U Crnoj Gori ima pet nacionalna parkova. Planinski reljef Crne Gore objašnjava pojavu mnogih kanjona, klisura i pećina, a dodatnu lepotu obezbeđuje bogatstvo izuzetno očuvanih šuma u čijem sastavu ima mnogo endemskih vrsta, te bogatstvo voda, potoka, izvora, pašnjaka, itd.
U prirodnoj baštini svake zemlje nacionalni parkovi zauzimaju posebno mesto. Svojim ukupnim vrednostima nacionalni parkovi nadilaze granice Crne Gore i uključeni su u Evropsku Federaciju Nacionalnih parkova - EUROPARC.
Nacionalni parkovi su predjeli posebne ljepote i značajnih i rijetkih prirodnih pojava. Oni čine ekološku i geografsku cjelinu koja se posebnim zakonom izdvaja i štiti.
Prostori nacionalnih parkova Durmitora, Biogradske gore, Skadarskog jezera, Lovćena i Prokletija čine 7,7% teritorije Crne Gore. Svaki nacionalni park karakteriše specifična prirodna i kulturna baština.
Nacionalni parkovi su odgovorni za zaštitu i upravljanje, pripremu i implementaciju programa zaštite, kontrolu korišćenja prirodnih resursa, utvrđivanje unutrašnjih pravila i promociju, u skladu sa relevantnim zakonima i aktima.
Zahvaljujući svojim vrijednostima, nacionalni parkovi imaju ne samo nacionalni već i međunarodni značaj. Tako se nacionalni park Durmitor sa kanjonom rijeke Tare, od 1980. godine, nalazi na UNESCO-voj Listi svjetske prirodne baštine. Rijeka Tara ima status Rezervata biosfere (MAB) od 1977. godine. Nacionalni park Skadarsko jezero ima status Značajnog ornitološkog područja (IBA) od 1989. godine, a 1995. godine je upisan na Svjetsku listu močvara od međunarodnog značaja (RAMSAR).
Član su Europark federacije, međunarodne organizacije nacionalnih parkova, sa sjedištem u Grafenu u Njemačkoj, sa preko 400 članica iz 40 zemalja Evrope.
Takođe, od 2013. godine Javno preduzeće za nacionalne parkove (JPNPCG) postalo je član Međunarodne unije za zaštitu prirode IUCN - najveće svjetske mreže organizacija i stručnjaka za zaštitu prirode.
Izabrana prezentacija za interni konkurs programa Za čistije i zelenije škole u Vojvodini. Autori prezentacije: Mila Dragin, Milica Bajić, Jovana Novakov, Katarina Krstin, Sonja Rajić
Nacionalni parkovi su predjeli posebne ljepote i značajnih i rijetkih prirodnih pojava. Oni čine ekološku i geografsku cjelinu koja se posebnim zakonom izdvaja i štiti.
Prostori nacionalnih parkova Durmitora, Biogradske gore, Skadarskog jezera, Lovćena i Prokletija čine 7,7% teritorije Crne Gore. Svaki nacionalni park karakteriše specifična prirodna i kulturna baština.
Nacionalni parkovi su odgovorni za zaštitu i upravljanje, pripremu i implementaciju programa zaštite, kontrolu korišćenja prirodnih resursa, utvrđivanje unutrašnjih pravila i promociju, u skladu sa relevantnim zakonima i aktima.
Zahvaljujući svojim vrijednostima, nacionalni parkovi imaju ne samo nacionalni već i međunarodni značaj. Tako se nacionalni park Durmitor sa kanjonom rijeke Tare, od 1980. godine, nalazi na UNESCO-voj Listi svjetske prirodne baštine. Rijeka Tara ima status Rezervata biosfere (MAB) od 1977. godine. Nacionalni park Skadarsko jezero ima status Značajnog ornitološkog područja (IBA) od 1989. godine, a 1995. godine je upisan na Svjetsku listu močvara od međunarodnog značaja (RAMSAR).
Član su Europark federacije, međunarodne organizacije nacionalnih parkova, sa sjedištem u Grafenu u Njemačkoj, sa preko 400 članica iz 40 zemalja Evrope.
Takođe, od 2013. godine Javno preduzeće za nacionalne parkove (JPNPCG) postalo je član Međunarodne unije za zaštitu prirode IUCN - najveće svjetske mreže organizacija i stručnjaka za zaštitu prirode.
Izabrana prezentacija za interni konkurs programa Za čistije i zelenije škole u Vojvodini. Autori prezentacije: Mila Dragin, Milica Bajić, Jovana Novakov, Katarina Krstin, Sonja Rajić
Ujedinjene nacije su proglasile 22. maj za Internacionalni dan biodiverziteta, posvećen razumijevanju značaja i podizanju svijesti javnosti o biodiverzitetu. Datum je odabran u čast dana kada je usvojena Konvencija o biodiverzitetu 1992. godine. Ujedinjene nacije su odredile period 2011.-2020. za Deceniju biodiverziteta.
Biodiverzitet se odnosi na raznovrsnost i promjenljivost života na Zemlji. Predstavlja suštinsku komponentu prirode i osigurava opstanak ljudske vrste pružajući joj hranu, gorivo, sklonište, ljekove i druge resurse. Na bogatstvo biodiverziteta mogu uticati različiti faktori, kao što su klimatski uslovi, način korišćenja zemljišta i zagađenje.
Ukratko je opisano stanje odrzivog turizma u Crnoj Gori, kroz regije. Pomenute su i neke turisticke atrakcije. PAZNJA!!! Prezentacija nema svrhu reklame, vec predstavlja autorovo vidjenje turizma u Crnoj Gori!!!
Pesticidi su proizvodi hemijskog, biološkog ili prirodnog porijekla koji su namijenjeni za sprečavanje, suzbijanje i uništavanje štetnih organizama i njihovog djelovanja.
Definicija: „supstance ili smješe supstanci namijenjene za prevenciju, uništavanje, suzbijanje ili smanjenje količine štetočina“.
Upotreba pesticida:
poljoprivreda
šumarstvo
drvna industrija
prehrambena tehnologija
animalna medicina...
Biodiverzitet (biološka raznovrsnost) predstavlja raznovrsnost svih živih bića na planeti Zemlji, odnosno, sveukupnost:
-gena, genetički diverzitet
-vrsta, diverzitet vrsta (specijski diverzitet) i
-ekosistema, ekosistemski diverzitet.
Crna Gora je mali emiter, što ne može značajno doprinijeti globalnom smanjenju, ali da je važno da se male države i svaki pojedinac odgovorno ponašaju i zalažu se za energetsku efikasnost i niskokarbonski razvoj.
Regioni Mediterana i Jugoistočne Evrope, kojima Crna Gora pripada, među najosjetljivijim su regionima i u velikoj mjeri su pogođeni tim promjenama.
Štete sve učestalijih ekstremnih vremenskih prilika tokom prethodne decenije u Crnoj Gori najvidnije su u pogledu štete na infrastrukturi, poljoprivrednom zemljištu i gazdinstvima, šumskim ekosistemima, obalnom pojasu, turizmu i privredi.
Nacionalna strategija o klimatskim promjenama do 2030. godine će biti realizovana kroz razvoj industrijske tehnologije, povećanje udjela iz obnovljivih izvora energije, generalno povećanje energetske efikasnosti i modernizaciju energetskog sektora.
Crna Gora je dobila kredit od 50 miliona eura od Svjetske banke za troškove projekta “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje”, kojim je predviđeno eliminisanje četiri crne ekološke tačke: deponija grita u Bijeloj, deponija šljake i pepela Termoelektrane i jalovište “Gradac” u Pljevljima, kao i baseni crvenog mulja i čvrsti otpad na lokaciji KAP-a.
Obrazovanje i vaspitanje za zaštitu životne sredine treba da omogući redefinisanje čovekovog odnosa prema prirodi i promjenu njegovog ponašanja: osnovni uslov je poštovanje prirodnih zakonitosti.
Pojam zračenja ili radijacija (lat. radius – zrak) podrazumijeva emisiju zračenja ili čestica iz nekog izvora. Zračenja vrlo visoke energije, koja su u stanju da direktno ili indirektno stvaraju jone, nazivaju se
jonizujuća zračenja. Jonizujuća zračenja predstavljaju glavni uzrok »povreda« protoplazme koje nastaju u materiji koja ih apsorbuje. Ove radijacije nastaju u nuklearnim reakcijama i procesima, kao i posebnim laboratorijskim i industrijskim uređajima, a prisutna su i u kosmičkom zračenju. Radioaktivnost je osobina nekih hemijskih elemenata, odnosno materija, da emituju nevidljive čestice ili zrake velike
energije. Izotopi elemenata koji emituju jonizujuća zračenja zovu se radioizotopi ili radionuklidi.
Nuklearna energija se oslobađa u nuklearnim reakcijama pretvaranjem mase u energiju.
Svjetski dan šuma, 21. mart je 1971. godine ustanovila Generalna skupština Evropske konfederacije za poljoprivredu, s ciljem da poveća svijest svjetske javnosti o značaju i ulozi šuma za čovjeka.
2. Nacionalni parkovi su predjeli posebne ljepote i značajnih i
rijetkih prirodnih pojava. Oni čine ekološku i geografsku cjelinu
koja se posebnim zakonom izdvaja i štiti.
Prostori nacionalnih parkova: Durmitor, Biogradska gora,
Skadarsko jezero, Lovćen i Prokletije čine oko 10% teritorije Crne
Gore. Svaki nacionalni park karakteriše specifična prirodna i
kulturna baština.
3. DURMITOR
Durmitor je planina i nacionalni park u Crnoj Gori. Smatra se da ime Durmitor potiče od keltskih riječi
koje znače "planina puna vode”.
Predjeli Durmitora, po ljepoti i neokrnjenosti rijetko i autentično djelo prirode, proglašeni su
nacionalnim parkom 1952. godine. Smješten na sjeverozapadu Crne Gore, park obuhvata osnovni masiv
Durmitora sa kanjonima Tare, Drage i Sušice i gornji dio kanjonske doline Komarnice, zauzimajući
površinu od 39 000 ha.
Sva raskoš prirodnih ljepota, ambijentalnih i kulturnih vrijednosti Durmitora i rijeke Tare, preovladala je
da se nacionalni park Durmitor uvrsti u popis Svjetske kulturne i prirodne baštine, odlukom
Međunarodnog odbora za Svjetsku kulturnu i prirodnu baštinu, u Parizu 1980. godine, dok je rijeka Tara i
njena kanjonska dolina, UNESCO-vim programom Čovjek i biosfera, 1977. godine uvrštena u svjetske
ekološke rezervate biosphere.
4. Nacionalni park Biogradska gora osnovan je 1952. godine. Smješten je u prostoru sjeveroistočne
Crne Gore, između rijeka Tare i Lima, u središnjem dijelu planine Bjelasice, zahvata površinu od
5.650 hektara.
Omeđen planinskim visovima, ispresjecan potocima i uvalama, ukrašen prelijepim jezerima,
okićen vjekovnim šumama i pitomim livadama, predstavlja veličanstven dar prirode.
Najznačajnija prirodna vrijednost ovog nacionalnog parka je prašuma Biogradska gora, koja
zauzima površinu od 1600 hektara. Ima karakter strogo zaštićenog rezervata.
U srcu prašume smjestilo se prekrasno Biogradsko jezero, najveće i najpoznatije u nizu ledničkih
jezera na području nacionalnog parka. U bistroj jezerskoj vodi ogleda se sva ljepota drevne
šume dajući joj modro-zelenu boju i čineći pejzaž takvim da ostavlja utisak duboke impresije.
BIOGRADSKA GORA
5. SKADARSKO JEZERO
Nacionalni park Skadarsko jezero se nalazi na granici
između Crne Gore i Albanije. Crnoj Gori pripada 60%
jezera dok je ostalih 40% na teritoriji Republike
Albanije. Crnogorski dio jezera sa priobaljem, površine
40.000ha, proglašen je nacionalnim parkom
1983.godine.
Živopisno i po mnogo čemu jedinstveno Skadarsko
jezero smjestilo se u zetskoskadarskoj kotlini,
zadržavajući rijekom Bojanom kontakt sa Jadranskim
morem, od kojeg ga je u dalekoj prošlosti odvojio
lanac visokih planina.
Sa površinom od 370 km2 do 530 km2 , zavisno od
vodostaja, predstavlja najveće jezero na Balkanu.
Samo jezero je kriptodepresija, što znači da se neki
njegovi djelovi nalaze ispod nivoa mora. Takva mjesta
nazvana su sublakustični izvori ili oka. Ima ih oko 30.
Najdublje oko je Radus, dubine 60m, dok je prosječna
dubina jezera oko 6 metara.
6. NACIONALNI PARK LOVĆEN
Nacionalni park Lovćen se nalazi u jugoistočnom djelu Evrope, u Crnoj Gori. Nacionalni park
obuhvata centralni i najviši dio lovćenskog masiva, površine 6.220 hektara.
Smješten u jugozapadnom djelu Crne Gore, uzdiže se sa ivica jadranskog basena, zatvarajući tako
duge i vijugave bokeljske zalive, čineći zaleđe.
Na relativno uzanom prostoru sreću se brojni i raznovrsni oblici reljefa, naglašeni u središnjem
dijelu planine, gdje se Lovćen najviše izdigao Štirovnikom i Jezerskim vrhom. Padine planine su
kamenite, sa brojnim škrapama, jamama i dubokim vrtačama, dajući krajolicima specifičan
izgled.
7. PROKLETIJE
Nacionalni park Prokletije je peti nacionalni park u Crnoj Gori,
proglašen 2009. godine. Zahvata površinu od 16.630 hektara i u
okviru njega su dva rezervata prirode: Hridsko jezero i Volušnica.
Zona zaštite oko parka je 6.252 hektara. Prokletije se odlikuju
karakterističnim krečnjačkim reljefom i ljepotama koji su uticali na
to da bude proglašen za zaštićeno područje od nacionalnog značaja.
Nacionalni park Prokletije ograničen je sa juga visokim grebenima
planine i albanskom granicom, na zapadu je reka Grnčar, na sjeveru
Gusinjsko-plavska dolina i najzad na istoku planina Bogićevica.