Software Platform to Build a Web-Based Education System
Minutni volumen srca
1. Srčani minutni volumen
SRČANI MINUTNI
VOLUMEN
Prof. dr. Milan Taradi
Katedra za fiziologiju i imunologiju
Medicinskog fakulteta Zagreb
Protok kroz mišiće i
koronarna cirkulacija
3. M. Taradi
OTVOREN I ZATVOREN
CIRKULACIJSKI SUSTAV
Cirkulacijski sustav miješa izvanstaničnu tekućinu.
4. M. Taradi
VISOKO SHEMATSKI MODEL
CIRKULACIJE
Osnovna funkcija
* mješanje
izvanstanične
tekućine
Sastavni dijelovi
* pumpa
* žile
* krv
5. M. Taradi
JEDAN ILI DVA KRUGA
a) Cirkulacija u jednom krugu
b) Cirkulacija u dva kruga s djelomičnim miješanjem arterijske i venske
krvi
c) Cirkulacija u dva kruga bez miješanja arterijske i venske krvi
6. M. Taradi
DIJELOVI CIRKULACIJSKOG SUSTAVA
SRCE - pulzirajuća, četverokomorna, dvostepena pumpa
* lijevo srce - sistemska (velika, periferna) cirkulacija
* desno srce - plućna (mala) cirkulacija
KRVNE ŽILE - razgranati sustav elastičnih cijevi
* arterije -pod visokim tlakom, velik a brzina protoka
* arteriole - otporničke žile, kontrolni ventili za regulaciju protoka
* kapilare - izmjena tvari između krvi i međustanične tekućine
* venule - vraćanje krvi
* vene - vraćanje krvi, spremnik za krv
KRV - složena suspenzija stanica u koloidnoj otopini
* krvne stanice - eritrociti, leukociti, trombociti
* krvna plazma - elektroliti, bjelančevine
7. M. Taradi
SHEMATSKI PRESJEK SRCA
Srce je šuplja,
mišićna,
dvostepena,
četverokomorna,
pulzacijska
pumpa, koja
prebacuje krv iz
područja niskog
tlaka u područje
visokog tlaka i
tako održava
cirkulaciju.
8. M. Taradi
OPĆI PLAN CIRKULACIJE
Plućna cirkulacija
Sistemska cirkulacija
Najvažniji pojedinačni hemodinamski
parametar je srčani minutni volumen.
SMV= f x UV
SMV = AT / UPO
9. M. Taradi
TEMELJNA NAČELA CIRKULACIJE
Sustav je zatvoren i kružni, a ne otvoren ili linearan. Svaka je
točka istodobno uzvodno i nizvodno u odnosu na druge točke.
Sustav je elastičan, a ne rigidan.
Sustav je prepunjen krvlju i rastegnut.
Dvije pumpe su spojene u seriju s malim i velikim krvotokom.
Srce radi na mahove, ali krv teče stalno.
U mirovanju srce ima rezervu pumpanja.
Srce se puni pasivno, a ne može aktivno usisavati.
Regulaciju obavljaju periferni vaskularni faktori, a ne srce.
Učinak povećanog otpora jako ovisi o položaju otpora. Daleko
je veći učinak otpora u venskom dijelu.
10. M. Taradi
TEMELJNA NAČELA CIRKULACIJE
Protok kroz pojedina tkiva uglavnom nadziru lokalni
tkivni mehanizmi autoregulacije.
Srčani minutni volumen određen je zbrojem lokalnih
protoka. Srce ispumpa sve što do njega dođe.
Arterijski tlak se neovisno održava stalnim da bi
svaka periferna dilatacija mogla povećati lokani
protok.
Centralni mehanizmi regulacije nadvladavaju lokanu
autoregulaciju u iznimnim stanjima.
14. M. Taradi
FAKTORI O KOJIMA OVISI SREDNJI
ARTERIJSKI TLAK (AT)
FIZIKALNI FAKTORI
* volumen krvi
* popustljivost arterijskog sustava
FIZIOLOŠKI FAKTORI
* srčani minutni volumen (SMV)
* ukupni periferni otpor (UPO)
16. M. Taradi
OVISNOST
SMV, AT I UPO
Udvostručenje
minutnog volumena
(SMV) udvostručuje
i srednji arterijski
tlak (AT).
17. M. Taradi
UČINAK POVEĆANJA SRČANOG MINUTNOG
VOLUMENA NAARTERIJSKI TLAK
Udvostručenje minutnog volumena (SMV) udvostručuje arterijski tlak
(AT), bez obzira na arterijsku popustljivost (Ca). (AT = MV / UPO)
Brzina kojom će se postići novi AT obrnuto je proporcionalna Ca.
18. M. Taradi
VENSKI SUSTAV
vraća krv iz kapilara u srce
služi kao spremište krvi
određuje glavninu otpora
venskom priljevu
pomaže kružnom toku krvi
djelovanjem venske crpke
19. M. Taradi
TLAK U DESNOM ATRIJU
TDA ili središnji venski tlak iznosi
normalno 0 kPa.
Tlak ovisi o rastezanju atrija tj. o volumenu
krvi u atriju.
Volumen ovisi o dolaženju krvi (venskom
priljevu, VP) i odlaženju krvi (srčani
minutni volumen).
Dakle, taj tlak nadzire normalno srce,
budući da ono ispumpa svu krv koja do
njega dođe.
Tlak raste ( do 4 kPa), ako srce zakazuje, ili
je obilan VP (npr. transfuzija).
Tlak pada (do -0,7 kPa), ako je srce jako
stimulirano ili VP oskudan (npr. krvarenje).
20. M. Taradi
REFERENTNA RAZINA TLAKOVA
Nulti se tlak bez obzira na
položaj tijela nalazi na razini
trikuspidalnog ušća.
Nadzor nad tim tlakom
provodi srce, budući da ono
ispumpa svu krv koja do
njega dođe.
29. M. Taradi
MJERENJE SMV METODOM
RAZRJEĐIVANJA INDIKATORA
količina injicirane boje (mg) x 60
SMV (mL/min) = ------------------------------------------------------
prosječna koncentracija (mg/mL) x trajanje (s)
30. M. Taradi
Zapamtiti 2 temeljna uvjeta za cirkulaciju
venski priljev ovisi o gradijentu tlaka
između perifernih žila (STP~1 kPa) i tlaka u
desnom atriju (~0 kPa) i otporu venskom
priljevu
srce izbacuje svu krv koja venskim
priljevom stigne tj. održava tlak u desnom
atriju na 0 kPa
preduvijet za cirkulaciju krvi je:
* funkcionalno zdravo srce
* razlika između sistemskog tlaka punjenja i
tlaka u desnom atriju
1. funkcionalna sposobnost
srca da prebacuje krv iz
vena u arterije
2. periferni čimbenici
određuju dotok krvi u
srce VP SMV
31. M. Taradi
CIRKULACIJA KROZ MIŠIĆE
Pri kontrakciji
mišić stišće svoje
krvne žile, pa se
protok
smanjuje.
32. M. Taradi
PROTOK KRVI KROZ MIŠIĆE
protok u
mirovanju
iznosi 3 do 4
mL/min/100 g
u napornom
radu povećava
se do 25 puta
33. M. Taradi
SMV U MIŠIĆNOM RADU
A= normalni
SMV
B = SMV u
napornom
mišićnom
radu
34. M. Taradi
KORONARNA CIRKULACIJA
Lijeva koronarka
opskrbljuje
* prednju i
* lateralnu stijenku LV.
Desna opskrbljuje
* DV i
* stražnji LV.
Koronarni sinus vraća
krv iz LV.
Prednje kardijalne
vene vraćaju krv iz
DV.