The Epistle of Ignatius to Polycarp is an epistle attributed to Ignatius of Antioch, a second-century bishop of Antioch, and addressed to Polycarp, the bishop of Smyrna. It was written during Ignatius' transport from Antioch to his execution in Rome.

1. Ignacijeva poslanica
Polikarpu
POGLAVLJE 1
1 Ignacije, koji se naziva i Teofor, Polikarpu, biskupu crkve
koja je u Smirni; njihov nadglednik, nego on sam previdjen od
Boga Oca i Gospoda Isusa Hrista: sva sreća.
2 Znajući da je tvoj um prema Bogu, uprt kao da je na
nepomičnoj stijeni; Izuzetno zahvaljujem što sam se smatrao
dostojnim da gledam tvoje blagosloveno lice, u kojem se
uvijek radujem Bogu.
3 Zato te molim milošću Božjom u koju si odjeven, da
napreduješ svojim putem i da ohrabriš sve druge da se spasu.
4 Održavajte svoje mjesto sa svom pažnjom i tijela i duha:
Potrudite se da sačuvate jedinstvo, od kojeg ništa nije bolje.
Trpi sa svim ljudima, kao što je Gospod s tobom.
5 Podrži sve u ljubavi, kao i ti. Molite se bez prestanka: tražite
više razumijevanja od onoga što već imate. Budi oprezan, tvoj
duh uvijek bude budan.
6 Govori sa svakim kako ti Bog omogući. Nosite slabosti svih,
kao savršeni borac; gde je trud veliki, dobitak je veći.
7 Ako voliš dobre učenike, kakva je to hvala? Ali radije
pokori sebi one koji su nestašni, u krotosti.
8 Ne zacjeljuje se svaka rana istim flasterom: ako su zaraze
jake, modificirajte ih blagim lijekovima: budite u svemu
mudri kao zmija, ali bezopasni kao golub.
9 Zbog toga si sastavljen od tijela i duha; da možeš izmijeniti
one stvari koje se pojavljuju pred tvojim licem.
10 A što se tiče onih koji se ne vide, moli Boga da ti ih otkrije,
da ne oskudijevaš ni u čemu, ali da obiluješ svakim darom.
11 Vremena te zahtijevaju, kao piloti vjetrovi; a ko je bačen u
oluju, utočište u kojem će biti; da bi mogao dostići Boga.
12 Budi trijezan kao borac Božji: kruna koja ti je predložena
je besmrtnost i život vječni; o čemu si i ti potpuno uvjeren. Ja
ću biti tvoj jemac u svemu, i moje okove, koje si volio.
13 Neka te ne uznemiravaju oni koji izgledaju vrijedni zasluga,
nego podučavaju druge doktrine. Stojte čvrsto i nepomično,
kao nakovanj kada se po njemu tuku.
14 To je dio hrabrog borca koji treba biti ranjen, a ipak
savladan. Ali posebno mi treba da trpimo sve za ime Boga, da
bi on mogao podnijeti nas.
15 Budite svaki dan bolji od drugih: razmislite o vremenu; i
očekuj ga, koji je iznad svih vremena, vječan, nevidljiv, iako
je zbog nas vidljiv: neopipljiv i neprohodan, a ipak zbog nas
podvrgnut patnjama; podnoseći sve načine za naše spasenje.
POGLAVLJE 2
1 Neka udovice ne budu zanemarene: budi im po Bogu, čuvar.
2 Neka se ništa ne radi bez vašeg znanja i pristanka; ni ti ne
čini ništa osim po volji Božjoj; kao što i ti činiš, sa svom
postojanošću.
3 Neka vaše skupštine budu punije: raspitajte se o svima po
imenu.
4 Ne zanemarujte muškarce i sluškinje; niti neka se nadimaju,
nego neka budu što više podložni slavi Božjoj, da od njega
dobiju bolju slobodu.
5 Neka ne žele biti oslobođeni po javnu cijenu, da ne budu
robovi svojih vlastitih požuda.
6 Bježi od zle umjetnosti; ili bolje rečeno, ne spominji ih.
7 Reci mojim sestrama da ljube Gospoda; i budu zadovoljne
svojim muževima, i tijelom i duhom.
8 Na sličan način, opominite moju braću, u ime Isusa Krista,
da ljube svoje žene, kao i Gospodin Crkvu.
9 Ako neko može ostati u djevičanskom stanju, na čast tijela
Kristova, neka ostane bez hvalisanja; ali ako se hvali, nestaje.
A ako želi da bude više zapažen od biskupa, pokvaren je.
10 Ali postaje svi koji su u braku, bilo da su muškarci ili žene,
da se sastanu uz pristanak biskupa, da njihov brak bude po
pobožnosti, a ne po požudi.
11 Neka sve bude učinjeno na čast Božju.
12 Poslušajte biskupa, da vas i Bog usliši. Budi moja duša
sigurnost onima koji se pokoravaju svome episkopu, sa svojim
prezviterima i đakonima. I neka moj dio bude zajedno s
njihovim u Bogu.
13 Radite jedni s drugima; boriti se zajedno, trčati zajedno,
patiti zajedno; spavajte zajedno i ustajte zajedno; kao
upravitelji, procjenitelji i službenici Božji.
14 Ugodi onome pod kojim ratujete i od koga primate platu.
Neka se niko od vas ne nađe kao dezerter; ali neka ostane
tvoje krštenje, kao tvoje ruke; vaša vera, kao vaš šlem; vaše
dobročinstvo, kao vaše koplje; Vaše strpljenje, kao ceo vaš
oklop.
15 Neka vaša djela budu vaša zaduženja, da dobijete
odgovarajuću nagradu. Budite dakle dugotrpljivi jedni prema
drugima u krotosti, kao što je Bog prema vama.
16 Dozvolite mi da vam se radujem u svemu.
POGLAVLJE 3
1 Budući da je crkva u Antiohiji u Siriji, kao što mi je rečeno,
kroz vaše molitve; I ja sam bio više utješen i bezbrižan u
Bogu; ako je tako da ću trpljenjem dostići Boga; da se tvojim
molitvama nađem Hristov učenik.
2 Biće vrlo prikladno, o najdostojniji Polikarpe, sazvati
izabrano veće i izabrati nekoga koga posebno voliš i koji je
strpljiv u radu; da on može biti Božiji poslanik; i da, idući u
Siriju, proslavi tvoju neprestanu ljubav, na hvalu Hristovu.
3 Hrišćanin nema moć samog sebe: ali mora uvek da bude u
slobodnom vremenu za službu Božju. Sada je ovo djelo i
Božje i vaše: kada ga usavršite.
4 Jer se uzdam u milost Božju da ste spremni na svako dobro
djelo koje vam priliči u Gospodu.
5 Znajući, dakle, vašu iskrenu naklonost prema istini, ohrabrio
sam vas ovim kratkim pismima.
6 Ali pošto nisam mogao pisati svim crkvama, jer moram
iznenada otploviti iz Troade u Neapolis; jer takva je naredba
onih čijem sam zadovoljstvu podložan; pišete li crkvama koje
su vam blizu, kao poučeni u volji Božjoj, da i one mogu
učiniti na isti način.
7 Oni koji mogu neka pošalju glasnike; a ostali neka pošalju
svoja pisma od onih koje ćete poslati: da budete slavljeni u
svu vječnost, čega ste dostojni.
8 Pozdravljam sve po imenu, posebno Epitropovu ženu, sa
svom kućom i djecom. Pozdravljam Atala, dragi moj.
9 Pozdravljam onoga koji će se smatrati dostojnim da ga vi
pošaljete u Siriju. Neka milost uvijek bude s njim, i s
Polikarpom koji ga šalje.
10 Želim vam svima sreću u našem Bogu, Isusu Kristu; u
kome nastavite, u jedinstvu i zaštiti Božijoj.
11 Pozdravljam Alcea, mog dragog. Zbogom u Gospodu.