MAN IS AS OLD AS HIS ARTERIES.A MAN IS AS OLD AS HIS ARTERIES. ♥ ČOVJEK JE STAR TOLIKO, KOLIKO SU STARE NJEGOVE ARTERIJE. ♥ BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA SU NAJČEŠĆI UZROK KRONIČNOG POBOLJEVANJA I SMRTNOSTI ODRASLIH. ♥ ZATAJIVANJE SRCA JE STANJE U KOJEM SRCE NE MOŽE ISPUMPAVATI ONOLIKI MINUTNI VOLUMEN, KOLIKI JE NEOPHODAN ZA METABOLIČKE POTREBE PERIFERNIH TKIVA. Thomas Sydenham
  • 6. Taradi 6interaktivna fiziologija srce ♥Sedamdesetgodišnjak je primljen u hitnoj službi zbog otežanog disanja, bola u predjelu srca, osjećaja umora i slabosti, nabreklosti abdomena i otečenih gležnjeva. Navodi da godinama ima napade angine pectoris i otežano disanje pri naporu. ♥Fizikalni pregled: ♥ povećano srce s blagom tahikardijom (110 /min) i blagim sistoličkim šumom ♥ dijastolični galopni ritam (zvuk konjskog galopa) ♥ tlak 16/11 kPa ♥ proširenost vratnih vena ♥ blaga cijanoza (plavičasta boja) kože ♥ ubrzano naporno disanje (20/min) u uvlačenjem juguluma ♥ hropci (pucketajući zvukovi) obostrano u plućnim bazama ♥ povećana jetra (3 pp), slobodna tekućina u abdomenu (ascites), edem gležnjeva PRIKAZ BOLESNIKAPRIKAZ BOLESNIKA (anamneza, fizikalni pregled)(anamneza, fizikalni pregled)
  • 7. Taradi 7interaktivna fiziologija srce ♥Rendgenska slika pluća: ♥povećano srce ♥difuzno zasjenjenje na bazama pluća ♥ Elektrokardiogram (EKG) ♥sinusni ritam, tahikardija, Q-valovi i zakretanje osi ulijevo ♥DIJAGNOZA: srčana insuficijencija ♥LIJEČENJE: ♥mirovanje u krevetu ♥digitalis ♥diuretik PRIKAZ BOLESNIKAPRIKAZ BOLESNIKA (nalazi, liječenje)(nalazi, liječenje)
  • 8. Taradi 8interaktivna fiziologija srce PITANJAPITANJA (crpka, ekscitacija)(crpka, ekscitacija) ♥ SRCE KAO CRPKA 1. Zašto je srce u bolesnika povećano? 2. Je li učinkovitost srca promijenjena i ako jest, zašto? 3. Kakva je frakcija izbacivanja i rezidualni volumen? 4. Koliko je u bolesnika bitna kontrakcija atrija za punjenje ventrikula? 5. Kakav bi učinak imala promjena prethodnog ili naknadnog opterećenja? 6. Jesu li jakost i brzina srčane kontrakcije u bolesnika normalni. A dP/dt? 7. Koji je neposredni razlog proširenju vena, povećanju jetre i otoka nogu? ♥ RITMIČKA EKSCITACIJA I TONOVI 8. Očekujete li glasnije ili tiše srčane tonove u bolesnika? 9. Što znači dijastolični galopni ritam i blagi sistolični šum? 10. Je li u bolesnika funkcija zalistaka normalna?
  • 9. Taradi 9interaktivna fiziologija srce PITANJAPITANJA (regulacija, liječenje)(regulacija, liječenje) ♥ REGULACIJA RADA SRCA 11. Je li srčani minutni volumen promijenjen i zašto? 12. Je li periferni otpor promijenjen i zašto? 13. Zašto je povećana srčana frekvencija? 14. Očekujete li normalnu arterijsko-vensku razliku u sadržaju kisika? Zašto? ♥ LIJEČENJE 15. Bi li bolesniku pomogla primjena noradrenalina, flebotomija (puštanje krvi) ili možda transfuzija? Zašto? 16. Digitalis znatno koči Na+ /K+ -crpku. Zašto taj učinak pomaže bolesniku? 17. Zašto je primijenjen diuretik i kako on djeluje? 18. Bi li u bolesnika trebalo primijeniti ograničenja u prehrani?
  • 10. Taradi 10interaktivna fiziologija srce I.I. SRČANASRČANA PUMPAPUMPA
  • 11. Taradi 11interaktivna fiziologija srce ♥ VANJSKI IZGLED LJUDSKOG SRCA ♥ Veličina srca odgovara stisnutoj šaci. ♥ Masa prosječnog srca je oko 300 grama. ♥ Epikardijalna površina je sjajna, glatka i vlažna. ♥ Količina epikardijalne masti je oskudna. ♥ Od korijena aorte prema vršku srca vidi se silazna grana lijeve koronarne arterije. LJUDSKO JE SRCE VELIČINE ŠAKELJUDSKO JE SRCE VELIČINE ŠAKE
  • 12. Taradi 12interaktivna fiziologija srce RENDGENSKA SLIKA PRSNOG KOŠARENDGENSKA SLIKA PRSNOG KOŠA ♥ Na lijevoj je slici normalno, a na desnoj povećano (patkasto) srce.
  • 13. Taradi 13interaktivna fiziologija srce SRCE JE GRUBA MIŠIĆNA CRPKASRCE JE GRUBA MIŠIĆNA CRPKA ♥VANJSKI IZGLED SRCA (SHEMATSKI) ♥ Srce je šuplji, grubi mišićni organ, koji je svojim ritmičkim kontrakcijama glavni pokretač cirkulacije. ♥ Dnevno otkuca oko 100 000 puta. ♥ Snaga srca je oko 1/1000 KS. ♥ Dnevni rad u mirovanju je jednak podizanju 1 tone 1 metar visoko ! ♥ Tijekom života podigne oko 10 velikih teretnih brodova (svaki oko 40 000 BRT) 1 metar visoko !
  • 14. Taradi 14interaktivna fiziologija srce SRCE JE ČETVEROKOMORNA,SRCE JE ČETVEROKOMORNA, PULZIRAJUĆA CRPKAPULZIRAJUĆA CRPKA ♥UNUTARNJI IZGLED SRCA ♥ Srce je četverokomorna, pulzirajuća, dvostepena pumpa. ♥ Lijevo i desno srce spojeni su u glavnom spoju (serijski) s plućnim i sistemskim krvotokom. ♥ Glavni rad obavlja lijevi ventrikul, a rad desnog ventrikula je oko 6 puta manji. ♥ Atriji pridonose punjenju ventrikula 20% i važni su samo pri velikim minutnim volumenima. ♥ Iako srce radi na mahove, krv u kapilarama teče kontinuirano.
  • 15. Taradi 15interaktivna fiziologija srce PRESJEK LJUDSKOG SRCAPRESJEK LJUDSKOG SRCA
  • 16. Taradi 16interaktivna fiziologija srce SHEMATSKI PRESJEK SRCASHEMATSKI PRESJEK SRCA
  • 17. Taradi 17interaktivna fiziologija srce ZALISCI OSIGURAVAJUZALISCI OSIGURAVAJU JEDNOSMJERNI PROTOKJEDNOSMJERNI PROTOK ♥ SRČANI SKELET ♥ četiri fibrozna prstena, dva trokuta, atrioventrikularni i semilunarni zalisci ♥ električni izolator, probijen na jednom mjestu (AV snop) aortalna valvula plućna valvula trikuspidalna valvula mitralna valvula prednji dio (sternum)prednji dio (sternum)
  • 18. Taradi 18interaktivna fiziologija srce AORTALNI ZALISCIAORTALNI ZALISCI ♥ Polumjesečasti se zalisci naglo zatvaraju u usporedbi s AV zaliscima. ♥ Brzina protoka krvi je veća u usporedbi s AV ušćima. ♥ Rubovi su izloženi većem mehaničkom trenju. ♥ Ušća koronarnih arterija se nalaze u Valsalvinim sinusima, gdje vrtloženje krvi sprečava blokiranje ušća.
  • 19. Taradi 19interaktivna fiziologija srce ATRIOVENTRIKULARNI ZALISCIATRIOVENTRIKULARNI ZALISCI ♥ Vrlo su tanki i nježni. ♥ Pasivno se otvaraju i zatvaraju već pri neznatnom toku krvi. ♥ Brzina protoka krvi je manja u usporedbi s semilunarnim ušćima. ♥ Rubovi su izloženi manjem mehaničkom trenju.
  • 20. Taradi 20interaktivna fiziologija srce SRČANI MIŠIĆ JE PRUGASTSRČANI MIŠIĆ JE PRUGAST poprečni presjek uzdužni presjek ♥Vrste srčanog mišića: ♥radna muskulatura ♥ atrijski mišić ♥ ventrikularni mišić ♥provodna muskulatura ♥ specijalizirane podražljive tvorbe ♥ sinusni čvor ♥ AV-čvor ♥ vodljiva mišićna vlakna
  • 21. Taradi 21interaktivna fiziologija srce SRČANI MIŠIĆ JE FUNKCIONALNI SINCICIJSRČANI MIŠIĆ JE FUNKCIONALNI SINCICIJ ♥ Miociti se granaju i međusobno komuniciraju preko prijelaznih ploča tvoreći funkcionalni sincicij (“reakcija sve ili ništa”). ♥ Postoje dva sincicija: atrijski i ventrikularni, koji su spojeni AV- snopom. ♥ U prijelaznim pločama nalaze se neksusi (pukotinska spojišta), koje čine koneksoni. Oni se sastoje od 6 polipeptida koji grade osnovni kanal, širok oko 2 nm. ♥ Električni otpor kroz prijelazne ploče je samo 1/400 otpora kroz vanjsku membranu.
  • 22. Taradi 22interaktivna fiziologija srce KONTRAKTILNI ELEMENTI SUKONTRAKTILNI ELEMENTI SU JEDNAKIJEDNAKI KAO U SKELETNOM MIŠIĆUKAO U SKELETNOM MIŠIĆU ♥ Elektronsko-mikroskopska slika otkriva poprečne pruge, jednake onima u skeletnih mišića. ♥ Prosječna dužina sarkomere je oko 2,2 µm. ♥ Tanke niti polimera aktina i tropomiozina stvaraju svijetle pruge (izotropne). ♥ Debele miozinske niti stvaraju tamne pruge (anizotropne).
  • 23. Taradi 23interaktivna fiziologija srce SHEMATSKISHEMATSKI PRIKAZPRIKAZ VLAKNAVLAKNA ZZ ZZ ♥ Osnovna kontraktilna jedinica je sarkomera. ♥ Mnogo sarkomera je serijski povezano u jednu miofibrilu. ♥ Mnogo miofibrila je paralelno složeno u mišićno vlakno.
  • 24. Taradi 24interaktivna fiziologija srce ORGANIZACIJA MIŠIĆNIH VLAKNAORGANIZACIJA MIŠIĆNIH VLAKNA
  • 25. Taradi 25interaktivna fiziologija srce OSLOBAĐANJE KALCIJA KATALIZIRAOSLOBAĐANJE KALCIJA KATALIZIRA KONTRAKCIJUKONTRAKCIJU Ca++ 1 Ca++ Ca++ Ca++ 3 Na+ 3 Na+ 2 K+ ATP ATPATP Ca++ ATP ♥ Shematski prikaz putovanja kalcija u sprezi ekscitacije i kontrakcije u srčanom mišiću ("kalcijska plima") ♥ Kalcij se oslobađa iz T-cjevčica koje su obilnije i iz cisterni endoplazmatske mrežice koja je oskudnije nego u skeletnom mišiću.
  • 26. Taradi 26interaktivna fiziologija srce SHEMATSKI PRIKAZ MOLEKULARNOGSHEMATSKI PRIKAZ MOLEKULARNOG MEHANIZMA KONTRAKCIJEMEHANIZMA KONTRAKCIJE ♥ Odnos aktinskih i miozinskih niti u relaksaciji i kontrakciji
  • 27. Taradi 27interaktivna fiziologija srce ♥ U opuštenom mišiću ciklus poprečnih mostova je zaustavljen u odvojenom položaju velike energije. Na glavici miozina vezani su ADP i Pa i glavica ima jak afinitet vezanja za aktin. ♥ Regulacijska bjelančevina troponin kooperativno veže Ca++ i otkriva aktivno mjesto na aktinu. ♥ Glavica miozina se veže za aktin i zavesla oko 10 nm, te otpušta ADP i Pa. ♥ Sada se ATP može vezati za miozin i time se smanjuje njegov afinitet za aktin. Pri odvajanju od aktina aktomiozinski kompleks djeluje kao ATPaza. ♥ Produkti ADP i Pa ostaju vezani za glavicu miozina u visokoenergijskom stanju za neredni zaveslaj. SHEMATSKI PRIKAZ KEMOMEHANIČKE PRETVORBESHEMATSKI PRIKAZ KEMOMEHANIČKE PRETVORBE
  • 28. Taradi 28interaktivna fiziologija srce ♥ radna muskulatura atrija i ventrikula, provodna muskulatura ♥ poprečna ispruganost (sarkomera Z-Z) ♥ debele miozinske i tanke aktinske niti ♥ maksimalna napetost pri duljini sarkomere 2,2 µm ♥ automacija i ritmičnost ♥ prijelazne ploče (pukotinska spojišta, koneksoni) ♥ dva funkcionalna sincicija ♥ poprečne cjevčice (T-sustav) i sarkoplazmatski retikul ♥ bogatstvo mitohondrija (sarkosomi) SVOJSTVA SRČANSVOJSTVA SRČANOGOG MIŠIĆMIŠIĆAA
  • 29. Taradi 29interaktivna fiziologija srce RAZVIJENE NAPETOST JE NAJVEĆA PRIRAZVIJENE NAPETOST JE NAJVEĆA PRI OPTIMALNOJ DULJINI SARKOMEREOPTIMALNOJ DULJINI SARKOMERE ♥ OVISNOST RAZVIJENE NAPETOSTI O POČETNOJ DULJINI SARKOMERE ♥ Usporedba aktivne, pasivne i ukupne napetosti skeletnog i srčanog mišićnog vlakna pri različitoj početnoj duljini ♥ Maksimalna aktivna napetost se razvija pri početnoj duljini oko 2,2 µm.
  • 30. Taradi 30interaktivna fiziologija srce AKCIJSKI POTENCIJALI I VODLJIVOSTI ZA IONEAKCIJSKI POTENCIJALI I VODLJIVOSTI ZA IONE akcijski potencijal vodljivost za ione natrija kalcija kalija ♥ Akcijski potencijal ventikularnog mišića i vodljivosti za ione natrija, kalija i kalcija.
  • 31. Taradi 31interaktivna fiziologija srce HIPERKALIJEMIJA DOVODI DO DILATACIJE IHIPERKALIJEMIJA DOVODI DO DILATACIJE I ZASTOJA SRCAZASTOJA SRCA ♥ UČINAK IZVANSTANIČNIH IONA NA KONTRAKCIJU Na+ oslabljuje srce zbog učinka na Ca++ Na+ dovodi do nepodražljivosti (smrt od fibrilacije) K+ dovodi do dilatacije i zastoja u dijastoli K+ malo utječe na srce Ca++ dovodi do zastoja u sistoli (kalcijski rigor) Ca++ dovodi do zastoja u dijastoli (ali obično smrt nastupi prije od tetanije) ♥ UČINAK TEMPERATURE NA SRCE  vrućica može čak udvostručiti frekvenciju i privremeno povećati snagu kontrakcije  pothlađivanje usporuje ili čak zaustavlja srce
  • 32. Taradi 32interaktivna fiziologija srce KONTRAKCIJA SLIJEDI AKCIJSKIKONTRAKCIJA SLIJEDI AKCIJSKI POTENCIJALPOTENCIJAL Vrijeme (sek) akcijski potencijal kontrakcija ♥ VREMENSKI ODNOS MONOFAZNOG AKCIJSKOG POTENCIJALA I KONTRAKCIJE ♥ Akcijski potencijal i kontrakcija vlakna traju otprilike podjednako, ali kontrakcija kasni nekoliko ms.
  • 33. Taradi 33interaktivna fiziologija srce MODEL KONTRAKCIJE IZOLIRANOG PAPILARNOGMODEL KONTRAKCIJE IZOLIRANOG PAPILARNOG MIŠIĆA UZ PRETHODNO I NAKNADNO OPTEREĆENJEMIŠIĆA UZ PRETHODNO I NAKNADNO OPTEREĆENJE vrijeme sila skraćenje A AB C CB prethodno opterećenje naknadno opterećenje dl/dt kontraktilni element elastični element težina
  • 34. Taradi 34interaktivna fiziologija srce OPTEREĆENJE SMANJUJE BRZINUOPTEREĆENJE SMANJUJE BRZINU KONTRAKCIJEKONTRAKCIJE ♥ Maksimalna brzina skraćanja postže se bez opterećenja. ♥ Povećanjem opterećenja smanjuje se brzina skraćivanja srčanog i skeletnog mišića. ♥ Pri velikom opterećenju nema skraćenja (izometrička kontrakcija).
  • 35. Taradi 35interaktivna fiziologija srce ♥ ATRIJI I VENTRIKULI KAO PUMPE ♥ SISTOLA VENTRIKULA (0,30 s) ♥ izovolumna kontrakcija ♥ brzo izbacivanje ♥ sporo izbacivanje ♥ DIJASTOLA VENTRIKULA (0,50 s) ♥ izovolumna relaksacija ♥ brzo punjenje ♥ dijastaza ♥ sistola atrija ♥ SISTOLA ATRIJA (0,15 s) ♥ DIJASTOLA ATRIJA (0,65 s) SRČANI CIKLUS SE SASTOJI OD SISTOLE I DIJASTOLESRČANI CIKLUS SE SASTOJI OD SISTOLE I DIJASTOLE
  • 36. Taradi 36interaktivna fiziologija srce EHOKARDIOGRAFIJA PRIKAZUJE SRCEEHOKARDIOGRAFIJA PRIKAZUJE SRCE ♥ Pomoću ultrazvuka i računala prikazuje se gibanje srca i krvi. ♥ Na temelju Dopplerovog učinka mjeri se brzina strujanja krvi i prikazuje se u različitim bojama. (kliknite na sliku da se pokrene animacija)
  • 37. Taradi 37interaktivna fiziologija srce EHOKARDIOGRAFIJA OTKRIVAEHOKARDIOGRAFIJA OTKRIVA FUNKCIONIRANJE ZALISTAKAFUNKCIONIRANJE ZALISTAKA mitralni zalistak ♥ Srčani zalisci osiguravaju jednosmjeran tok krvi.
  • 38. Taradi 38interaktivna fiziologija srce aortalni zalistak mitralni zalistak EHOKARDIOGRAFIJAEHOKARDIOGRAFIJA SEMILUNARNIH ZALISTAKASEMILUNARNIH ZALISTAKA ♥ Zalisci se otvaraju i zatvaraju pasivno, zbog razlike tlakova.
  • 39. Taradi 39interaktivna fiziologija srce SRČANI CIKLUSSRČANI CIKLUS ♥ Odnos EKG, aortalnog tlaka i središnjeg venskog tlaka.
  • 40. Taradi 40interaktivna fiziologija srce sistola zatvoreni svi zalisci 11 16 kPa a c v 1. 2. dijastola ♥ Prikaz tlakova, volumena, EKGa, srčanih tonova i funkcioniranja zalistaka KRIVULJEKRIVULJE SRČANOGSRČANOG CIKLUSACIKLUSA
  • 41. Taradi 41interaktivna fiziologija srce ♥ Prikaz tlakova, volumena, EKG-a, srčanih tonova i funkcioniranja zalistaka KRIVULJE SRČANOG CIKLUSAKRIVULJE SRČANOG CIKLUSA
  • 42. Taradi 42interaktivna fiziologija srce ANIMIRANI PRIKAZ SRČANOGANIMIRANI PRIKAZ SRČANOG CIKLUSACIKLUSA
  • 43. Taradi 43interaktivna fiziologija srce KRIVULJE CIKLUSA ZAKRIVULJE CIKLUSA ZA DESNO I LIJEVO SRCEDESNO I LIJEVO SRCE DESNO SRCEDESNO SRCE LIJEVO SRCELIJEVO SRCE
  • 44. Taradi 44interaktivna fiziologija srce ODNOS SRČANIH TONOVA I CIKLUSAODNOS SRČANIH TONOVA I CIKLUSA ♥ Prosuđujući klinički, u razdoblju između ♥ 1. i 2. tona je sistola, a ♥ između 2. i 1. tona dijastola. ♥ To je klinički važno za lociranje srčanih šumova.
  • 45. Taradi 45interaktivna fiziologija srce KRIVULJA TLAK - VOLUMEN PRI RAZLIČITIMKRIVULJA TLAK - VOLUMEN PRI RAZLIČITIM PRETHODNIM I NAKNADNIM OPTEREĆENJIMAPRETHODNIM I NAKNADNIM OPTEREĆENJIMAnaknadnoopterećenje(tlačno) ♥ Predopterećenje je završni dijastolički volumen, a naknadno opterećenje je arterijski tlak. ♥ Srčani rad je jednak zbroju ♥ vanjski tlačni rad (VR) ♥ kinetička energija krvi (1%) ♥ VR je jednak umošku udarnog volumena i razlike tlakova. ♥ Potrošak kisika je proporcionalan umnošku napetosti (tlak x promjer ventrikula) i trajanju kontrakcije. ♥ Energija se dobiva uglavnom iz masnih kiselina. ♥ Djelotvornost oko 23%. predopterećenje (volumno o.) PE
  • 46. Taradi 46interaktivna fiziologija srce PETLJA TLAK-VOLUMEN LIJEVOGPETLJA TLAK-VOLUMEN LIJEVOG VENTRIKULAVENTRIKULA
  • 47. Taradi 47interaktivna fiziologija srce UČINAK POVEĆANJA PRETHODNOGUČINAK POVEĆANJA PRETHODNOG OPTEREĆENJA (B) I NAKNADNOGOPTEREĆENJA (B) I NAKNADNOG OPTEREĆENJAOPTEREĆENJA (C)(C) NA T-V KRIVULJUNA T-V KRIVULJU
  • 48. Taradi 48interaktivna fiziologija srce II.II. RITMIČNOSTRITMIČNOST SRCASRCA
  • 49. Taradi 49interaktivna fiziologija srce SUSTAV ZA STVARANJE ISUSTAV ZA STVARANJE I PROVOĐENJE IMPULSAPROVOĐENJE IMPULSA ♥ sinusni čvor (SA-čvor) ♥ internodalni putevi ♥ prednji međuatrijski snop (Bachmannov snop) ♥ prednji, srednji i stražnji internodalni put ♥ AV-čvor ♥ prijelazna vlakna ♥ sam AV-čvor ♥ AV-snop (Hisov snop) ♥ penetracijski dio ♥ distalni dio ♥ Purkinjeova vlakna ♥ lijeva grana snopa probija septum i dijeli se ♥ desna grana snopa
  • 50. Taradi 50interaktivna fiziologija srce ♥ Impuls ♥ nastaje u SA-čvoru i putuje do AV-čvora 0,03 s. ♥ AV-čvor napušta u 0.16 s. ♥ stigne u vršak srca u 0.18 s. ♥ u bazu desnog ventrikula dođe do 0,21 ♥ najkasnije stigne u lateralni dio baze lijevog ventrikula u 0,22 s. VREMENSKI SLIJED PUTOVANJA IMPULSAVREMENSKI SLIJED PUTOVANJA IMPULSA
  • 51. Taradi 51interaktivna fiziologija srce ♥ Putovanje impulsa, valova kontrakcije i odnos s EKGom. FILMSKI PRIKAZ PUTOVANJA IMPULSAFILMSKI PRIKAZ PUTOVANJA IMPULSA
  • 52. Taradi 52interaktivna fiziologija srce SINUSNI ČVOR KAO PREDVODNIKSINUSNI ČVOR KAO PREDVODNIK ♥ Elipsoidni tračak dug 15 mm, širok 3 mm, a debeo 1 mm, koji se nalazi u gornjoj leteralnoj stijenci desnog atrija ♥ Potencijal u mirovanju oko -55 mV ♥ Ionski kanali ♥ brzi natrijski (inaktivirani, zatvoreni u mirovanju) ♥ spori kalcijsko-natrijski (izazivaju akcijski potencijal) ♥ kalijski kanali (odgovorni za repolarizaciju)
  • 53. Taradi 53interaktivna fiziologija srce ♥ Sposobnost samopodraživanja ♥ Povećana propustnost za natrij i kalcij u mirovanju, te smanjenje za kalij ♥ Depolarizacija nije trajna zbog: ♥ inaktivacije kalcijsko- natrijskih kanala (prekid ulaženja natrija i kalcija) ♥ otvaranje kalijskih kanala (izlaženje kalija) ♥ Izvan SA-čvora mogu nastati ektopični predvodnici ♥ ako izbijaju većom frekvencijom ♥ ako je spriječen prijenos impulsa (AV-blok, Stokes- Adamsov sindrom) SINUSNI ČVOR KAO PREDVODNIKSINUSNI ČVOR KAO PREDVODNIK
  • 54. Taradi 54interaktivna fiziologija srce ♥ Akcijski potencijal sinusnog čvora ♥ Slika A. Učinak podraživanja simpatikusa ♥ Slika B. Učinak podraživanja vagusa UČINAK PODRAŽIVANJA SA-ČVORAUČINAK PODRAŽIVANJA SA-ČVORA
  • 55. Taradi 55interaktivna fiziologija srce ♥ Akcijski potencijal sinusnog čvora ♥ Učinak podraživanja simpatikusa ♥ Učinak podraživanja vagusa (kliknite na sliku da se pokrene animacija) UČINAK PODRAŽIVANJA SA-ČVORAUČINAK PODRAŽIVANJA SA-ČVORA
  • 56. Taradi 56interaktivna fiziologija srce ♥AV-čvor usporava provođenje ♥ brzina 0,05 m/s ♥Penetracijski dio snopa probija vezivni izolator ♥ brzina 0,05 m/s ♥A-V snop se dijeli na lijevu i desnu granu ♥ brzina 1,5 do 4 m/s ♥ jednosmjerno provođenje, osim u patološkim uvjetima GRAĐA AV-ČVORAGRAĐA AV-ČVORA
  • 57. Taradi 57interaktivna fiziologija srce ♥ Sinus atrijski čvor ♥ Internodusna vlakna vode impuls po atrijima ♥ brzina 1 m/s, dvostruko brže nego kroz atrijski mišić ♥ Prijelazna vlakna povezuju internodalna vlakna i AV-čvor ♥ brzina 0,02 - 0,05 m/s, vrlo tanka vlakna s malo pukotinskih spojišta ♥ AV-čvor usporava provođenje ♥ brzina 0,05 m/s ♥ Penetracijski dio snopa probija vezivni izolator ♥ brzina 0,05 m/s ♥ A-V snop se dijeli na lijevu i desnu granu ♥ brzina 1,5 do 4 m/s ♥ jednosmjerno provođenje, osim u patološkim uvjetima ♥ Purkinjeova vlakna vrlo brzo provode impulse po ventrikulima, koje aktiviraju gotovo istodobno ♥ brzina 1,5 do 4 m/s, deblja vlakna od radne muskulature, sprečavanje aritmija ♥ Srčani mišić ♥ brzina 0,3 do 0,5 m/s, prenose impuls kroz vanjske 2/3 stijenke spiralnim putom PROVOĐENJE IMPULSAPROVOĐENJE IMPULSA
  • 58. Taradi 58interaktivna fiziologija srce III.III. SRČANISRČANI TONOVITONOVI
  • 59. Taradi 59interaktivna fiziologija srce AMPLITUDE I FREKVENCIJEAMPLITUDE I FREKVENCIJE SRČANIH TONOVASRČANIH TONOVA ♥Uzrokuje ih titranje ♥napetih zalistaka odmah nakon zatvaranja ♥srčanih stijenki ♥većih žila u blizini srca
  • 60. Taradi 60interaktivna fiziologija srce AUSKULTACIJSKA MJESTAAUSKULTACIJSKA MJESTA ♥Svi se tonovi iz svih ušća čuju na svim mjestima prsnog koša. ♥Najglasniji su na mjestima slušanja. ♥Razlikuju se procesom eliminacije.
  • 61. Taradi 61interaktivna fiziologija srce ♥ 1. (najglasniji, najduži) i 2. (viši, kraći, slabiji) srčani tonovi se normalno čuju uhom. ♥ 3. ton u srednoj trećini dijastole se čuje ponekad u djece i u teškim srčanim bolestima. ♥ 4. ton su niska titranja uslijed kontrakcije atrija. ♥ Srčani šumovi se mogu čuti u bolesnika sa srčanim greškama (stenozi i/ili insuficijenciji zalistaka). 2. 3. 4.1. AV D AS Ton FONOKARDIOGRAM I ODNOS SRČANIH TONOVA I EKGFONOKARDIOGRAM I ODNOS SRČANIH TONOVA I EKG EKGEKG
  • 62. Taradi 62interaktivna fiziologija srce FONOKARDIOGRAMI NORMALNOGFONOKARDIOGRAMI NORMALNOG I ABNORMALNIH SRCAI ABNORMALNIH SRCA ♥Normalni tonovi ♥Aortalna stenoza ♥Mitralna insuficijencija ♥Aortalna insuficijencija ♥Mitralna stenoza ♥Otvoreni arterijski duktus
  • 63. Taradi 63interaktivna fiziologija srce IIVV.. REGULACIJAREGULACIJA RADA SRCARADA SRCA
  • 64. Taradi 64interaktivna fiziologija srce VRSTE REGULACIJE SRČANOG RADAVRSTE REGULACIJE SRČANOG RADA ♥VLASTITA REGULACIJA ♥ŽIVČANA REGULACIJA ♥KEMIJSKA REGULACIJA
  • 65. Taradi 65interaktivna fiziologija srce VLASTITA REGULACIJA RADA SRCAVLASTITA REGULACIJA RADA SRCA ♥ Frank- Starlingov mehanizam ♥ srce se samo prilagođuje promjenama venskog priljeva ♥ na povećano punjenje srce odgovara snažnijom kontrakcijom i ne dozvoljava porast tlaka u atrijima ♥ arterijski tlak ne utječe na srčani minutni volumen ♥ glavni je mehanizam povoljniji odnos za kontarkciju aktinskih i miozinskih niti ♥ regulacija potaknuta frekvencijom ♥ istezanje stijenke desnog atrija povećava frekvenciju do 20%
  • 66. Taradi 66interaktivna fiziologija srce SRČANI MIŠIĆ SE SAM PRILAGOĐUJESRČANI MIŠIĆ SE SAM PRILAGOĐUJE RAZLIČITOM OPTEREĆENJURAZLIČITOM OPTEREĆENJU ♥Unutar fizioloških granica srce ispumpa svu krv koja do njega dođe. ♥Djelotvornost srca kao pumpe povećava simpatikus, a snižava parasimpatikus, hipoksija i razne bolesti srca.
  • 67. Taradi 67interaktivna fiziologija srce ♥ Parasimpatički putevi ♥ iz stražnje motoričke jezgre vagusa (n.ambiguus) ♥ desni vagus utječe na SA-čvor ♥ lijevi vagus utječe na AV-čvor ♥ acetilkolin povećava propusnost za kalij i uzrokuje hiperpolarizaciju ♥ Simpatički putevi ♥ iz intermediolateralne kolumne (C,T) , kroz paravertebralni lanac, putem n. accelerantes ♥ bogato opskrbljuje miokard ♥ noradrenalin povećava propusnost za natrij i kalcij, što povećava samopodražljivost i snagu kontrakcije AUTONOMNI ŽIVČANIAUTONOMNI ŽIVČANI SUSTAV NADZIRE SRCESUSTAV NADZIRE SRCE
  • 68. Taradi 68interaktivna fiziologija srce ŽIVČANA KONTROLAŽIVČANA KONTROLA ♥ Parasimpatički učinci ♥ na normalnom srcu prevladava njegov tonus ♥ podraživanje jako smanjuje frekvenciju i blago kontraktilnost srca ♥ jako podraživanje može zaustaviti srce, nakon čega dolazi do “bijega ventrikula” ♥ Simpatički učinci ♥ njegov normalni tonus održava djelotvornost srca povećan za 30% ♥ jako podraživanje podiže frekvenciju na preko 200 otkucaja, djelotvornost za 2 do 3 puta ♥ Refleksni učinci ♥ baroreceptori, kemoreceptori, respiracijska sinusna aritmija, Bainbridgeov refleks ♥ Učinci viših centara ♥ kora mozga, talamus, hipotalamus
  • 69. Taradi 69interaktivna fiziologija srce ŽIVČANAŽIVČANA REGULACIJAREGULACIJA CIRKULACIJECIRKULACIJE
  • 70. Taradi 70interaktivna fiziologija srce KEMIJSKA REGULACIJA RADAKEMIJSKA REGULACIJA RADA ♥HORMONI ♥ nadbubrežna žlijezda ♥ štitna žlijezda ♥ gušterača ♥ adenohipofiza ♥PLINOVI U KRVI ♥ kisik ♥ ugljikov dioksid ♥ pH krvi
  • 71. Taradi 71interaktivna fiziologija srce REGULACIJA FREKVENCIJE ŽIVČANA REGULACIJA KONTRAKTILNOSTI LOKALNA VLASTITA VANJSKA • parasimpatikus • simpatikus • viši centri • barorecept. r. • Bainbridgeov r. • resp. aritmija • kemorecept. r. •ventrikularni r. • rastezanje SA-čvora • promjena temperature SA-čvora • Frank Starlingov zakon • “Treppe”-fenomen • postekstrasistolično pojačanje • živčana simpatikus parasimpatikus baroreceptorski r. • kemijska hormoni plinovi u krvi ZBIRNI PRIKAZ REGULACIJE SRČANOG RADAZBIRNI PRIKAZ REGULACIJE SRČANOG RADA

Editor's Notes

  1. * SRCE KAO CRPKA 1. Srce je prošireno jer zatajuje, tj. ne može izbaciti svu krv koja do njega dođe. Razlog tome je dugotrajna nedostatna vlastita opskrba krvlju. Dodatni razlog je povećanje volumena krvi uzrokovano bubrežnim zadržavanjem soli i vode. 2. Učinkovitost srca bolesnika je smanjena zbog ishemičnog oštećenja. Nadalje srce je prošireno, te troši više energije da bi jednom kontrakcijom izbacilo isti volumen krvi u usporedbi sa zdravim srcem. Također zbog istegnutosti aktinske i miozinske niti nisu u optimalnom položaju za kontrakciju. 3. Frakcija izbacivanja je manja, a rezidualni je volumen velik. 4. Kontrakcija atrija je nebitna za punjenje ventrikula u bolesnika budući mu je venski tlak visok, a rezidualni volumen ventrikula povećan. 5. Smanjenje prethodnog opterećenja smanjit će prekomjerno istezanje proširenih ventrikula i omogućiti srcu povratak na povoljniji položaj u Starlingovoj krivulji. Povećanje prethodnog opterećenja smanjuje aktivnost srca. Povećanje naknadnog opterećenja dodatno će opteretiti lijevi ventrikul pa će se srčani minutni volumen smanjiti. Primjena vazodilatatora smanjuje naknadno opterećenje. 6. Jakost i brzina srčane kontrakcije u bolesnika su smanjeni. Indeks kontraktilnosti, dP/dt je također smanjen. 7. Neposredni razlog proširenju vena, povećanju jetre i otoka nogu je nakupljanje krvi u desnom atriju i povećanje tlaka u njemu, koje se širi retrogradno. Porast tlaka u plućnim žilama dovodi do plućnog edema. * RITMIČKA EKSCITACIJA I TONOVI 8. U bolesnika očekujemo normalne ili nešto tiše srčane tonove zbog slabijih kontrakcija. 9. Dijastolični galopni ritam nastaje uslijed vibracija koje nastaju zbog ulaženja krvi u već jako rastegnut, ukrućen ventrikul.Upućuje na tešku srčanu bolest. Blagi sistolični šum bi mogao biti uzrokovan prolapsom mitralnih zalistaka. 10. Teška dilatacija u bolesnika rasteže prekomjerno ušća i uzrokuje insuficijenciju zalistaka. * REGULACIJA RADA SRCA 11. Srčani minutni volumen je smanjen zbog smanjenja udarnog volumena, zbog slabosti miokarda, uslije ishemije. 12. Periferni je otpor povećan. Zbog pada srčanoga minutnog volumena smanjit će se arterijski tlak, pa se aktivira baroreceptorski refleks koji poveća otpor, da bi održao normalni krvni tlak. 13. Povećana srčana frekvencija je kompenzacijski mehanizam, a uzrokuje ga aktivacija baroreceptorskog refleksa zbog smanjenog krvnoga tlaka. 14. Arterijsko-venska razlika u sadržaju kisika veća je no od normane, jer venska krv sadrži malo kisika zbog smanjenja protoka kroz periferna tkiva, Opskrba tkiva kisikom je manja od optimalne i to stvara osjećaj slabosti i umora. * LIJEČENJE 15. Noradrenalin povećava kontraktilnost srca, ali i srčanu frekvenciju i periferni otpor. Zato je bolje dati derivate katekolamina koji djeluju pretežno na kontraktilnost, t j. na povećanje unutrastaničnog kalcija. Puštanje krvi bi smanjila prethodno opterećenje, ali je eventualno indicirana samo u akutnom plućnom edemu koji je opasan za život. Treba dati diuretik. Transfuzija je kontraindicirana, jer povećava naknadno opterećenje. 16. Digitalis znatno koči Na+/K+-crpku, pa smanjuje izbacivanje Na+, što opet smanjuje izmjenu Na+/Ca++. Porast Ca++ u miocitima povećava kontraktilnost. 17. Diuretik povećeva izlučivanje Na+ bubrezima, a s njim i popratne vode. 18. U bolesnika treba ograničiti unos soli.
  2. * REGULACIJA RADA SRCA 11. Srčani minutni volumen je smanjen zbog smanjenja udarnog volumena, zbog slabosti miokarda, uslije d ishemije. 12. Periferni je otpor povećan. Zbog pada srčanoga minutnog volumena smanjit će se arterijski tlak, pa se aktivira baroreceptorski refleks koji poveća otpor, da bi održao normalni krvni tlak. 13. Povećana srčana frekvencija je kompenzacijski mehanizam, a uzrokuje ga aktivacija baroreceptorskog refleksa zbog smanjenog krvnoga tlaka. 14. Arterijsko-venska razlika u sadržaju kisika veća je no od normane, jer venska krv sadrži malo kisika zbog smanjenja protoka kroz periferna tkiva, Opskrba tkiva kisikom je manja od optimalne i to stvara osjećaj slabosti i umora. * LIJEČENJE 15. Noradrenalin povećava kontraktilnost srca, ali i srčanu frekvenciju i periferni otpor. Zato je bolje dati derivate katekolamina koji djeluju pretežno na kontraktilnost, t j. na povećanje unutrastaničnog kalcija. Puštanje krvi bi smanjila prethodno opterećenje, ali je eventualno indicirana samo u akutnom plućnom edemu koji je opassan za život. Treba dati diuretik. Transfuzija je kontraindicirana, jer povećava naknadno opterećenje. 16. Digitalis znatno koči Na+/K+-crpku, pa smanjuje izbacivanje Na+, što opet smanjuje izmjenu Na+/Ca++. Porast Ca++ u miocitima povećava kontraktilnost. 17. Diuretik povećeva izlučivanje Na++ bubrezima, a s njim i popratne vode. 18. U bolesnika treba ograničiti unos soli.