Regulacija srčanog minutnog volumena (Regulation of cardiac output); prof. Sunčana Kukolja Taradi, Department of Physiology, University of Zagreb School of Medicine
Regulacija srčanog minutnog volumena (Regulation of cardiac output); prof. Sunčana Kukolja Taradi, Department of Physiology, University of Zagreb School of Medicine
Hipertensioni(HTA)
Nje semundje me shtrirje te gjere ne shoqerine tone moderne , e atashuar me stilin e jetes sedetare dhe me kequshqyerjen.Ne prezantimin paraqiten faktoret predispozuese,te riskut, llojet e HTA-se dhe mjekimi i tij si nga ana farmaceutike dhe jo-farmaceutike.
1. Taradi 1interaktivna fiziologija srce
Srce kao crpka
Srčani tonovi
RITMIČNOSTRITMIČNOST TONOVITONOVI II
REGULACIJAREGULACIJA
Prof. dr. Milan Taradi
Katedra za fiziologiju
Medicinskog fakulteta, Zagreb
Ritmička ekscitacija
Regulacija rada srca
(kliknite na sliku da se pokrene animacija)
2. Taradi 2interaktivna fiziologija srce
♥ Engleski liječnik
William Harvey 1628.
godine:
♥ “De motu cordis et
sanguinis in
animalibus”
CIRKULACIJA JE OTKRIVENACIRKULACIJA JE OTKRIVENA
TEK U 17. STOLJEĆUTEK U 17. STOLJEĆU
3. Taradi 3interaktivna fiziologija srce
DVIJE SU CIRKULACIJEDVIJE SU CIRKULACIJE
SPOJENE SERIJSKI S DVIJESPOJENE SERIJSKI S DVIJE
CRPKECRPKE
♥ OPĆI PLAN CIRKULACIJE
♥ Dvije cirkulacije :
♥ Sistemska cirkulacija
♥ Plućna cirkulacija
♥ Dvije crpke :
♥ lijevo srce
♥ desno srce
♥ Najvažniji pojedinačni hemodinamski parametar je
srčani minutni volumen, koji protječe sistemskom i
plućnom cirkulacijom.
♥ MV = f x uv
♥ MV = AT / PO
4. Taradi 4interaktivna fiziologija srce
IZMJENA TVARI SE ODVIJA U KAPILARAMAIZMJENA TVARI SE ODVIJA U KAPILARAMA
♥ Najvažniji proces u sistemskoj cirkulaciji odvija se u kapilarama, gdje se nalazi
samo 5% ukupnog volumena krvi, ali u minuti proteče kroz njih 5 litara krvi.
MIKROCIRKULACIJA
5. Taradi 5interaktivna fiziologija srce
A MAN IS AS OLD AS HIS ARTERIES.A MAN IS AS OLD AS HIS ARTERIES.
♥ ČOVJEK JE STAR TOLIKO, KOLIKO SU
STARE NJEGOVE ARTERIJE.
♥ BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA SU
NAJČEŠĆI UZROK KRONIČNOG
POBOLJEVANJA I SMRTNOSTI
ODRASLIH.
♥ ZATAJIVANJE SRCA JE STANJE U
KOJEM SRCE NE MOŽE ISPUMPAVATI
ONOLIKI MINUTNI VOLUMEN, KOLIKI
JE NEOPHODAN ZA METABOLIČKE
POTREBE PERIFERNIH TKIVA.
Thomas Sydenham
6. Taradi 6interaktivna fiziologija srce
♥Sedamdesetgodišnjak je primljen u hitnoj službi zbog
otežanog disanja, bola u predjelu srca, osjećaja umora
i slabosti, nabreklosti abdomena i otečenih gležnjeva.
Navodi da godinama ima napade angine pectoris i
otežano disanje pri naporu.
♥Fizikalni pregled:
♥ povećano srce s blagom tahikardijom (110 /min) i blagim
sistoličkim šumom
♥ dijastolični galopni ritam (zvuk konjskog galopa)
♥ tlak 16/11 kPa
♥ proširenost vratnih vena
♥ blaga cijanoza (plavičasta boja) kože
♥ ubrzano naporno disanje (20/min) u uvlačenjem juguluma
♥ hropci (pucketajući zvukovi) obostrano u plućnim bazama
♥ povećana jetra (3 pp), slobodna tekućina u abdomenu
(ascites), edem gležnjeva
PRIKAZ BOLESNIKAPRIKAZ BOLESNIKA
(anamneza, fizikalni pregled)(anamneza, fizikalni pregled)
7. Taradi 7interaktivna fiziologija srce
♥Rendgenska slika pluća:
♥povećano srce
♥difuzno zasjenjenje na bazama pluća
♥ Elektrokardiogram (EKG)
♥sinusni ritam, tahikardija, Q-valovi i zakretanje
osi ulijevo
♥DIJAGNOZA: srčana insuficijencija
♥LIJEČENJE:
♥mirovanje u krevetu
♥digitalis
♥diuretik
PRIKAZ BOLESNIKAPRIKAZ BOLESNIKA
(nalazi, liječenje)(nalazi, liječenje)
8. Taradi 8interaktivna fiziologija srce
PITANJAPITANJA (crpka, ekscitacija)(crpka, ekscitacija)
♥ SRCE KAO CRPKA
1. Zašto je srce u bolesnika povećano?
2. Je li učinkovitost srca promijenjena i ako jest, zašto?
3. Kakva je frakcija izbacivanja i rezidualni volumen?
4. Koliko je u bolesnika bitna kontrakcija atrija za punjenje
ventrikula?
5. Kakav bi učinak imala promjena prethodnog ili naknadnog
opterećenja?
6. Jesu li jakost i brzina srčane kontrakcije u bolesnika
normalni. A dP/dt?
7. Koji je neposredni razlog proširenju vena, povećanju jetre i
otoka nogu?
♥ RITMIČKA EKSCITACIJA I TONOVI
8. Očekujete li glasnije ili tiše srčane tonove u bolesnika?
9. Što znači dijastolični galopni ritam i blagi sistolični šum?
10. Je li u bolesnika funkcija zalistaka normalna?
9. Taradi 9interaktivna fiziologija srce
PITANJAPITANJA (regulacija, liječenje)(regulacija, liječenje)
♥ REGULACIJA RADA SRCA
11. Je li srčani minutni volumen promijenjen i zašto?
12. Je li periferni otpor promijenjen i zašto?
13. Zašto je povećana srčana frekvencija?
14. Očekujete li normalnu arterijsko-vensku razliku u sadržaju
kisika? Zašto?
♥ LIJEČENJE
15. Bi li bolesniku pomogla primjena noradrenalina, flebotomija
(puštanje krvi) ili možda transfuzija? Zašto?
16. Digitalis znatno koči Na+
/K+
-crpku. Zašto taj učinak pomaže
bolesniku?
17. Zašto je primijenjen diuretik i kako on djeluje?
18. Bi li u bolesnika trebalo primijeniti ograničenja u prehrani?
11. Taradi 11interaktivna fiziologija srce
♥ VANJSKI IZGLED
LJUDSKOG SRCA
♥ Veličina srca odgovara stisnutoj
šaci.
♥ Masa prosječnog srca je oko 300
grama.
♥ Epikardijalna površina je sjajna,
glatka i vlažna.
♥ Količina epikardijalne masti je
oskudna.
♥ Od korijena aorte prema vršku
srca vidi se silazna grana lijeve
koronarne arterije.
LJUDSKO JE SRCE VELIČINE ŠAKELJUDSKO JE SRCE VELIČINE ŠAKE
12. Taradi 12interaktivna fiziologija srce
RENDGENSKA SLIKA PRSNOG KOŠARENDGENSKA SLIKA PRSNOG KOŠA
♥ Na lijevoj je slici normalno, a na desnoj povećano (patkasto)
srce.
13. Taradi 13interaktivna fiziologija srce
SRCE JE GRUBA MIŠIĆNA CRPKASRCE JE GRUBA MIŠIĆNA CRPKA
♥VANJSKI IZGLED
SRCA (SHEMATSKI)
♥ Srce je šuplji, grubi mišićni organ,
koji je svojim ritmičkim
kontrakcijama glavni pokretač
cirkulacije.
♥ Dnevno otkuca oko 100 000 puta.
♥ Snaga srca je oko 1/1000 KS.
♥ Dnevni rad u mirovanju je jednak
podizanju 1 tone 1 metar visoko !
♥ Tijekom života podigne oko 10 velikih
teretnih brodova (svaki oko 40 000
BRT) 1 metar visoko !
14. Taradi 14interaktivna fiziologija srce
SRCE JE ČETVEROKOMORNA,SRCE JE ČETVEROKOMORNA,
PULZIRAJUĆA CRPKAPULZIRAJUĆA CRPKA
♥UNUTARNJI IZGLED SRCA
♥ Srce je četverokomorna, pulzirajuća,
dvostepena pumpa.
♥ Lijevo i desno srce spojeni su u glavnom
spoju (serijski) s plućnim i sistemskim
krvotokom.
♥ Glavni rad obavlja lijevi ventrikul, a rad
desnog ventrikula je oko 6 puta manji.
♥ Atriji pridonose punjenju ventrikula 20% i
važni su samo pri velikim minutnim
volumenima.
♥ Iako srce radi na mahove, krv u
kapilarama teče kontinuirano.
17. Taradi 17interaktivna fiziologija srce
ZALISCI OSIGURAVAJUZALISCI OSIGURAVAJU
JEDNOSMJERNI PROTOKJEDNOSMJERNI PROTOK
♥ SRČANI SKELET
♥ četiri fibrozna
prstena, dva
trokuta,
atrioventrikularni i
semilunarni zalisci
♥ električni izolator,
probijen na jednom
mjestu (AV snop)
aortalna valvula
plućna valvula
trikuspidalna
valvula
mitralna valvula
prednji dio (sternum)prednji dio (sternum)
18. Taradi 18interaktivna fiziologija srce
AORTALNI ZALISCIAORTALNI ZALISCI
♥ Polumjesečasti se zalisci naglo zatvaraju u usporedbi s AV
zaliscima.
♥ Brzina protoka krvi je veća u usporedbi s AV ušćima.
♥ Rubovi su izloženi većem mehaničkom trenju.
♥ Ušća koronarnih arterija se nalaze u Valsalvinim sinusima,
gdje vrtloženje krvi sprečava blokiranje ušća.
19. Taradi 19interaktivna fiziologija srce
ATRIOVENTRIKULARNI ZALISCIATRIOVENTRIKULARNI ZALISCI
♥ Vrlo su tanki i nježni.
♥ Pasivno se otvaraju i zatvaraju već pri neznatnom toku krvi.
♥ Brzina protoka krvi je manja u usporedbi s semilunarnim
ušćima.
♥ Rubovi su izloženi manjem mehaničkom trenju.
21. Taradi 21interaktivna fiziologija srce
SRČANI MIŠIĆ JE FUNKCIONALNI SINCICIJSRČANI MIŠIĆ JE FUNKCIONALNI SINCICIJ
♥ Miociti se granaju i međusobno
komuniciraju preko prijelaznih
ploča tvoreći funkcionalni sincicij
(“reakcija sve ili ništa”).
♥ Postoje dva sincicija: atrijski i
ventrikularni, koji su spojeni AV-
snopom.
♥ U prijelaznim pločama nalaze se
neksusi (pukotinska spojišta), koje
čine koneksoni. Oni se sastoje od 6
polipeptida koji grade osnovni
kanal, širok oko 2 nm.
♥ Električni otpor kroz prijelazne
ploče je samo 1/400 otpora kroz
vanjsku membranu.
22. Taradi 22interaktivna fiziologija srce
KONTRAKTILNI ELEMENTI SUKONTRAKTILNI ELEMENTI SU JEDNAKIJEDNAKI
KAO U SKELETNOM MIŠIĆUKAO U SKELETNOM MIŠIĆU
♥ Elektronsko-mikroskopska slika otkriva poprečne pruge, jednake onima u
skeletnih mišića.
♥ Prosječna dužina sarkomere je oko 2,2 µm.
♥ Tanke niti polimera aktina i tropomiozina stvaraju svijetle pruge (izotropne).
♥ Debele miozinske niti stvaraju tamne pruge (anizotropne).
23. Taradi 23interaktivna fiziologija srce
SHEMATSKISHEMATSKI
PRIKAZPRIKAZ
VLAKNAVLAKNA
ZZ
ZZ
♥ Osnovna kontraktilna
jedinica je sarkomera.
♥ Mnogo sarkomera je
serijski povezano u
jednu miofibrilu.
♥ Mnogo miofibrila je
paralelno složeno u
mišićno vlakno.
25. Taradi 25interaktivna fiziologija srce
OSLOBAĐANJE KALCIJA KATALIZIRAOSLOBAĐANJE KALCIJA KATALIZIRA
KONTRAKCIJUKONTRAKCIJU
Ca++ 1 Ca++
Ca++
Ca++
3 Na+
3 Na+
2 K+
ATP ATPATP
Ca++
ATP
♥ Shematski prikaz putovanja kalcija u sprezi ekscitacije i kontrakcije u
srčanom mišiću ("kalcijska plima")
♥ Kalcij se oslobađa iz T-cjevčica koje su obilnije i iz cisterni endoplazmatske
mrežice koja je oskudnije nego u skeletnom mišiću.
26. Taradi 26interaktivna fiziologija srce
SHEMATSKI PRIKAZ MOLEKULARNOGSHEMATSKI PRIKAZ MOLEKULARNOG
MEHANIZMA KONTRAKCIJEMEHANIZMA KONTRAKCIJE
♥ Odnos aktinskih i miozinskih niti u relaksaciji i kontrakciji
27. Taradi 27interaktivna fiziologija srce
♥ U opuštenom mišiću ciklus poprečnih mostova je zaustavljen u odvojenom položaju velike
energije. Na glavici miozina vezani su ADP i Pa i glavica ima jak afinitet vezanja za aktin.
♥ Regulacijska bjelančevina troponin kooperativno veže Ca++ i otkriva aktivno mjesto na aktinu.
♥ Glavica miozina se veže za aktin i zavesla oko 10 nm, te otpušta ADP i Pa.
♥ Sada se ATP može vezati za miozin i time se smanjuje njegov afinitet za aktin. Pri odvajanju
od aktina aktomiozinski kompleks djeluje kao ATPaza.
♥ Produkti ADP i Pa ostaju vezani za glavicu miozina u visokoenergijskom stanju za neredni
zaveslaj.
SHEMATSKI PRIKAZ KEMOMEHANIČKE PRETVORBESHEMATSKI PRIKAZ KEMOMEHANIČKE PRETVORBE
28. Taradi 28interaktivna fiziologija srce
♥ radna muskulatura atrija i ventrikula, provodna muskulatura
♥ poprečna ispruganost (sarkomera Z-Z)
♥ debele miozinske i tanke aktinske niti
♥ maksimalna napetost pri duljini sarkomere 2,2 µm
♥ automacija i ritmičnost
♥ prijelazne ploče (pukotinska spojišta, koneksoni)
♥ dva funkcionalna sincicija
♥ poprečne cjevčice (T-sustav) i sarkoplazmatski retikul
♥ bogatstvo mitohondrija (sarkosomi)
SVOJSTVA SRČANSVOJSTVA SRČANOGOG MIŠIĆMIŠIĆAA
29. Taradi 29interaktivna fiziologija srce
RAZVIJENE NAPETOST JE NAJVEĆA PRIRAZVIJENE NAPETOST JE NAJVEĆA PRI
OPTIMALNOJ DULJINI SARKOMEREOPTIMALNOJ DULJINI SARKOMERE
♥ OVISNOST RAZVIJENE NAPETOSTI O POČETNOJ DULJINI SARKOMERE
♥ Usporedba aktivne, pasivne i ukupne napetosti skeletnog i srčanog
mišićnog vlakna pri različitoj početnoj duljini
♥ Maksimalna aktivna napetost se razvija pri početnoj duljini oko 2,2 µm.
30. Taradi 30interaktivna fiziologija srce
AKCIJSKI POTENCIJALI I VODLJIVOSTI ZA IONEAKCIJSKI POTENCIJALI I VODLJIVOSTI ZA IONE
akcijski potencijal
vodljivost za
ione
natrija
kalcija
kalija
♥ Akcijski potencijal ventikularnog
mišića i vodljivosti za ione natrija,
kalija i kalcija.
31. Taradi 31interaktivna fiziologija srce
HIPERKALIJEMIJA DOVODI DO DILATACIJE IHIPERKALIJEMIJA DOVODI DO DILATACIJE I
ZASTOJA SRCAZASTOJA SRCA
♥ UČINAK IZVANSTANIČNIH IONA NA KONTRAKCIJU
Na+
oslabljuje srce zbog učinka na Ca++
Na+
dovodi do nepodražljivosti (smrt od fibrilacije)
K+
dovodi do dilatacije i zastoja u dijastoli
K+
malo utječe na srce
Ca++
dovodi do zastoja u sistoli (kalcijski rigor)
Ca++
dovodi do zastoja u dijastoli (ali obično smrt nastupi
prije od tetanije)
♥ UČINAK TEMPERATURE NA SRCE
vrućica može čak udvostručiti frekvenciju i privremeno
povećati snagu kontrakcije
pothlađivanje usporuje ili čak zaustavlja srce
32. Taradi 32interaktivna fiziologija srce
KONTRAKCIJA SLIJEDI AKCIJSKIKONTRAKCIJA SLIJEDI AKCIJSKI
POTENCIJALPOTENCIJAL
Vrijeme (sek)
akcijski potencijal
kontrakcija
♥ VREMENSKI ODNOS
MONOFAZNOG
AKCIJSKOG
POTENCIJALA I
KONTRAKCIJE
♥ Akcijski potencijal i
kontrakcija vlakna traju
otprilike podjednako, ali
kontrakcija kasni nekoliko
ms.
33. Taradi 33interaktivna fiziologija srce
MODEL KONTRAKCIJE IZOLIRANOG PAPILARNOGMODEL KONTRAKCIJE IZOLIRANOG PAPILARNOG
MIŠIĆA UZ PRETHODNO I NAKNADNO OPTEREĆENJEMIŠIĆA UZ PRETHODNO I NAKNADNO OPTEREĆENJE
vrijeme
sila
skraćenje
A AB C CB
prethodno opterećenje
naknadno
opterećenje
dl/dt
kontraktilni
element
elastični
element
težina
34. Taradi 34interaktivna fiziologija srce
OPTEREĆENJE SMANJUJE BRZINUOPTEREĆENJE SMANJUJE BRZINU
KONTRAKCIJEKONTRAKCIJE
♥ Maksimalna brzina skraćanja postže se bez opterećenja.
♥ Povećanjem opterećenja smanjuje se brzina skraćivanja srčanog i skeletnog mišića.
♥ Pri velikom opterećenju nema skraćenja (izometrička kontrakcija).
35. Taradi 35interaktivna fiziologija srce
♥ ATRIJI I
VENTRIKULI
KAO PUMPE
♥ SISTOLA
VENTRIKULA
(0,30 s)
♥ izovolumna
kontrakcija
♥ brzo izbacivanje
♥ sporo izbacivanje
♥ DIJASTOLA
VENTRIKULA
(0,50 s)
♥ izovolumna
relaksacija
♥ brzo punjenje
♥ dijastaza
♥ sistola atrija
♥ SISTOLA
ATRIJA (0,15 s)
♥ DIJASTOLA
ATRIJA (0,65 s)
SRČANI CIKLUS SE SASTOJI OD SISTOLE I DIJASTOLESRČANI CIKLUS SE SASTOJI OD SISTOLE I DIJASTOLE
36. Taradi 36interaktivna fiziologija srce
EHOKARDIOGRAFIJA PRIKAZUJE SRCEEHOKARDIOGRAFIJA PRIKAZUJE SRCE
♥ Pomoću ultrazvuka i računala prikazuje se gibanje srca i
krvi.
♥ Na temelju Dopplerovog učinka mjeri se brzina strujanja
krvi i prikazuje se u različitim bojama.
(kliknite na sliku da se pokrene animacija)
37. Taradi 37interaktivna fiziologija srce
EHOKARDIOGRAFIJA OTKRIVAEHOKARDIOGRAFIJA OTKRIVA
FUNKCIONIRANJE ZALISTAKAFUNKCIONIRANJE ZALISTAKA
mitralni
zalistak
♥ Srčani zalisci osiguravaju jednosmjeran tok krvi.
38. Taradi 38interaktivna fiziologija srce
aortalni zalistak
mitralni zalistak
EHOKARDIOGRAFIJAEHOKARDIOGRAFIJA
SEMILUNARNIH ZALISTAKASEMILUNARNIH ZALISTAKA
♥ Zalisci se otvaraju i zatvaraju pasivno, zbog razlike tlakova.
43. Taradi 43interaktivna fiziologija srce
KRIVULJE CIKLUSA ZAKRIVULJE CIKLUSA ZA
DESNO I LIJEVO SRCEDESNO I LIJEVO SRCE
DESNO SRCEDESNO SRCE
LIJEVO SRCELIJEVO SRCE
44. Taradi 44interaktivna fiziologija srce
ODNOS SRČANIH TONOVA I CIKLUSAODNOS SRČANIH TONOVA I CIKLUSA
♥ Prosuđujući
klinički, u
razdoblju
između
♥ 1. i 2. tona je
sistola, a
♥ između 2. i 1.
tona dijastola.
♥ To je klinički
važno za
lociranje srčanih
šumova.
45. Taradi 45interaktivna fiziologija srce
KRIVULJA TLAK - VOLUMEN PRI RAZLIČITIMKRIVULJA TLAK - VOLUMEN PRI RAZLIČITIM
PRETHODNIM I NAKNADNIM OPTEREĆENJIMAPRETHODNIM I NAKNADNIM OPTEREĆENJIMAnaknadnoopterećenje(tlačno)
♥ Predopterećenje je završni
dijastolički volumen, a
naknadno opterećenje je
arterijski tlak.
♥ Srčani rad je jednak zbroju
♥ vanjski tlačni rad (VR)
♥ kinetička energija krvi
(1%)
♥ VR je jednak umošku
udarnog volumena i razlike
tlakova.
♥ Potrošak kisika je
proporcionalan umnošku
napetosti (tlak x promjer
ventrikula) i trajanju
kontrakcije.
♥ Energija se dobiva
uglavnom iz masnih
kiselina.
♥ Djelotvornost oko 23%.
predopterećenje (volumno o.)
PE
49. Taradi 49interaktivna fiziologija srce
SUSTAV ZA STVARANJE ISUSTAV ZA STVARANJE I
PROVOĐENJE IMPULSAPROVOĐENJE IMPULSA
♥ sinusni čvor (SA-čvor)
♥ internodalni putevi
♥ prednji međuatrijski snop
(Bachmannov snop)
♥ prednji, srednji i stražnji internodalni
put
♥ AV-čvor
♥ prijelazna vlakna
♥ sam AV-čvor
♥ AV-snop (Hisov snop)
♥ penetracijski dio
♥ distalni dio
♥ Purkinjeova vlakna
♥ lijeva grana snopa probija septum i
dijeli se
♥ desna grana snopa
50. Taradi 50interaktivna fiziologija srce
♥ Impuls
♥ nastaje u SA-čvoru i
putuje do AV-čvora
0,03 s.
♥ AV-čvor napušta u
0.16 s.
♥ stigne u vršak srca u
0.18 s.
♥ u bazu desnog
ventrikula dođe do
0,21
♥ najkasnije stigne u
lateralni dio baze
lijevog ventrikula u
0,22 s.
VREMENSKI SLIJED PUTOVANJA IMPULSAVREMENSKI SLIJED PUTOVANJA IMPULSA
51. Taradi 51interaktivna fiziologija srce
♥ Putovanje impulsa, valova kontrakcije i odnos s EKGom.
FILMSKI PRIKAZ PUTOVANJA IMPULSAFILMSKI PRIKAZ PUTOVANJA IMPULSA
52. Taradi 52interaktivna fiziologija srce
SINUSNI ČVOR KAO PREDVODNIKSINUSNI ČVOR KAO PREDVODNIK
♥ Elipsoidni tračak dug 15 mm, širok 3 mm, a debeo 1 mm, koji
se nalazi u gornjoj leteralnoj stijenci desnog atrija
♥ Potencijal u mirovanju oko -55 mV
♥ Ionski kanali
♥ brzi natrijski (inaktivirani, zatvoreni u mirovanju)
♥ spori kalcijsko-natrijski (izazivaju akcijski potencijal)
♥ kalijski kanali (odgovorni za repolarizaciju)
53. Taradi 53interaktivna fiziologija srce
♥ Sposobnost
samopodraživanja
♥ Povećana propustnost za
natrij i kalcij u mirovanju,
te smanjenje za kalij
♥ Depolarizacija nije trajna
zbog:
♥ inaktivacije kalcijsko-
natrijskih kanala (prekid
ulaženja natrija i kalcija)
♥ otvaranje kalijskih kanala
(izlaženje kalija)
♥ Izvan SA-čvora mogu
nastati ektopični
predvodnici
♥ ako izbijaju većom
frekvencijom
♥ ako je spriječen prijenos
impulsa (AV-blok, Stokes-
Adamsov sindrom)
SINUSNI ČVOR KAO PREDVODNIKSINUSNI ČVOR KAO PREDVODNIK
54. Taradi 54interaktivna fiziologija srce
♥ Akcijski potencijal sinusnog čvora
♥ Slika A. Učinak podraživanja simpatikusa
♥ Slika B. Učinak podraživanja vagusa
UČINAK PODRAŽIVANJA SA-ČVORAUČINAK PODRAŽIVANJA SA-ČVORA
55. Taradi 55interaktivna fiziologija srce
♥ Akcijski potencijal sinusnog čvora
♥ Učinak podraživanja simpatikusa
♥ Učinak podraživanja vagusa
(kliknite na sliku da se pokrene animacija)
UČINAK PODRAŽIVANJA SA-ČVORAUČINAK PODRAŽIVANJA SA-ČVORA
56. Taradi 56interaktivna fiziologija srce
♥AV-čvor usporava
provođenje
♥ brzina 0,05 m/s
♥Penetracijski dio
snopa probija vezivni
izolator
♥ brzina 0,05 m/s
♥A-V snop se dijeli na
lijevu i desnu granu
♥ brzina 1,5 do 4 m/s
♥ jednosmjerno provođenje,
osim u patološkim
uvjetima
GRAĐA AV-ČVORAGRAĐA AV-ČVORA
57. Taradi 57interaktivna fiziologija srce
♥ Sinus atrijski čvor
♥ Internodusna vlakna vode impuls po atrijima
♥ brzina 1 m/s, dvostruko brže nego kroz atrijski mišić
♥ Prijelazna vlakna povezuju internodalna vlakna i
AV-čvor
♥ brzina 0,02 - 0,05 m/s, vrlo tanka vlakna s malo
pukotinskih spojišta
♥ AV-čvor usporava provođenje
♥ brzina 0,05 m/s
♥ Penetracijski dio snopa probija vezivni izolator
♥ brzina 0,05 m/s
♥ A-V snop se dijeli na lijevu i desnu granu
♥ brzina 1,5 do 4 m/s
♥ jednosmjerno provođenje, osim u patološkim uvjetima
♥ Purkinjeova vlakna vrlo brzo provode impulse po
ventrikulima, koje aktiviraju gotovo istodobno
♥ brzina 1,5 do 4 m/s, deblja vlakna od radne muskulature,
sprečavanje aritmija
♥ Srčani mišić
♥ brzina 0,3 do 0,5 m/s, prenose impuls kroz vanjske 2/3
stijenke spiralnim putom
PROVOĐENJE IMPULSAPROVOĐENJE IMPULSA
59. Taradi 59interaktivna fiziologija srce
AMPLITUDE I FREKVENCIJEAMPLITUDE I FREKVENCIJE
SRČANIH TONOVASRČANIH TONOVA
♥Uzrokuje ih
titranje
♥napetih
zalistaka
odmah nakon
zatvaranja
♥srčanih
stijenki
♥većih žila u
blizini srca
60. Taradi 60interaktivna fiziologija srce
AUSKULTACIJSKA MJESTAAUSKULTACIJSKA MJESTA
♥Svi se tonovi iz svih
ušća čuju na svim
mjestima prsnog
koša.
♥Najglasniji su na
mjestima slušanja.
♥Razlikuju se
procesom
eliminacije.
61. Taradi 61interaktivna fiziologija srce
♥ 1. (najglasniji, najduži) i 2. (viši, kraći, slabiji) srčani tonovi se normalno čuju uhom.
♥ 3. ton u srednoj trećini dijastole se čuje ponekad u djece i u teškim srčanim bolestima.
♥ 4. ton su niska titranja uslijed kontrakcije atrija.
♥ Srčani šumovi se mogu čuti u bolesnika sa srčanim greškama (stenozi i/ili
insuficijenciji zalistaka).
2. 3. 4.1.
AV D AS
Ton
FONOKARDIOGRAM I ODNOS SRČANIH TONOVA I EKGFONOKARDIOGRAM I ODNOS SRČANIH TONOVA I EKG
EKGEKG
64. Taradi 64interaktivna fiziologija srce
VRSTE REGULACIJE SRČANOG RADAVRSTE REGULACIJE SRČANOG RADA
♥VLASTITA REGULACIJA
♥ŽIVČANA REGULACIJA
♥KEMIJSKA REGULACIJA
65. Taradi 65interaktivna fiziologija srce
VLASTITA REGULACIJA RADA SRCAVLASTITA REGULACIJA RADA SRCA
♥ Frank- Starlingov mehanizam
♥ srce se samo prilagođuje promjenama
venskog priljeva
♥ na povećano punjenje srce odgovara
snažnijom kontrakcijom i ne dozvoljava
porast tlaka u atrijima
♥ arterijski tlak ne utječe na srčani
minutni volumen
♥ glavni je mehanizam povoljniji odnos
za kontarkciju aktinskih i miozinskih
niti
♥ regulacija potaknuta frekvencijom
♥ istezanje stijenke desnog atrija
povećava frekvenciju do 20%
66. Taradi 66interaktivna fiziologija srce
SRČANI MIŠIĆ SE SAM PRILAGOĐUJESRČANI MIŠIĆ SE SAM PRILAGOĐUJE
RAZLIČITOM OPTEREĆENJURAZLIČITOM OPTEREĆENJU
♥Unutar fizioloških
granica srce
ispumpa svu krv
koja do njega dođe.
♥Djelotvornost srca
kao pumpe
povećava
simpatikus, a
snižava
parasimpatikus,
hipoksija i razne
bolesti srca.
67. Taradi 67interaktivna fiziologija srce
♥ Parasimpatički putevi
♥ iz stražnje motoričke jezgre
vagusa (n.ambiguus)
♥ desni vagus utječe na SA-čvor
♥ lijevi vagus utječe na AV-čvor
♥ acetilkolin povećava propusnost za
kalij i uzrokuje hiperpolarizaciju
♥ Simpatički putevi
♥ iz intermediolateralne kolumne
(C,T) , kroz paravertebralni lanac,
putem n. accelerantes
♥ bogato opskrbljuje miokard
♥ noradrenalin povećava propusnost
za natrij i kalcij, što povećava
samopodražljivost i snagu
kontrakcije
AUTONOMNI ŽIVČANIAUTONOMNI ŽIVČANI
SUSTAV NADZIRE SRCESUSTAV NADZIRE SRCE
68. Taradi 68interaktivna fiziologija srce
ŽIVČANA KONTROLAŽIVČANA KONTROLA
♥ Parasimpatički učinci
♥ na normalnom srcu prevladava
njegov tonus
♥ podraživanje jako smanjuje
frekvenciju i blago kontraktilnost
srca
♥ jako podraživanje može zaustaviti
srce, nakon čega dolazi do “bijega
ventrikula”
♥ Simpatički učinci
♥ njegov normalni tonus održava
djelotvornost srca povećan za 30%
♥ jako podraživanje podiže
frekvenciju na preko 200 otkucaja,
djelotvornost za 2 do 3 puta
♥ Refleksni učinci
♥ baroreceptori, kemoreceptori,
respiracijska sinusna aritmija,
Bainbridgeov refleks
♥ Učinci viših centara
♥ kora mozga, talamus, hipotalamus
70. Taradi 70interaktivna fiziologija srce
KEMIJSKA REGULACIJA RADAKEMIJSKA REGULACIJA RADA
♥HORMONI
♥ nadbubrežna žlijezda
♥ štitna žlijezda
♥ gušterača
♥ adenohipofiza
♥PLINOVI U KRVI
♥ kisik
♥ ugljikov dioksid
♥ pH krvi
71. Taradi 71interaktivna fiziologija srce
REGULACIJA
FREKVENCIJE
ŽIVČANA
REGULACIJA
KONTRAKTILNOSTI
LOKALNA VLASTITA VANJSKA
• parasimpatikus
• simpatikus
• viši centri
• barorecept. r.
• Bainbridgeov r.
• resp. aritmija
• kemorecept. r.
•ventrikularni r.
• rastezanje
SA-čvora
• promjena
temperature
SA-čvora
• Frank Starlingov
zakon
• “Treppe”-fenomen
• postekstrasistolično
pojačanje
• živčana
simpatikus
parasimpatikus
baroreceptorski r.
• kemijska
hormoni
plinovi u krvi
ZBIRNI PRIKAZ REGULACIJE SRČANOG RADAZBIRNI PRIKAZ REGULACIJE SRČANOG RADA
Editor's Notes
* SRCE KAO CRPKA 1. Srce je prošireno jer zatajuje, tj. ne može izbaciti svu krv koja do njega dođe. Razlog tome je dugotrajna nedostatna vlastita opskrba krvlju. Dodatni razlog je povećanje volumena krvi uzrokovano bubrežnim zadržavanjem soli i vode. 2. Učinkovitost srca bolesnika je smanjena zbog ishemičnog oštećenja. Nadalje srce je prošireno, te troši više energije da bi jednom kontrakcijom izbacilo isti volumen krvi u usporedbi sa zdravim srcem. Također zbog istegnutosti aktinske i miozinske niti nisu u optimalnom položaju za kontrakciju. 3. Frakcija izbacivanja je manja, a rezidualni je volumen velik. 4. Kontrakcija atrija je nebitna za punjenje ventrikula u bolesnika budući mu je venski tlak visok, a rezidualni volumen ventrikula povećan. 5. Smanjenje prethodnog opterećenja smanjit će prekomjerno istezanje proširenih ventrikula i omogućiti srcu povratak na povoljniji položaj u Starlingovoj krivulji. Povećanje prethodnog opterećenja smanjuje aktivnost srca. Povećanje naknadnog opterećenja dodatno će opteretiti lijevi ventrikul pa će se srčani minutni volumen smanjiti. Primjena vazodilatatora smanjuje naknadno opterećenje. 6. Jakost i brzina srčane kontrakcije u bolesnika su smanjeni. Indeks kontraktilnosti, dP/dt je također smanjen. 7. Neposredni razlog proširenju vena, povećanju jetre i otoka nogu je nakupljanje krvi u desnom atriju i povećanje tlaka u njemu, koje se širi retrogradno. Porast tlaka u plućnim žilama dovodi do plućnog edema. * RITMIČKA EKSCITACIJA I TONOVI 8. U bolesnika očekujemo normalne ili nešto tiše srčane tonove zbog slabijih kontrakcija. 9. Dijastolični galopni ritam nastaje uslijed vibracija koje nastaju zbog ulaženja krvi u već jako rastegnut, ukrućen ventrikul.Upućuje na tešku srčanu bolest. Blagi sistolični šum bi mogao biti uzrokovan prolapsom mitralnih zalistaka. 10. Teška dilatacija u bolesnika rasteže prekomjerno ušća i uzrokuje insuficijenciju zalistaka. * REGULACIJA RADA SRCA 11. Srčani minutni volumen je smanjen zbog smanjenja udarnog volumena, zbog slabosti miokarda, uslije ishemije. 12. Periferni je otpor povećan. Zbog pada srčanoga minutnog volumena smanjit će se arterijski tlak, pa se aktivira baroreceptorski refleks koji poveća otpor, da bi održao normalni krvni tlak. 13. Povećana srčana frekvencija je kompenzacijski mehanizam, a uzrokuje ga aktivacija baroreceptorskog refleksa zbog smanjenog krvnoga tlaka. 14. Arterijsko-venska razlika u sadržaju kisika veća je no od normane, jer venska krv sadrži malo kisika zbog smanjenja protoka kroz periferna tkiva, Opskrba tkiva kisikom je manja od optimalne i to stvara osjećaj slabosti i umora. * LIJEČENJE 15. Noradrenalin povećava kontraktilnost srca, ali i srčanu frekvenciju i periferni otpor. Zato je bolje dati derivate katekolamina koji djeluju pretežno na kontraktilnost, t j. na povećanje unutrastaničnog kalcija. Puštanje krvi bi smanjila prethodno opterećenje, ali je eventualno indicirana samo u akutnom plućnom edemu koji je opasan za život. Treba dati diuretik. Transfuzija je kontraindicirana, jer povećava naknadno opterećenje. 16. Digitalis znatno koči Na+/K+-crpku, pa smanjuje izbacivanje Na+, što opet smanjuje izmjenu Na+/Ca++. Porast Ca++ u miocitima povećava kontraktilnost. 17. Diuretik povećeva izlučivanje Na+ bubrezima, a s njim i popratne vode. 18. U bolesnika treba ograničiti unos soli.
* REGULACIJA RADA SRCA 11. Srčani minutni volumen je smanjen zbog smanjenja udarnog volumena, zbog slabosti miokarda, uslije d ishemije. 12. Periferni je otpor povećan. Zbog pada srčanoga minutnog volumena smanjit će se arterijski tlak, pa se aktivira baroreceptorski refleks koji poveća otpor, da bi održao normalni krvni tlak. 13. Povećana srčana frekvencija je kompenzacijski mehanizam, a uzrokuje ga aktivacija baroreceptorskog refleksa zbog smanjenog krvnoga tlaka. 14. Arterijsko-venska razlika u sadržaju kisika veća je no od normane, jer venska krv sadrži malo kisika zbog smanjenja protoka kroz periferna tkiva, Opskrba tkiva kisikom je manja od optimalne i to stvara osjećaj slabosti i umora. * LIJEČENJE 15. Noradrenalin povećava kontraktilnost srca, ali i srčanu frekvenciju i periferni otpor. Zato je bolje dati derivate katekolamina koji djeluju pretežno na kontraktilnost, t j. na povećanje unutrastaničnog kalcija. Puštanje krvi bi smanjila prethodno opterećenje, ali je eventualno indicirana samo u akutnom plućnom edemu koji je opassan za život. Treba dati diuretik. Transfuzija je kontraindicirana, jer povećava naknadno opterećenje. 16. Digitalis znatno koči Na+/K+-crpku, pa smanjuje izbacivanje Na+, što opet smanjuje izmjenu Na+/Ca++. Porast Ca++ u miocitima povećava kontraktilnost. 17. Diuretik povećeva izlučivanje Na++ bubrezima, a s njim i popratne vode. 18. U bolesnika treba ograničiti unos soli.