1 Maccabees is a deuterocanonical book which details the history of the Maccabean Revolt against the Seleucid Empire as well as the founding and earliest history of the independent Hasmonean kingdom. It describes the promulgation of decrees forbidding traditional Jewish practices by King Antiochus IV Epiphanes and the formation of a rebellion against him by Mattathias of the Hasmonean family and his five sons.
1 Esdras is the ancient Greek Septuagint version of the biblical Book of Ezra in use within the early church, and among many modern Christians with varying degrees of canonicity. 1 Esdras is substantially similar to the standard Hebrew version of Ezra–Nehemiah, with the passages specific to the career of Nehemiah removed or re-attributed to Ezra, and some additional material.
Susanna, also called Susanna and the Elders, is a narrative included in the Book of Daniel by the Catholic Church, Oriental Orthodox Churches and Eastern Orthodox Churches.
Asher, the tenth son of Jacob and Zilpah. An explanation of dual personality. The first Jekyll and Hyde story. For a statement of the Law of Compensation that Emerson would have enjoyed, see Verse 27.
Book of Baruch, ancient text purportedly written by Baruch, secretary and friend of Jeremiah, the Old Testament prophet. The text is still extant in Greek and in several translations from Greek into Latin, Syriac, Coptic, Ethiopic, and other languages. The Book of Baruch is apocryphal to the Hebrew and Protestant canons but was incorporated in the Septuagint and was included in the Old Testament for Roman Catholics. The work is a compilation of several authors and is the only work among the apocrypha that was consciously modeled after the prophetic writings of the Old Testament.
1 Esdras is the ancient Greek Septuagint version of the biblical Book of Ezra in use within the early church, and among many modern Christians with varying degrees of canonicity. 1 Esdras is substantially similar to the standard Hebrew version of Ezra–Nehemiah, with the passages specific to the career of Nehemiah removed or re-attributed to Ezra, and some additional material.
Susanna, also called Susanna and the Elders, is a narrative included in the Book of Daniel by the Catholic Church, Oriental Orthodox Churches and Eastern Orthodox Churches.
Asher, the tenth son of Jacob and Zilpah. An explanation of dual personality. The first Jekyll and Hyde story. For a statement of the Law of Compensation that Emerson would have enjoyed, see Verse 27.
Book of Baruch, ancient text purportedly written by Baruch, secretary and friend of Jeremiah, the Old Testament prophet. The text is still extant in Greek and in several translations from Greek into Latin, Syriac, Coptic, Ethiopic, and other languages. The Book of Baruch is apocryphal to the Hebrew and Protestant canons but was incorporated in the Septuagint and was included in the Old Testament for Roman Catholics. The work is a compilation of several authors and is the only work among the apocrypha that was consciously modeled after the prophetic writings of the Old Testament.
The Letter of Jeremiah, also known as the Epistle of Jeremiah, is a deuterocanonical book of the Old Testament; this letter is attributed to Jeremiah to the Jews who were about to be carried away as captives to Babylon by Nebuchadnezzar.
The Book of Judith is a deuterocanonical book included in the Septuagint and the Catholic and Eastern Orthodox Christian Old Testament of the Bible but excluded from the Hebrew canon and assigned by Protestants to the apocrypha. Judith with the Head of Holofernes – painting by Lucas Cranach the Elder
The Epistle of Ignatius to the Philadelphians is an epistle attributed to Ignatius of Antioch, a second-century bishop of Antioch, and addressed to the church in Philadelphia of Asia Minor. It was written during Ignatius' transport from Antioch to his execution in Rome.
2nd Maccabees is a deuterocanonical book which recounts the persecution of Jews under King Antiochus IV Epiphanes and the Maccabean Revolt against him. Painting by Pierre Paul Rubens, 1634.
Although this Gospel is, by some among the learned, supposed to have been really written by Nicodemus, who became a disciple of Jesus Christ, and conversed with him; others conjecture that it was a forgery towards the close of the third century by some zealous believer, who observing that there had been appeals made by the Christians of the former age, to the Acts of Pilate, but that such Acts could not be produced, imagined it would be of service to Christianity to fabricate and publish this Gospel; as it would both confirm the Christians under persecution, and convince the Heathens of the truth of the Christian religion.
The seventh son of Jacob and Bilhah. The jealous one. He counsels against anger saying that "it giveth peculiar vision." This is a notable thesis on anger.
The Epistle of Jude is the penultimate book of the New Testament as well as the Christian Bible. It is traditionally attributed to Jude, brother of James the Just, and thus possibly a brother of Jesus as well. Jude is a short epistle written in Koine Greek.
The Book of Obadiah is a book of the Bible whose authorship is attributed to Obadiah, a prophet who lived in the Assyrian Period. Obadiah is one of the Twelve Minor Prophets in the final section of Nevi'im, the second main division of the Hebrew Bible.
The Prayer of Azariah and the accompanying Song of the Three Young Men form part of chapter three and embellish the story of Hananiah, Mishael, and Azariah, three young Jewish men who were bound and thrown into a fiery furnace for defying Nebuchadrezzar’s order to worship an idol.
Being justified freely by his grace through the redemption that is in Christ Jesus: Whom God hath set forth to be a propitiation through faith in his blood, to declare his righteousness for the remission of sins that are past, through the forbearance of God; To declare, I say, at this time his righteousness: that he might be just, and the justifier of him which believeth in Jesus. Romans 3:24-26
The Book of Tobit, also known as the Book of Tobias, is a 3rd or early 2nd century BC Jewish work describing how God tests the faithful, responds to prayers, and protects the covenant community.
The Book of Zephaniah is the ninth of the Twelve Minor Prophets of the Old Testament and Tanakh, preceded by the Book of Habakkuk and followed by the Book of Haggai. Zephaniah means "Yahweh has hidden/protected," or "Yahweh hides".
The Book of Nahum is the seventh book of the 12 minor prophets of the Hebrew Bible. It is attributed to the prophet Nahum, and was probably written in Jerusalem in the 7th century BC.
This Epistle has been highly esteemed by several learned men of the church of Rome and others. The Quakers have printed a translation and plead for it, as the reader may see, by consulting Poole's Annotations on Col. vi. 16. Sixtus Senensis mentions two MSS., the one in the Sorbonne Library at Paris, which is a very ancient copy, and the other in the Library of Joannes a Viridario, at Padua, which he transcribed and published, and which is the authority for the following translation. There is a very old translation of this Epistle in the British Museum, among the Harleian MSS., Cod. 1212.
“And Pharaoh called Joseph's name Zaphnathpaaneah; and he gave him to wife Asenath the daughter of Potipherah priest of On. And Joseph went out over all the land of Egypt.” GENESIS 41:45
The Epistle of Ignatius to Polycarp is an epistle attributed to Ignatius of Antioch, a second-century bishop of Antioch, and addressed to Polycarp, the bishop of Smyrna. It was written during Ignatius' transport from Antioch to his execution in Rome.
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
The Letter of Jeremiah, also known as the Epistle of Jeremiah, is a deuterocanonical book of the Old Testament; this letter is attributed to Jeremiah to the Jews who were about to be carried away as captives to Babylon by Nebuchadnezzar.
The Book of Judith is a deuterocanonical book included in the Septuagint and the Catholic and Eastern Orthodox Christian Old Testament of the Bible but excluded from the Hebrew canon and assigned by Protestants to the apocrypha. Judith with the Head of Holofernes – painting by Lucas Cranach the Elder
The Epistle of Ignatius to the Philadelphians is an epistle attributed to Ignatius of Antioch, a second-century bishop of Antioch, and addressed to the church in Philadelphia of Asia Minor. It was written during Ignatius' transport from Antioch to his execution in Rome.
2nd Maccabees is a deuterocanonical book which recounts the persecution of Jews under King Antiochus IV Epiphanes and the Maccabean Revolt against him. Painting by Pierre Paul Rubens, 1634.
Although this Gospel is, by some among the learned, supposed to have been really written by Nicodemus, who became a disciple of Jesus Christ, and conversed with him; others conjecture that it was a forgery towards the close of the third century by some zealous believer, who observing that there had been appeals made by the Christians of the former age, to the Acts of Pilate, but that such Acts could not be produced, imagined it would be of service to Christianity to fabricate and publish this Gospel; as it would both confirm the Christians under persecution, and convince the Heathens of the truth of the Christian religion.
The seventh son of Jacob and Bilhah. The jealous one. He counsels against anger saying that "it giveth peculiar vision." This is a notable thesis on anger.
The Epistle of Jude is the penultimate book of the New Testament as well as the Christian Bible. It is traditionally attributed to Jude, brother of James the Just, and thus possibly a brother of Jesus as well. Jude is a short epistle written in Koine Greek.
The Book of Obadiah is a book of the Bible whose authorship is attributed to Obadiah, a prophet who lived in the Assyrian Period. Obadiah is one of the Twelve Minor Prophets in the final section of Nevi'im, the second main division of the Hebrew Bible.
The Prayer of Azariah and the accompanying Song of the Three Young Men form part of chapter three and embellish the story of Hananiah, Mishael, and Azariah, three young Jewish men who were bound and thrown into a fiery furnace for defying Nebuchadrezzar’s order to worship an idol.
Being justified freely by his grace through the redemption that is in Christ Jesus: Whom God hath set forth to be a propitiation through faith in his blood, to declare his righteousness for the remission of sins that are past, through the forbearance of God; To declare, I say, at this time his righteousness: that he might be just, and the justifier of him which believeth in Jesus. Romans 3:24-26
The Book of Tobit, also known as the Book of Tobias, is a 3rd or early 2nd century BC Jewish work describing how God tests the faithful, responds to prayers, and protects the covenant community.
The Book of Zephaniah is the ninth of the Twelve Minor Prophets of the Old Testament and Tanakh, preceded by the Book of Habakkuk and followed by the Book of Haggai. Zephaniah means "Yahweh has hidden/protected," or "Yahweh hides".
The Book of Nahum is the seventh book of the 12 minor prophets of the Hebrew Bible. It is attributed to the prophet Nahum, and was probably written in Jerusalem in the 7th century BC.
This Epistle has been highly esteemed by several learned men of the church of Rome and others. The Quakers have printed a translation and plead for it, as the reader may see, by consulting Poole's Annotations on Col. vi. 16. Sixtus Senensis mentions two MSS., the one in the Sorbonne Library at Paris, which is a very ancient copy, and the other in the Library of Joannes a Viridario, at Padua, which he transcribed and published, and which is the authority for the following translation. There is a very old translation of this Epistle in the British Museum, among the Harleian MSS., Cod. 1212.
“And Pharaoh called Joseph's name Zaphnathpaaneah; and he gave him to wife Asenath the daughter of Potipherah priest of On. And Joseph went out over all the land of Egypt.” GENESIS 41:45
The Epistle of Ignatius to Polycarp is an epistle attributed to Ignatius of Antioch, a second-century bishop of Antioch, and addressed to Polycarp, the bishop of Smyrna. It was written during Ignatius' transport from Antioch to his execution in Rome.
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
The Book of Ruth is included in the third division, or the Writings, of the Hebrew Bible. In most Christian canons it is treated as one of the historical books and placed between Judges and 1 Samuel.
Being justified freely by his grace through the redemption that is in Christ Jesus: Whom God hath set forth to be a propitiation through faith in his blood, to declare his righteousness for the remission of sins that are past, through the forbearance of God; To declare, I say, at this time his righteousness: that he might be just, and the justifier of him which believeth in Jesus. Romans 3:24-26
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
(A Psalm of David.) The LORD is my light and my salvation; whom shall I fear? the LORD is the strength of my life; of whom shall I be afraid? Though an host should encamp against me, my heart shall not fear: though war should rise against me, in this will I be confident. Wait on the LORD: be of good courage, and he shall strengthen thine heart: wait, I say, on the LORD. Psalm 27:1,3,14
The Book of Judges is the seventh book of the Hebrew Bible and the Christian Old Testament. In the narrative of the Hebrew Bible, it covers the time between the conquest described in the Book of Joshua and the establishment of a kingdom in the Books of Samuel, during which Biblical judges served as temporary leaders.
Being justified freely by his grace through the redemption that is in Christ Jesus: Whom God hath set forth to be a propitiation through faith in his blood, to declare his righteousness for the remission of sins that are past, through the forbearance of God; To declare, I say, at this time his righteousness: that he might be just, and the justifier of him which believeth in Jesus. Romans 3:24-26
The Book of Sirach or Ecclesiasticus is a Jewish work, originally written in Hebrew. It consists of ethical teachings, from approximately 200 to 175 BCE, written by the Judahite scribe Ben Sira of Jerusalem, on the inspiration of his father Joshua son of Sirach. Joshua is sometimes called Jesus son of Sirach or Yeshua ben Eliezer ben Sira.
The Book of Joshua is the sixth book in the Hebrew Bible and the Old Testament, and is the first book of the Deuteronomistic history, the story of Israel from the conquest of Canaan to the Babylonian exile.
Being justified freely by his grace through the redemption that is in Christ Jesus: Whom God hath set forth to be a propitiation through faith in his blood, to declare his righteousness for the remission of sins that are past, through the forbearance of God; To declare, I say, at this time his righteousness: that he might be just, and the justifier of him which believeth in Jesus. Romans 3:24-26
Why is this So? ~ Do Seek to KNOW (English & Chinese).pptxOH TEIK BIN
A PowerPoint Presentation based on the Dhamma teaching of Kamma-Vipaka (Intentional Actions-Ripening Effects).
A Presentation for developing morality, concentration and wisdom and to spur us to practice the Dhamma diligently.
The texts are in English and Chinese.
2 Peter 3: Because some scriptures are hard to understand and some will force them to say things God never intended, Peter warns us to take care.
https://youtu.be/nV4kGHFsEHw
The Chakra System in our body - A Portal to Interdimensional Consciousness.pptxBharat Technology
each chakra is studied in greater detail, several steps have been included to
strengthen your personal intention to open each chakra more fully. These are designed
to draw forth the highest benefit for your spiritual growth.
The Good News, newsletter for June 2024 is hereNoHo FUMC
Our monthly newsletter is available to read online. We hope you will join us each Sunday in person for our worship service. Make sure to subscribe and follow us on YouTube and social media.
Exploring the Mindfulness Understanding Its Benefits.pptxMartaLoveguard
Slide 1: Title: Exploring the Mindfulness: Understanding Its Benefits
Slide 2: Introduction to Mindfulness
Mindfulness, defined as the conscious, non-judgmental observation of the present moment, has deep roots in Buddhist meditation practice but has gained significant popularity in the Western world in recent years. In today's society, filled with distractions and constant stimuli, mindfulness offers a valuable tool for regaining inner peace and reconnecting with our true selves. By cultivating mindfulness, we can develop a heightened awareness of our thoughts, feelings, and surroundings, leading to a greater sense of clarity and presence in our daily lives.
Slide 3: Benefits of Mindfulness for Mental Well-being
Practicing mindfulness can help reduce stress and anxiety levels, improving overall quality of life.
Mindfulness increases awareness of our emotions and teaches us to manage them better, leading to improved mood.
Regular mindfulness practice can improve our ability to concentrate and focus our attention on the present moment.
Slide 4: Benefits of Mindfulness for Physical Health
Research has shown that practicing mindfulness can contribute to lowering blood pressure, which is beneficial for heart health.
Regular meditation and mindfulness practice can strengthen the immune system, aiding the body in fighting infections.
Mindfulness may help reduce the risk of chronic diseases such as type 2 diabetes and obesity by reducing stress and improving overall lifestyle habits.
Slide 5: Impact of Mindfulness on Relationships
Mindfulness can help us better understand others and improve communication, leading to healthier relationships.
By focusing on the present moment and being fully attentive, mindfulness helps build stronger and more authentic connections with others.
Mindfulness teaches us how to be present for others in difficult times, leading to increased compassion and understanding.
Slide 6: Mindfulness Techniques and Practices
Focusing on the breath and mindful breathing can be a simple way to enter a state of mindfulness.
Body scan meditation involves focusing on different parts of the body, paying attention to any sensations and feelings.
Practicing mindful walking and eating involves consciously focusing on each step or bite, with full attention to sensory experiences.
Slide 7: Incorporating Mindfulness into Daily Life
You can practice mindfulness in everyday activities such as washing dishes or taking a walk in the park.
Adding mindfulness practice to daily routines can help increase awareness and presence.
Mindfulness helps us become more aware of our needs and better manage our time, leading to balance and harmony in life.
Slide 8: Summary: Embracing Mindfulness for Full Living
Mindfulness can bring numerous benefits for physical and mental health.
Regular mindfulness practice can help achieve a fuller and more satisfying life.
Mindfulness has the power to change our perspective and way of perceiving the world, leading to deeper se
Discover various methods for clearing negative entities from your space and spirit, including energy clearing techniques, spiritual rituals, and professional assistance. Gain practical knowledge on how to implement these techniques to restore peace and harmony. For more information visit here: https://www.reikihealingdistance.com/negative-entity-removal/
In Jude 17-23 Jude shifts from piling up examples of false teachers from the Old Testament to a series of practical exhortations that flow from apostolic instruction. He preserves for us what may well have been part of the apostolic catechism for the first generation of Christ-followers. In these instructions Jude exhorts the believer to deal with 3 different groups of people: scoffers who are "devoid of the Spirit", believers who have come under the influence of scoffers and believers who are so entrenched in false teaching that they need rescue and pose some real spiritual risk for the rescuer. In all of this Jude emphasizes Jesus' call to rescue straying sheep, leaving the 99 safely behind and pursuing the 1.
Evangelization in the footsteps of Saint Vincent de Paul
Tongan - 1st Maccabees.pdf
1.
2. VAHE 1
1 Pea hili hono taaʻi ʻe ʻAlekisānita ko e foha ʻo Filipé, ko e
tokotaha Masetōniá, ʻa ia naʻe haʻu mei he fonua ko Sitētalí, ʻa
Talaiasi ko e tuʻi ʻo e kau Pēsiá mo Mītiá, naʻá ne pule ko hono
fetongi, ko e ʻuluaki ʻi Kalisi,
2 Pea naʻá ne fai ʻa e ngaahi tau lahi, ʻo maʻu ʻa e ngaahi mālohi
lahi, ʻo tāmateʻi ʻa e ngaahi tuʻi ʻo e māmaní,
3 Pea nau fononga atu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní, ʻo
nau vete ʻa e ngaahi puleʻanga lahi, ʻo aʻu ki he lōngonoa ʻa e
māmaní ʻi hono ʻaó; ʻa ia naʻe hakeakiʻi ai ia pea hiki hake hono
loto.
4 Pea naʻá ne tānaki fakataha ha fuʻu kau tau mālohi ʻaupito pea
pule ki he ngaahi fonua, mo e ngaahi puleʻanga, mo e ngaahi tuʻi,
ʻa ia naʻa nau hoko ko e kau pule kiate ia.
5 Pea hili ʻa e ngaahi meʻá ni naʻá ne puke, ʻo ne ʻiloʻi te ne mate.
6 Ko ia naʻá ne ui ai ʻene kau tamaioʻeikí, ʻa ia naʻe anga
fakaʻeiʻeiki, pea naʻe ʻohake ia talu mei heʻene kei siʻí, ʻo ne
mavaeua hono puleʻangá ʻiate kinautolu, lolotonga ʻene kei moʻuí.
7 Ko ia naʻe pule ʻ a ʻ Alekisānita ʻ i he taʻu ʻ e hongofulu mā ua,
peá ne toki mate.
8 Pea ʻoku ʻikai pule ʻa ʻene kau tamaioʻeikí ki he tokotaha kotoa
pē ʻi hono tuʻungá.
9 Pea hili ʻene pekiá naʻa nau fokotuʻu kotoa pē ha ngaahi
kalauni kiate kinautolu; pea pehē mo honau ngaahi foha ʻi he hili
ʻo ʻenau moʻuí ʻi he ngaahi taʻu lahi: pea naʻe tupu ʻo lahi ʻa e
ngaahi koví ʻi he māmaní.
10 Pea naʻe haʻu meiate kinautolu ha aka kovi ko ʻAniteokesi ko
Epiphanes, ko e foha ʻo ʻAniteoke ko e tuʻi, ʻa ia naʻe fakamalohi
ʻi Loma, pea naʻa ne pule ʻi he taʻu ʻe teau tolungofulu ma fitu ʻo
e puleʻanga ʻo e kau Kalisi.
11 ʻI he ngaahi ʻaho ko iá naʻa nau ʻalu atu mei ʻIsileli ko e kau
tangata fai angahala, ʻa ia naʻa nau fakalotoʻi ʻa e tokolahi, ʻo
pehē, Tau ō ʻo fai ha fuakava mo e kau hītení ʻa ia ʻoku takatakai
ʻiate kitautolú: he kuo tau mamahi lahi koeʻuhi ko ʻetau mavahe
meiate kinautolú.
12 Ko ia naʻe fakafiefiaʻi lelei kinautolu ʻe he meʻangāué ni.
13 Pea naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e kakaí naʻa nau ʻalu atu ki he tuʻí, ʻa
ia naʻá ne foaki kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ke fai ʻo
fakatatau ki he ngaahi ouau ʻo e kau hītení:
14 Pea naʻa nau langa ai ha potu ke fai ai ha ngāue ʻi Selusalema
ʻo fakatatau ki he anga fakafonua ʻa e kau hītení:
15 Pea naʻa nau taʻekamu, ʻo liʻaki ʻa e fuakava māʻoniʻoní, ʻo
nau kau fakataha mo kinautolu ki he kau hītení, pea naʻe fakatau
atu ʻa kinautolu ke nau fai ʻa e meʻa taukae.
16 Ko ʻeni, ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e puleʻangá ʻi he ʻao ʻo
ʻAniteoké, naʻá ne fakakaukau ke pule ki ʻIsipite koeʻuhí ke ne
maʻu ʻa e pule ʻo e pule ʻe ua.
17 Ko ia naʻá ne hū ai ki ʻIsipite mo e fuʻu kakai tokolahi, mo e
ngaahi saliote, mo e fanga ʻelifanite, mo e kau tangata heka hoosi,
mo e tautahi lahi,
18 Pea tauʻi ʻa Ptolemee tuʻi ʻo ʻIsipité: ka naʻe manavahē ʻa
Ptolemee kiate ia, ʻo ne hola; pea naʻe kafo ha tokolahi ʻo aʻu ki
heʻenau maté.
19 Ko ia naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi kolo mālohi ʻi he fonua ko
ʻIsipité pea naʻá ne toʻo ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau maʻú.
20 Pea hili hono taaʻi ʻe ʻAniteokesi ʻa ʻIsipité, naʻá ne toe foki
mai ʻi hono teau fāngofulu mā tolu ʻo e taʻú, ʻo ne ʻalu hake ke
tauʻi ʻa ʻIsileli mo Selusalema mo ha fuʻu kakai tokolahi ʻaupito,
21 Pea hū fiefia ki he potu toputapú, ʻo ʻave ʻa e ʻesi-feilaulau
koulá, mo e tuʻunga māmá, mo hono ngaahi ipu kotoa pē,
22 Pea mo e tēpile ʻo e mā fāmá, mo e ngaahi ipu naʻe lilingi maí,
pea mo e ngaahi hina. pea mo e kau kakalaseni koula, mo e veilí,
mo e kalauní, mo e ngaahi meʻa teuteu koula ʻa ia naʻe ʻi muʻa ʻi
he temipalé, ʻa ia kotoa pē naʻá ne toʻo atú.
23 Naʻá ne toʻo foki mo e silivá mo e koulá, mo e ngaahi ipu
mahuʻingá: naʻá ne toʻo foki mo e ngaahi koloa fufū ʻa ia naʻá ne
ʻiló.
24 Pea hili ʻene toʻo kotoa iá, naʻá ne ʻalu ki hono fonua ʻoʻoná,
hili ʻene fai ha fuʻu fakapo lahi, peá ne lea laukau ʻaki ia.
25 Ko ia naʻe ʻi ai ʻa e fuʻu tangi lahi ʻi ʻIsileli, ʻi he potu kotoa
pē naʻa nau ʻi aí;
26 Ko ia naʻe tangi ʻa e kau pilinisí mo e kau mātuʻá, pea vaivai
ʻa e kau tāupoʻoú mo e kau talavoú, pea liliu mo e fakaʻofoʻofa ʻo
e kakai fefiné.
27 Naʻe toʻo hake ʻe he tangata taʻane kotoa pē ʻa e tangilāulau,
pea ko ia naʻe nofo ʻi he loki ʻi ʻolungá naʻe mamafa,
28 Naʻe hiki foki ʻa e fonuá ki hono kakai ʻo iá, pea naʻe ʻufiʻufi
ʻa e fale kotoa ʻo Sēkopé ʻe he puputuʻu.
29 Pea ʻi he hili ʻa e taʻu ʻe ua naʻe fekau atu ʻe he tuʻí ʻa ʻene
tangata tānaki tukuhau pulé ki he ngaahi kolo ʻo Siutá, ʻa ia naʻe
haʻu ki Selusalema mo ha fuʻu kakai tokolahi ʻaupito,
30 Pea lea ʻaki ʻa e ngaahi lea fakamelino kiate kinautolu, ka naʻe
kākā ʻa e meʻa kotoa pē: he ʻi he hili ʻenau ʻoange kiate ia ʻa e tui,
naʻá ne tō fakafokifā ki he koló, ʻo ne taaʻi ia ʻo fuʻu mamahi
ʻaupito, ʻo ne fakaʻauha ʻa e kakai tokolahi ʻo ʻIsilelí.
31 Pea ʻi he hili ʻene toʻo ʻa e ngaahi meʻa kuo maʻu mei he koló,
naʻá ne tutu ia ʻo tutu, ʻo ne fusi hifo ʻa e ngaahi falé mo hono
ngaahi holisí ʻi he tafaʻaki kotoa pē.
32 Ka naʻe puke pōpula ʻa e kakai fefiné mo e fānaú, ʻo nau maʻu
ʻa e fanga pulú.
33 Pea nau toki langa ʻa e kolo ʻo Tēvitá ʻaki ʻa e fuʻu ʻā lahi mo
mālohi, pea mo e ngaahi taua mālohi, ʻo nau ʻai ia ke mālohi
kiate kinautolu.
34 Pea naʻa nau fokotuʻu ʻi ai ha puleʻanga angahalaʻia, mo ha
kau tangata angakovi, pea nau maluʻi kinautolu ai.
35 Naʻa nau tauhi foki ia ʻaki ʻa e mahafu tau mo e ngaahi meʻa
tukuʻanga koloa, pea ʻi heʻenau tānaki fakataha ʻa e ngaahi koloa
kuo maʻu mei Selusalemá, naʻa nau fokotuʻutuʻu ia ki ai, pea ko
ia naʻa nau hoko ai ko ha tauhele mamafa:
36 He ko e feituʻu ia ke tokoto ai ʻo tatali ki he potu toputapú,
pea mo ha fili kovi ki ʻIsileli.
37 Ko ia naʻa nau lilingi ʻa e toto taʻehalaia ʻi he tapa kotoa pē ʻo
e potu toputapú, ʻo nau ʻuliʻi ia:
38 Ko ia naʻe hola ai ʻa e kakai ʻo Selūsalemá koeʻuhi ko
kinautolu: pea naʻe nofoʻi ai ʻa e koló ʻe he kakai mulí, ʻo nau
hoko ʻo faikehe kiate kinautolu naʻe fanauʻi ʻiate iá; pea liʻaki ia
ʻe heʻene fānaú.
39 Naʻe fakaʻauha hono fale toputapú ʻo hangē ha toafá, pea liliu
ʻene ngaahi kātoangá ʻo tengihia, pea hoko hono ngaahi ʻaho
Sāpaté ko e manuki ki hono ngeia.
40 Pea hangē ko hono nāunaú, naʻe pehē pē ʻa e fakautuutu ʻo
ʻene taʻefakalāngilangí, pea naʻe liliu ʻene lelei tahá ʻo tengihia.
41 ʻIkai ngata aí, naʻe tohi ʻa e tuʻi ko ʻAniteokesí ki hono
puleʻangá kotoaʻ ʻo pehē, ʻe hoko ʻa e kakai kotoa pē ko e kakai
pē ʻe taha,
42 Pea ʻe tukuange ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa ʻene ngaahi laó: ko
ia naʻe loto taha ʻa e kau hītení kotoa pē ʻo fakatatau ki he fekau
ʻa e tuʻí.
43 ʻIo, naʻe loto foki mo e tokolahi ʻo e kau ʻIsilelí ki heʻene lotú,
ʻo nau feilaulau ki he ngaahi tamapuá, mo lea kovi ʻaki ʻa e
sāpaté.
44 He kuo ʻoatu ʻe he tuʻí ha ngaahi tohi ʻi ha kau talafekau ki
Selusalema mo e ngaahi kolo ʻo Siutá ke nau muimui ki he
ngaahi lao ngali kehe ʻo e fonuá,
45 Pea taʻofi ʻa e feilaulau tutú, mo e feilaulaú, mo e feilaulau inú
ʻi he temipalé; pea ke nau lea kovi ʻaki ʻa e ngaahi ʻaho Sāpaté
mo e ngaahi kātoanga fakaʻosí:
46 Pea ʻuliʻi ʻa e potu toputapú mo e kakai māʻoniʻoní:
47 Fokotuʻu ʻa e ngaahi ʻesi-feilaulau, mo e ngaahi vao ʻakau, mo
e ngaahi falelotu ʻo e ngaahi tamapua, mo feilaulau ʻaki ʻa e
kakano ʻo e fanga puaka, mo e fanga manu taʻemaʻa:
48 Koeʻuhí ke nau tuku foki ʻenau fānaú ke ʻoua naʻa kamu, pea
ngaohi honau laumālié ke fakalielia ʻi he faʻahinga kotoa pē ʻo e
taʻemaʻá mo e fakahōhōlotó:
49 Mahalo ʻe ngalo ʻiate kinautolu ʻa e fonó ʻo aʻu ki he
ngataʻangá, pea nau liliu kotoa ʻa e ngaahi ouaú.
50 Pea ʻilonga ia ʻe ʻikai te ne fai ʻo fakatatau ki he fekau ʻa e tuʻí,
naʻá ne pehē, te ne mate.
3. 51 ʻI he founga tatau naʻá ne tohi ai ki hono puleʻangá kotoa, pea
fakanofo ha kau ʻovasia ki he kakai kotoa pē, ʻo fekauʻi ʻa e
ngaahi kolo ʻo Siutá ke nau feilaulau, ʻi he kolo ki he kolo.
52 Pea naʻe toki tānaki mai ʻa e kakai tokolahi kiate kinautolu, ke
fakaʻilo kiate kinautolu kotoa pē naʻe liʻaki ʻa e fonó; pea ko ia
naʻa nau fai ʻa e ngaahi kovi ʻi he fonuá;
53 Pea tuli ʻa e kakai ʻIsilelí ki he ngaahi potu liló, ʻo aʻu ki ha
feituʻu pē te nau lava ʻo hola ki ai.
54 Ko ʻeni ko hono hongofulu mā nima ʻo e ʻaho ʻo e māhiná ko
Kasipelu, ʻi hono teau fāngofulu mā nima ʻo e taʻú, naʻa nau
fokotuʻu ai ʻa e meʻa fakalielia ʻo e fakaʻauhá ʻi he funga ʻesi-
feilaulaú, pea nau langa ʻa e ngaahi ʻesi-feilaulau tamapua ʻi he
ngaahi kolo ʻo Siutá ʻi he tafaʻaki kotoa pē;
55 Pea tutu ʻa e ʻinisēnisi ʻi he ngaahi matapā ʻo honau ngaahi
falé, pea ʻi he ngaahi halá.
56 Pea ʻi he hili ʻenau totongi fakakongokonga ʻa e ngaahi tohi ʻo
e fono naʻa nau maʻú, naʻa nau tutu ia ʻaki ʻa e afi.
57 Pea ʻilonga ha taha ʻe ʻilo ʻoku ʻi ai haʻane tohi ʻo e fuakavá,
pe kapau ʻe tukupā ha taha ki he fonó, ko e fekau ia ʻa e tuʻí, ke
nau tāmateʻi ia.
58 Naʻe pehē ʻenau mafaí ki he kakai ʻIsilelí ʻi he māhina kotoa
pē, kiate kinautolu kotoa pē naʻe ʻiloʻi ʻi he ngaahi koló.
59 Ko ʻeni ko e ʻaho hono uofulu mā nima ʻo e māhiná naʻa nau
feilaulau ʻaki ʻa e ʻesi-feilaulau tamapuá, ʻa ia naʻe ʻi he funga
ʻesi-feilaulau ʻo e ʻOtuá.
60 ʻI he taimi ko iá ʻ o fakatatau ki he fekau naʻa nau tāmateʻi ai ʻ
a e kau fefine ʻ e niʻihi, ʻ a ia naʻa nau ʻ ai ʻ enau fānaú ke kamu.
61 Pea naʻa nau tautau ʻa e fānau valevalé ʻi honau kiá, ʻo laiki
honau ngaahi falé, ʻo tāmateʻi ʻa kinautolu kuo kamu kinautolú.
62 Naʻe fakapapauʻi mo fakapapauʻi ʻe he tokolahi ʻi ʻIsileli ke
ʻoua naʻa nau kai ha meʻa ʻoku taʻemaʻa.
63 Ko ia ai, ʻe lelei ke mate, koeʻuhí ke ʻoua naʻa ʻuliʻi ʻa
kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi kakanoʻi manú, pea ke ʻoua naʻa nau
lea kovi ʻaki ʻa e fuakava māʻoniʻoní: ko ia naʻa nau mate ai.
64 Pea naʻe ʻi ai ʻa e fuʻu houhau lahi ki ʻIsileli.
VAHE 2
1 ʻI he ngaahi ʻaho ko iá naʻe tuʻu hake ʻa Mātitiasi ko e foha ʻo
Sioné, ko e foha ʻo Simioné, ko ha taulaʻeiki ʻo e ngaahi foha ʻo
Soalipi, mei Selusalema, ʻo nofo ʻi Moini.
2 Pea naʻe ʻi ai hono ngaahi foha ʻe toko nima, ko Soana, naʻe ui
ko Caddis:
3 Saimone; ui ko e Thassi:
4 Ko Siutasi, ʻa ia naʻe ui ko Makapeusi:
5 Ko ʻ Elesisa, naʻe ui ko Avaran: mo Sionatane, ʻ a ia ko hono
hingoa fakafāmilí ko Apphus.
6 Pea ʻi heʻene mamata ki he ngaahi lea fie-ʻOtua naʻe fai ʻi Siuta
mo Selusalemá,
7 Naʻá ne pehē, Malaʻia ʻa au! ko ia naʻe fanauʻi ai au ke u
mamata ki he mamahi ko ʻeni ʻa hoku kakaí, pea mo e kolo
māʻoniʻoní, pea nofo ai, ʻo ka tuku atu ia ki he nima ʻo e filí, pea
mo e fale toputapú ki he nima ʻo e kakai mulí?
8 ʻOku hoko hono temipalé ʻo hangē ha tangata ʻoku ʻikai hano
nāunaú.
9 ʻOku ʻave pōpula ʻa hono ngaahi vaka nāunauʻiá, ʻoku tāmateʻi
ʻene fānau valevalé ʻi he ngaahi halá, ʻa ʻene kau talavoú mo e
heletā ʻa e filí.
10 Ko e hā ʻa e puleʻanga ʻoku ʻikai ke ʻi ai hano konga ʻi hono
puleʻangá pea maʻu mei heʻene ngaahi koloá?
11 ʻOku toʻo kotoa ʻene ngaahi meʻa teuteú; ʻo ha fefine
tauʻataina ʻoku ne hoko ko ha bondslave.
12 Pea vakai, ko hotau fale tapú, ʻio ko hotau fakaʻofoʻofá mo
hotau nāunaú, kuo maumauʻi, pea kuo lea kovi ʻaki ia ʻe he kau
Senitailé.
13 Ko e hā leva hono ʻuhinga te tau toe moʻui aí?
14 Naʻe hae ʻe Mātitias mo hono ngaahi fohá ʻa honau kofú, ʻo
nau tui ʻa e tupenu ʻufiʻufi tangai, pea nau tangi lahi ʻaupito.
15 ʻI he angakovi lolotonga hono fakamālohiʻi ʻe he kau ʻōfisa ʻo
e tuʻí ʻa e kakaí ke nau angatuʻú, naʻa nau hū mai ki he kolo ko
Modin, ke fai ha feilaulau kiate kinautolu.
16 Pea ʻi he haʻu kiate kinautolu ʻa e tokolahi ʻo ʻIsilelí, naʻe
fakataha mai foki mo Mātitiasi mo hono ngaahi fohá.
17 Pea lea ʻa e kau ʻōfisa ʻo e tuʻí ki he kau ʻōfisa ʻo e tuʻí, ʻo ne
pehē kia Mātitia, ko e pule koe, mo e tangata anga fakaʻeiʻeiki
mo maʻongoʻonga ʻi he koló ni, pea fakamālohi ʻi he ngaahi foha
mo e kāinga:
18 Ko ia ke ke fuofua haʻu, ʻo fakahoko ʻa e fekau ʻa e tuʻí, ʻo
hangē ko ia kuo fai ʻe he kau hītení, ʻio, mo e kau tangata ʻo Siutá
foki, pea mo kinautolu ʻoku toe ʻi Selusalemá: ʻe pehē ʻa hoʻo ʻi
he tokolahi ʻo e ngaahi kaumeʻa ʻo e tuʻí, pea ko koe mo hoʻo
fānaú ʻe kupu ʻaki ʻa e silivá mo e koulá, mo ha ngaahi pale lahi.
19 Pea lea leva ʻa Mātitiasí ʻo lea leʻo-lahi, Neongo ʻoku
talangofua kiate ia ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoku ʻi he
malumalu ʻo e pule ʻa e tuʻí, ʻo nau liʻaki ʻa e kakai kotoa pē mei
he lotu ʻa ʻenau ngaahi tamaí, ʻo nau loto fiemālie ki heʻene
ngaahi fekaú:
20 Ka te u ʻaʻeva mo hoku ngaahi fohá mo hoku kāingá ʻi he
fuakava ʻo ʻetau ngaahi tamaí.
21 ʻOku taʻofi ʻe he ʻOtuá ke ʻoua naʻa tau liʻaki ʻa e fonó mo e
ngaahi ouaú.
22 He ʻikai ke tau tokanga ki he ngaahi lea ʻa e tuʻí, ke ʻalu mei
heʻetau tui fakalotú, ʻi he nima toʻomataʻú, pe toʻohemá.
23 Pea ʻi he ʻosi ʻene lea ʻaki ʻa e ngaahi lea ní, naʻe haʻu ʻa e
toko taha ʻo e kau Siú ʻi he ʻao ʻo e kakai kotoa pē ke feilaulau ʻi
he ʻesi-feilaulau ʻa ia naʻe ʻi Modiní, ʻo fakatatau ki he fekau ʻa e
tuʻí.
24 ʻA ia ko e meʻa naʻe mamata ki ai ʻa Mātitiasí, naʻe ake ia ʻi
he loto-māfana, pea naʻe tetetete hono piti, pea ʻikai foki te ne
lava ʻo fakahā ʻene ʻitá ʻo fakatatau ki he fakamāú: ko ia naʻá ne
lele ai ʻo tāmateʻi ia ʻi he funga ʻesi-feilaulaú.
25 Pea ko e komisiona foki ʻo e tuʻi, ʻa ia naʻa ne fakamalohiʻi ʻa
e tangata ke feilaulau, naʻa ne tamateʻi ʻi he taimi ko ia, pea mo e
ʻolita naʻa ne fusi hifo.
26 Ko ia naʻá ne fai faivelenga ki he fono ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko
ia naʻe fai ʻe Finesi kia Semipilī ko e foha ʻo Salomí.
27 Pea naʻe kaila ʻa Mātitiasi ʻi he koló kotoa ʻaki ʻa e leʻo-lahi,
ʻo pehē, ʻIlonga ia ʻokú ne faivelenga ʻi he fonó, mo tauhi maʻu
ʻa e fuakavá, tuku ke ne muimui ʻiate au.
28 Ko ia naʻá ne hola mo hono ngaahi fohá ki he ngaahi moʻungá,
pea liʻaki ʻa e meʻa kotoa pē naʻa nau maʻu ʻi he koló.
29 Pea naʻe ʻalu hifo ʻa e tokolahi naʻe fekumi ki he fakamaau
totonú mo e fakamāú ki he toafá ke nofo ai:
30 Ko kinautolu, mo ʻenau fānaú, mo honau ngaahi uaifí; mo
ʻenau fanga pulú; koeʻuhí he naʻe fakaʻau ke lahi ange ʻa e
ngaahi faingataʻá kiate kinautolu.
31 Ko ʻeni ʻ i he taimi naʻe fakahā ai ki he kau tamaioʻeiki ʻ a e
tuʻí, mo e kau tau naʻe ʻ i Selūsalemá, ʻ i he kolo ʻ o Tēvitá, naʻe
ʻ alu hifo ʻ a e kau tangata ʻ e niʻihi, ʻ a ia naʻa nau maumauʻi ʻ a
e fekau ʻ a e tuʻí, ki he ngaahi potu lilo ʻ i he toafá,
32 Naʻa nau tuli ʻa kinautolu ʻo tokolahi ʻaupito, pea hili ʻenau
maʻu ʻa kinautolú, naʻa nau ʻapitanga ke talatalaakiʻi ʻa kinautolu,
mo tauʻi ʻa kinautolu ʻi he ʻaho Sāpaté.
33 Pea naʻa nau pehē kiate kinautolu, Tuku ke feʻunga ʻa e meʻa
kuo mou fai ki muʻá; haʻu, ʻo fai ʻo fakatatau ki he fekau ʻa e tuʻí,
pea te mou moʻui.
34 Ka naʻa nau pehē, ʻE ʻikai te mau ō mai, pea he ʻikai foki te
mau fai ʻa e fekau ʻa e tuʻí, ke kapekapeʻi ʻa e ʻaho Sāpaté.
35 Ko ia naʻa nau ʻoange vave kiate kinautolu ʻa e taú.
36 Ka naʻe ʻikai te nau tali kiate kinautolu, pea naʻe ʻikai te nau lī
ha maka kiate kinautolu, pe taʻofi ʻa e ngaahi potu naʻa nau
tokoto aí;
37 Ka naʻá ne pehē, Ke tau mate kotoa pē ʻoku tau taʻehalaia: ʻe
fakamoʻoni ʻa hēvani mo māmani maʻatautolu ʻo pehē, ʻoku mou
tāmateʻi taʻetotonu ʻa kimautolu.
38 Ko ia naʻa nau tuʻu hake ke tau mo kinautolu ʻi he ʻaho Sāpaté,
ʻo nau tāmateʻi ʻa kinautolu, mo honau ngaahi uaifí mo e fānaú
mo ʻenau fanga pulú, ʻo aʻu ki he toko taha afe.
4. 39 Ko ʻeni ʻ i he taimi naʻe mahinoʻi ai ʻ e Mātitias mo hono
ngaahi kaumeʻá ʻ a e meʻa ko iá, naʻa nau tengihia ʻ a e
faingataʻaʻia totonú koeʻuhi ko kinautolu.
40 Pea pehē ʻe ha taha ʻo kinautolu ki he taha, Kapau te tau fai
kotoa pē ʻo hangē ko ia kuo fai ʻe hotau kāingá, pea ʻoua ʻe tau
maʻa ʻetau moʻuí mo ʻetau ngaahi laó ke tauʻi ʻa e kau hītení, ʻe
vave pē ʻenau aka ʻa kitautolu mei he kelekelé.
41 Ko ia naʻa nau tuʻutuʻuni ʻi he taimi ko iá, ʻo pehē, ʻIlonga ha
taha ʻe haʻu ke tau mo kitautolu ʻi he ʻaho Sāpaté, te tau tauʻi ia;
pea ʻe ʻikai foki te tau mate kotoa pē, ʻo hangē ko hotau kāinga
naʻe fakapoongi ʻi he ngaahi potu liló.
42 Pea naʻe haʻu kiate ia ha kakau ʻo e kau ʻAseteití ʻa ia ko e
kau tangata mālohi ʻo ʻIsileli, ʻio ʻa kinautolu kotoa pē naʻe loto
fiemālie ke tauhi ki he fonó.
43 Naʻe kau fakataha foki mo kinautolu kotoa pē naʻe hola ki he
fakatangá, ʻo nau nofo ai.
44 Ko ia naʻa nau kau fakataha mo ʻenau kau taú, ʻo taaʻi ʻa e kau
tangata angahalá ʻi heʻenau ʻitá, mo e kau tangata fai angahalá ʻi
heʻenau ʻitá: ka naʻe hola ʻa e toengá ki he hītení ke hoko ko e
tokoni.
45 Pea naʻe ʻalu holo ʻa Mātitiasi mo hono ngaahi kaumeʻá, ʻo
nau fusi hifo ʻa e ngaahi ʻōlitá:
46 Pea ko e fānau kotoa pē naʻa nau maʻu ʻi he matāfanga ʻo
ʻIsilelí naʻe ʻikai kamu, ko kinautolu naʻa nau kamu ʻi he loto-
toʻá.
47 Naʻa nau tuli foki mo e kau tangata fielahí, pea naʻe tuʻumālie
ʻa e ngāué ʻi honau nimá.
48 Ko ia naʻa nau toe maʻu ʻa e fonó mei he nima ʻo e kau
Senitailé, pea mei he nima ʻo e ngaahi tuʻí, pea naʻe ʻikai foki te
nau tuku ke ikuna ʻa e tokotaha faiangahalá.
49 Ko ʻeni ʻi he ofi ke mate ʻa Mātitiasí, naʻá ne pehē ki hono
ngaahi fohá, Kuo tupu ʻeni ʻa e loto-hīkisiá mo e valokiʻí ki he
mālohi, mo e taimi ʻo e fakaʻauhá, mo e houhau ʻo e ʻitá:
50 Ko ia ai, ʻe hoku ngaahi foha, mou faivelenga ki he fonó, pea
foaki hoʻomou moʻuí koeʻuhi ko e fuakava ʻa hoʻomou ngaahi
tamaí.
51 Ui ke fakamanatu ʻa e ngaahi ngāue naʻe fai ʻe heʻetau ngaahi
tamaí ʻi honau taimí; pea ʻe pehē hoʻomou maʻu ʻa e ngeia lahi
mo e huafa taʻengata.
52 ʻIkai naʻe ʻilo ʻa ʻĒpalahame ʻokú ne faivelenga ʻi he ʻahiʻahí,
pea naʻe ueʻi ia ke māʻoniʻoni?
53 Naʻe tauhi ʻe Siosefa ʻa e fekaú ʻi he taimi ʻo ʻene
faingataʻaʻiá pea naʻe ngaohi ia ko e ʻeiki ʻo ʻIsipite.
54 Naʻe maʻu ʻe Fineasi ʻemau tamaí ʻi heʻene faivelenga mo loto
fakamātoato ʻa e fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeiki taʻengatá.
55 Naʻe hoko ʻa Sīsū ʻi Heʻene fakahoko e folofolá ko ha
fakamaau ʻi ʻIsileli.
56 Ko Kēlepi ʻ i heʻene faifakamoʻoni ki muʻa ke maʻu ʻ e he
fakatahaʻangá ʻ a e tofiʻa ʻ o e fonuá.
57 Naʻe maʻu ʻe Tēvita ʻi heʻene ʻaloʻofá ʻa e taloni ʻo ha
puleʻanga taʻengata.
58 Naʻe ʻave ʻa ʻIlaiase ʻi heʻene faivelenga mo fakamatoato ki
he fono ki he langi.
59 Naʻe fakamoʻui ʻa ʻAnanaia, ʻAsaia, mo Misaeli, ʻi he tui mei
he ulo ʻo e afi.
60 Naʻe fakahaofi ʻa Taniela koeʻuhí ko ʻene taʻehalaiá mei he
ngutu ʻo e fanga laioné.
61 Pea fakakaukau pehē kiate kimoutolu ʻi he ngaahi kuonga
kotoa pē, koeʻuhí ke ʻoua naʻa ikunaʻi ha taha ʻoku falala kiate ia.
62 ʻOua naʻá ke manavahē ki he ngaahi lea ʻa ha tangata
angahalaʻia: he ko hono nāunaú ʻe hoko ia ko e dung mo e fanga
ʻunufe.
63 ʻE hiki hake ia ʻi he ʻaho kotoa pē pea ʻe ʻikai ʻiloʻi ia
ʻapongipongi, koeʻuhí he kuo fakafoki ia ki hono efú, pea ʻoku
ʻikai hoko ʻa ʻene fakakaukaú ʻo taʻeʻaonga.
64 Ko ia ai, ʻa kimoutolu ʻe hoku ngaahi foha, mou loto-toʻa pea
fakahā kiate kimoutolu ʻa e kau tangatá koeʻuhi ko e fonó; he te
mou maʻu ʻi he meʻá ni ʻa e nāunau.
65 Pea vakai, ʻoku ou ʻilo ko homou tokoua ko Saimoné ko e
tangata akonaki ia, fanongo maʻu ai pē kiate ia: ʻe hoko ia ko ha
tamai kiate kimoutolu.
66 Ko e meʻa kia Siutasi Malakasi, kuo ne malohi mo malohi, ʻo
aʻu ki heʻene kei siʻi: tuku ke ne hoko ko ho ʻeikitau, pea tauʻi ʻa
e tau ʻa e kakai.
67 ʻAve foki kiate kimoutolu ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku tauhi ʻa
e fonó, pea sāuni ʻa e hala ʻo homou kakaí.
68 Totongi kakato ʻa e kau hītení, pea tokanga ki he ngaahi fekau
ʻa e fonó.
69 Ko ia naʻá ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu, pea naʻe tānaki fakataha
ia ki heʻene ngaahi tamaí.
70 Pea naʻá ne pekia ʻi hono teau fāngofulu mā ono ʻo e taʻú, pea
naʻe tanu ia ʻe hono ngaahi fohá ʻi he fonualoto ʻo ʻene ngaahi
tamaí ʻi Moini, pea naʻe tangilāulau lahi ʻa ʻIsileli kotoa pē
koeʻuhi ko ia.
VAHE 3
1 Naʻe tuʻu hake leva hono foha ko Siutasi, ʻa ia naʻe ui ko
Makapeusi, ʻo fetongi ia.
2 Pea naʻe tokoniʻi ia ʻe hono kāingá kotoa, pea pehē kiate
kinautolu kotoa pē naʻe tau mo ʻene tamaí, pea naʻa nau tau ʻi he
fiefia ʻa e tau ʻa ʻIsilelí.
3 Ko ia naʻá ne fakatupu ʻa e fakaʻapaʻapa lahi ki hono kakaí, ʻo
ʻai ha sifa-fatafata ko ha moʻungaʻi tangata, pea nonoʻo hono leta
hangē ha taú, peá ne fai ha ngaahi tau, ʻo maluʻi ʻa e tokotaha
naʻá ne tauʻí ʻaki ʻene heletaá.
4 ʻI heʻene ngaahi ngāué naʻá ne hangē ha laioné, pea hangē ha
ngungulu ʻa ha laione ki he meʻa naʻá ne maʻú.
5 He naʻá ne tuli ʻa e kau fai angahalá, ʻo kumi kiate kinautolu,
pea tutu ʻa kinautolu naʻe fakamamahiʻi ʻa hono kakaí.
6 Ko ia naʻe tuʻu maʻu ai ʻa e kau fai angahalá ʻi he manavahē
kiate ia, pea naʻe puputuʻu ʻa e kau ngāue kotoa pē ʻo e angahalá,
koeʻuhi he naʻe tuʻumālie ʻa e fakamoʻuí ʻi hono toʻukupú.
7 Naʻá ne mamahi foki mo e ngaahi tuʻi tokolahi, ʻo ne ngaohi ʻa
Sēkope ke fiefia ʻi heʻene ngaahi ngāué, pea ʻoku tāpuakiʻi ʻa
hono fakamanatú ʻo taʻengata.
8 ʻIkai ngata aí, naʻá ne fou atu ʻi he ngaahi kolo ʻo Siutá, ʻo
fakaʻauha ʻa e kau anga taʻe-māʻoniʻoní meiate kinautolu, pea
fakatafoki ʻa e houhau mei ʻIsilelí:
9 Ko ia naʻe ʻiloa ia ʻi he tapa kotoa pē ʻo e māmaní, pea naʻá ne
tali kiate ia ʻa kinautolu naʻe mateuteu ke ʻauhá.
10 Pea toki tānaki fakataha ʻe ʻApolosi ʻa e kau Senitailé, pea mo
ha fuʻu kau tau tokolahi mei Samēlia, ke tauʻi ʻa ʻIsileli.
11 ʻA ia ko e meʻa naʻe ʻiloʻi ʻe Siutasi, naʻá ne ʻalu atu ke
fakafetaulaki kiate ia, ko ia naʻá ne taaʻi ia, mo tāmateʻi ia: naʻe
tō foki mo e tokolahi ʻo tāmateʻi, ka naʻe hola ʻa e toengá.
12 Ko ia naʻe toʻo ai ʻe Siutasi ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau maʻú,
pea mo e heletā ʻa ʻApolosó, pea naʻá ne tau ai ʻi he kotoa ʻo ʻene
moʻuí.
13 Ko ʻeni ʻ i he fanongo ʻ a Seron, ko ha pilinisi ʻ o e kau tau ʻ a
Sīliá, naʻá ne pehē kuo tānaki mai kiate ia ʻ e Siutasi ha fuʻu
kakai tokolahi mo e kaungā fononga ʻ o e kau faitōnungá ke nau ʻ
alu atu mo ia ki he tau;
14 Naʻá ne pehē, Te u maʻu ha hingoa mo ha ngeia ʻi he
puleʻangá; he te u ʻalu ʻo tau mo Siutasi pea mo kinautolu ʻoku
ʻiate iá, ʻa ia ʻoku nau fehiʻa ki he fekau ʻa e tuʻí.
15 Ko ia naʻá ne teuteuʻi ia ke ʻalu ki ʻolunga, pea naʻe ʻalu
fakataha mo ia ha fuʻu kau tau tokolahi ʻo e kau taʻe-māʻoniʻoní
ke tokoni kiate ia, pea ke sāuni ki he fānau ʻa ʻIsilelí.
16 Pea ʻi heʻene ofi ki he ʻalu hake ʻa Petelitoní, naʻe ʻalu atu ʻa
Siutasi ke fakafetaulaki kiate ia mo ha kiʻi kautaha tokosiʻi:
17 ʻI heʻenau mamata ki he haʻu ʻa e tangata talitaú ke
fakafetaulaki kiate kinautolú, naʻá ne pehē ange kia Siutasi, ʻE
fēfē haʻatau lava ʻo fuʻu tokosiʻi pehē, ke tauʻi ʻa e fuʻu kakai
tokolahi pehē fau mo mālohí, he kuo tau mateuteu ke pongia ʻi he
ʻaukaí ʻi hono kotoa ʻo e ʻahó ni?
18 ʻA ia naʻe tali ki ai ʻe Siutasi, ʻOku ʻikai faingataʻa ke tāpuni
ha tokolahi ʻi he nima ʻo ha niʻihi tokosiʻi; pea ʻoku taha pē ia mo
5. e ʻOtua ʻo e langí, ke fakahaofi ʻaki ʻa e fuʻu kakai tokolahi, pe
ko ha kiʻi kautaha tokosiʻi:
19 He ʻoku ʻikai tuʻu ʻa e ikuna ʻo e taú ʻi he fuʻu tokolahi ʻo e
kau taú; ka ʻoku maʻu ʻa e mālohi mei he langí.
20 ʻOku nau haʻu ke tauʻi ʻa kitautolu ʻi he hīkisia mo e angahala
lahi ke fakaʻauha ʻa kitautolu, mo hotau ngaahi uaifí mo e fānaú,
pea ke fakamamahiʻi ʻa kitautolu:
21 Ka ʻoku tau tau maʻa ʻetau moʻuí mo ʻetau ngaahi fonó.
22 Ko ia, ʻe ikunaʻi ʻa kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi hotau ʻaó: pea ko
kimoutolu, ʻoua naʻa mou manavahē kiate kinautolu.
23 Ko ʻeni ʻi he ʻosi pē ʻene leá, naʻá ne puna fakafokifā kiate
kinautolu, pea naʻe liua ai ʻa Seron mo ʻene kau taú ʻi hono ʻaó.
24 Pea naʻa nau tuli ʻa kinautolu mei he ʻalu hifo ʻo Petoní ki he
potu tokaleleí, ʻa ia naʻe tāmateʻi ai ʻa e kau tangata ʻe toko
valungeau nai ʻo kinautolu; pea naʻe hola ʻa hono toé ki he fonua
ʻo e kau Filisitiá.
25 Pea naʻe kamata leva ʻa e manavahē kia Siutasi mo hono
kāingá, mo e fuʻu ilifia lahi, ke tō ki he ngaahi puleʻanga
takatakai ʻiate kinautolú:
26 Ko e meʻa ʻi he hoko mai ʻa hono ongoongo ki he tuʻí, pea
naʻe talanoa ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē ki he ngaahi tau ʻa
Siutasi.
27 Ko ʻeni ʻi he fanongo ʻe he tuʻi ko ʻAniteokesí ki he ngaahi
meʻá ni, naʻe fonu ia ʻi he houhau: ko ia naʻá ne fekau atu ai ʻo
tānaki fakataha ʻa e ngaahi kau tau kotoa pē ʻo hono puleʻangá,
ʻio ko ha kau tau mālohi ʻaupito.
28 Naʻá ne fakaava foki mo ʻene koloá, peá ne ʻoange ki heʻene
kau sōtiá ha totongi ʻi ha taʻu ʻe taha, ʻo fekau ke nau mateuteu ʻi
ha taimi pē te ne fie maʻu ai kinautolú.
29 Ka neongo iá, ʻi heʻene vakai kuo tō ʻa e paʻanga ʻo ʻene
ngaahi koloá pea naʻe siʻisiʻi ʻa e ngaahi tukuhau ʻi he fonuá,
koeʻuhi ko e fekeʻikeʻi mo e mahaki fakaʻauha, ʻa ia kuó ne ʻomi
ki he fonuá ʻi hono toʻo ʻo e ngaahi lao ʻa ia naʻe ʻi he kuonga
muʻá;
30 Naʻá ne manavasiʻi naʻa ʻikai te ne toe lava ʻo fai ʻa e ngaahi
tukuakiʻí, pe maʻu ha ngaahi meʻaʻofa pehē ke foaki lahi pehē ʻo
hangē ko ia naʻá ne fai ki muʻá: he kuó ne lahi hake ʻi he ngaahi
tuʻi naʻe ʻi muʻa ʻiate iá.
31 Ko ia, ʻi heʻene puputuʻu lahi ʻi heʻene fakakaukaú, naʻá ne
fakapapau ai ke ʻalu ki Peasia, ke ʻave ʻa e ngaahi fakalāngilangi
ʻo e ongo fonuá, pea tānaki ha paʻanga lahi.
32 Ko ia naʻá ne tuku ʻa Laisesi, ko ha ʻeiki, pea ko e taha ʻo e
tuʻi ʻo e totó, ke ne tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻa e tuʻí mei he
vaitafe ʻIufaletesí ki he ngaahi ngataʻanga ʻo ʻIsipité:
33 Pea ke ʻohake ʻa hono foha ko ʻAniteokō, kae ʻoua ke ne toe
haʻu.
34 ʻIkai ngata aí, naʻá ne tuku kiate ia ʻa hono vaeua ʻo ʻene kau
taú, mo e fanga ʻelifānité, ʻo ne tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa
pē naʻá ne mei faí, ʻo kau foki kiate kinautolu naʻe nofo ʻi Siuta
mo Selusalemá:
35 Ke vakai, te ne fekau atu ha kau tau ke tauʻi ʻa kinautolu, ke
fakaʻauha mo toʻo ʻa e mālohi ʻo ʻIsilelí, pea mo e toenga ʻo
Selūsalemá, pea toʻo ʻenau fakamanatú mei he potu ko iá;
36 Pea ke ne fokotuʻu ʻa e kau mulí ʻi honau ngaahi nofoʻangá
kotoa pē, pea vahevahe honau fonuá ʻi he konga kelekele.
37 Ko ia naʻe toʻo ʻe he tuʻí hono vaeua ʻo e kau tau naʻe toé, ʻo
ne ʻalu mei ʻAniteoke, ko hono kolo fakatuʻí, ko e taʻu ʻe teau
fāngofulu mā fitu; pea ʻi heʻene fakalaka atu ʻi he vaitafe ko
ʻIufaletesí, naʻá ne fou atu ʻi he ngaahi fonua māʻolungá.
38 Naʻe fili leva ʻe Līsia ʻa Ptolemee ko e foha ʻo Dorymenes,
Nicanor, mo Gorgias, ko e kau tangata mālohi ʻo e ngaahi
kaungāmeʻa ʻo e tuʻí:
39 Pea naʻá ne fekau atu mo kinautolu ha kau tangata fute ʻe fā
mano, mo e kau tangata heka hoosi ʻe toko fitu afe, ke nau ō ki he
fonua ko Siutá, ʻo fakaʻauha ia, ʻo hangē ko e fekau ʻa e tuʻí.
40 Ko ia naʻa nau ʻalu atu ʻaki honau mālohí kotoa, ʻo nau ō mai
ʻo fokotuʻu ʻa ʻEmeasi ʻi he fonua tokalelei ko iá.
41 Pea ʻi he fanongo ʻa e kau fefakatauʻaki koloa ʻo e fonuá, ki
he ongoongoa ʻo kinautolú, naʻa nau ʻave ʻa e silivá mo e koulá
mo e kau tamaioʻeikí, pea nau ō mai ki he ʻapitangá ke fakatau
mai ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí ke hoko ko e kau pōpula: ko ha mālohi
foki ʻo Sīlia mo e fonua ʻo e kau Filisitiá naʻa nau kau fakataha
mo kinautolu.
42 Ko ʻeni ʻi he mamata ʻa Siutasi mo hono kāingá kuo liuliunga
ʻa e ngaahi mamahí, pea naʻe nofo ʻa e kau taú ʻi honau ngaahi
ngataʻangá: he naʻa nau ʻiloʻi ʻa e founga kuo fai ai ʻe he tuʻí ʻa e
fekau ke fakaʻauha ʻa e kakaí, ʻo fakangata ʻaupito ʻa kinautolu;
43 Naʻa nau fetauhiʻaki ʻ iate kinautolu, Tau toe fakafoki mai ʻ a
e koloa fakaʻauʻauhifo ʻ a hotau kakaí, pea tau tau maʻa hotau
kakaí mo e potu toputapú.
44 Pea naʻe toki fakataha mai ʻa e haʻofangá, koeʻuhí ke nau
mateuteu ki he taú, pea ke nau lotu, mo kole ʻa e ʻaloʻofa mo e
manavaʻofa.
45 Ko ʻeni naʻe fakataʻeʻaongaʻi ʻa Selusalema ʻo hangē ko e
feituʻu maomaonganoá, naʻe ʻikai ha taha ʻi heʻene fānaú naʻe hū
pe ki tuʻa: naʻe molomoloki hifo foki mo e potu toputapú, pea
tauhi ʻe he kau mulí ʻa e kau mulí ke mālohi; naʻe ʻi ai honau
nofoʻanga ʻi he feituʻu ko iá ʻe he kau hītení; pea naʻe toʻo ʻa e
fiefiá meia Sēkope, pea naʻe ngata ʻa e paipá ʻaki ʻa e haʻapé.
46 Ko ia naʻe fakataha mai ai ʻa e kau ʻIsilelí, ʻo nau ō mai ki
Masfa, ke tauʻi ʻa Selūsalema; he ko Masfa ʻa e feituʻu naʻa nau
lotu ai kimuʻa ʻi ʻIsileli.
47 Pea naʻa nau ʻaukai ʻi he ʻaho ko iá ʻo ʻai ʻa e tupenu tangai,
ʻo laku ʻa e efuefu ki honau ʻulú, ʻo haehae honau valá,
48 Pea folahi ʻa e tohi ʻo e fonó, ʻa ia naʻe feinga ai ʻa e kau
hītení ke vali ʻa e tatau ʻo honau ngaahi ʻīmisí.
49 Naʻa nau ʻomi foki mo e ngaahi kofu ʻo e kau taulaʻeikí, mo e
ngaahi ʻuluaki fuá, mo e ngaahi vahehongofulú: pea mo e kau
Nasaitā naʻa nau ueʻi haké, ʻa ia kuo nau lavaʻi honau ngaahi
ʻahó.
50 Pea naʻa nau kalanga ʻaki ʻa e leʻo-lahi ki he langí, ʻo pehē,
Ko e hā te mau fai ki he faʻahingá ni, pea te mau ʻave ʻa
kinautolu ki fē?
51 He ʻoku molomoloki hifo mo kapekapeʻi ho fale toputapú, pea
ʻoku fuʻu mamafa hoʻo kau taulaʻeikí, ʻo ʻomi ki lalo.
52 Pea ʻiloange, kuo fakataha mai ʻa e kau hītení ke tauʻi ʻa
kitautolu ke fakaʻauha ʻa kitautolu: ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku
nau fakakaukau ki ai kiate kitautolú, ʻokú ke ʻilo.
53 ʻE lava fēfē ke mau matuʻuaki ʻa kinautolu, tuku kehe pē ʻa
kimoutolu, ʻe ʻOtua, ko homau tokoní?
54 Pea naʻa nau ifi ʻaki ʻa e ngaahi talupite, pea nau kalanga ʻaki
ʻa e leʻo lahi.
55 Pea hili ʻení naʻe fakanofo ʻe Siutasi ha kau ʻeikitau ki he
kakaí, ʻio ko e kau ʻeikitau ki he toko lau afe, pea ki he toko lau
teau, mo e toko nimangofulu tupu, mo e toko hongofulu tupu.
56 Ka ko kinautolu naʻa nau langa ha ngaahi fale, pe maʻu ha
ngaahi uaifi kuo teu mali, pe naʻa nau tō ha ngaahi ngoue vaine,
pe manavahē, ʻa kinautolu naʻá ne fekau ke nau foki maí, ko e
tangata taki taha ki hono fale ʻoʻoná, ʻo fakatatau ki he laó.
57 Ko ia naʻe hiki ʻa e ʻapitanga, ʻo fokotuʻu ʻi he tafaʻaki
fakatonga ʻo ʻEmeasi.
58 Pea pehē ʻe Siutasi, Mou fakamahafu ʻa kimoutolu, pea mou
hoko ko e kau tangata loto-toʻa, pea tokanga ke mou mateuteu ki
he pongipongí, koeʻuhí ke mou tau mo e ngaahi puleʻangá ni, ʻa
ia kuo fakataha mai ke tauʻi ʻa kimautolu ke fakaʻauha ʻa
kimautolu mo homau potu toputapú:
59 He ʻoku lelei ange kiate kitautolu ke tau mate ʻi he taú, ʻi
haʻatau mamata ki he ngaahi faingataʻaʻia ʻa hotau kakaí mo
hotau fale toputapú.
60 Ka neongo iá, ko e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻi he langí, ke
pehē pē ʻene fai iá.
VAHE 4
1 Pea ʻave leva ʻe Gorgias ʻa e footmen ʻe nima afe, mo e toko
tahaafe ʻo e kau tangata heka hoosi lelei taha, ʻo nau mavahe mei
he ʻapitanga ʻi he poʻuli;
2 ʻE aʻu ki he ngataʻangá te ne fakavavevave atu ki he ʻapitanga
ʻo e kau Siú, ʻo taaʻi fakafokifā kinautolu. Pea naʻe hoko ʻa e kau
tangata ʻo e kolotaú ko hono kau fakahinohino.
6. 3 Ko ʻeni ʻi he fanongo ki ai ʻa Siutasi naʻá ne hiki ia, mo e kau
tangata toʻa fakataha mo ia, koeʻuhi ke ne taaʻi ʻa e kau tau ʻa e
tuʻí ʻa ia naʻe ʻi ʻEmeasí,
4 Neongo naʻe kei fakamoveteveteʻi ʻa e kau tau mei he ʻapitanga.
5 ʻI he faʻahitaʻu ko ʻení, naʻe haʻu ʻa Gorgias ʻi he poʻulí ki he
ʻapitanga ʻo Siutasi: pea ʻi he ʻikai ke ne ʻilo ha tangata aí, naʻá
ne kumi kinautolu ʻi he ngaahi moʻungá: he naʻá ne pehē, ʻOku
hola ʻa e kāingá ni meiate kimautolu
6 Ka ʻi he hoko pē ʻa e ʻahó, naʻe fakahā ʻe Siutasi ia ʻi he feituʻu
tokaleleí mo e kau tangata ʻe toko tolu afe, ka neongo iá naʻe
ʻikai te nau maʻu ha mahafu pe ngaahi heletā ki honau ʻatamaí.
7 Pea naʻa nau mamata ki he ʻapitanga ʻo e kau hītení, ʻoku
mālohi mo fakatahatahaʻi lelei ia, pea naʻa nau takatakai holo ʻaki
ʻa e kau tangata heka hōsí; pea ko e kau mataotao ʻeni ʻi he taú.
8 Pea pehē ʻe Siutasi ki he kau tangata naʻe ʻiate iá, ʻOua te mou
manavahē ki honau kakaí, pea ʻoua te mou manavahē ki heʻenau
ʻohofí.
9 Manatuʻi ʻa e founga naʻe fakahaofi ai ʻetau ngaahi tamaí ʻi he
Tahi Kulokulá, ʻi he taimi naʻe tuli ai kinautolu ʻe Felo ʻaki ha
kau taú.
10 Ko ia ke tau tangi ki he langí, ʻo kapau ʻe ʻaloʻofa mai ʻa e
ʻEikí kiate kitautolu, pea manatuʻi ʻa e fuakava ʻa ʻetau ngaahi
tamaí, pea fakaʻauha ʻa e kau taú ni ʻi hotau ʻaó ni:
11 Koeʻuhí ke lava ʻo ʻilo ʻe he kau hītení kotoa pē ʻoku ʻi ai ʻa e
tokotaha ʻokú ne fakahaofi mo fakamoʻui ʻa ʻIsilelí.
12 Naʻe hanga hake leva ʻa e kau mulí ki honau matá, ʻo nau
mamata ki heʻenau haʻu ke tauʻi kinautolú.
13 Ko ia naʻa nau ʻalu atu ai mei he ʻapitangá ke tau; ka ko
kinautolu naʻe ʻi aí naʻa nau ifi ʻa ʻenau talupité.
14 Ko ia naʻa nau kau ki he taú, pea naʻe hola ʻa e kau hītení ki
he feituʻu tokalelei.
15 He naʻe tāmateʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻaki ʻa e heletā: he naʻa
nau tuli ʻa kinautolu ki Kasa, pea ki he ngaahi potu tokalelei ʻo
ʻIumea, mo ʻAitatusi, mo Seimi, ko ia naʻe tāmateʻi ai ʻa
kinautolu ʻi he kau tangata ʻe toko tolu afe.
16 Naʻe fai ʻeni, pea toe foki mai ʻa Siutasi mo ʻene kau taú mei
heʻene tuli kinautolú,
17 ʻO ne pehē ki he kakaí, ʻOua naʻa mou mānumanu ki he koloa
vete fonua ʻo fakatatau ki he ʻi ai ha tau ʻi muʻa ʻiate kimautolu,
18 Pea ʻoku ʻi heni ʻa Gorgias mo ʻene kau taú ʻi hotau tafaʻaki ʻi
he moʻungá: ka mou tuʻu ʻeni ke tauʻi hotau ngaahi filí, pea
ikunaʻi ʻa kinautolu, pea ka hili iá te mou toʻo loto-toʻa ʻa e
ngaahi meʻa kuo mou maʻú.
19 ʻI he kei lea ʻaki ʻe Siutasi ʻa e ngaahi leá ni, naʻe hā mai
hanau konga ʻo nau fakasio mei he moʻungá:
20 ʻI heʻenau ʻiloʻi kuo tuku ʻe he kau Siú ʻenau kau taú ke nau
hola ʻo tutu ʻa e ngaahi fale fehikitakí; he naʻe fakaha ʻe he kohu
naʻe mamata ki ai ʻa e meʻa naʻe fai:
21 Pea ʻi heʻenau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻá ni, naʻa nau manavahē
ʻaupito, pea ʻi heʻenau mamata foki ki he fuʻu kau tau ʻo Siutasi
ʻi he feituʻu tokalelei kuo nau mateuteu ke tau,
22 Naʻa nau hola kotoa ki he fonua ʻo e kau mulí.
23 Naʻe foki leva ʻa Siutasi ke vete ʻa e ngaahi fale fehikitakí, ʻa
ia naʻa nau maʻu ai ʻa e koula lahi, mo e siliva, mo e silika lanu
pulū, mo e lanu vāleti ʻo e tahí, mo e ngaahi koloa lalahi.
24 Hili ʻení naʻa nau foki ki honau ʻapí, ʻo hiva fakafetaʻi, mo
fakafetaʻi ki he ʻEiki ʻi he langí: he ʻoku lelei ia, he ʻoku tolonga
ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofá.
25 Ko ia naʻe maʻu ai ʻe ʻIsileli ha fakahaofi lahi ʻi he ʻaho ko iá.
26 Ko ʻeni naʻe haʻu ʻa e kau muli kotoa pē naʻe masí ʻo fakahā
kia Lasiasi ʻa e meʻa naʻe hokó:
27 ʻA ia, ʻi heʻene fanongo ki aí, naʻe veuveuki mo loto-foʻi,
koeʻuhí he naʻe ʻikai ke hoko ha ngaahi meʻa pehē kiate ia ki
ʻIsileli, pe ko e ngaahi meʻa hangē ko ia naʻe fekau ʻe he tuʻí
kiate iá.
28 ʻI he taʻu hono hokó hili hono fakatahatahaʻi ʻe Lasiasí ha kau
tangata fili ʻe toko onoafe, mo e kau tangata heka hoosi ʻe toko
nima afe, ke ne ikunaʻi ʻa kinautolu.
29 Ko ia naʻa nau haʻu ki ʻIumea, ʻo fokotuʻu honau ngaahi fale
fehikitakí ʻi Petesula, pea naʻe fakafetaulaki kiate kinautolu ʻa
Siutasi mo e kau tangata ʻe toko taha mano.
30 Pea ʻi heʻene mamata ki he fuʻu kau tau mālohi ko iá, naʻá ne
lotu ʻo pehē, ʻʻE fakamoʻui koe, ʻe Fakamoʻui ʻo ʻIsileli, ʻa ia
naʻá ne tukuhifo ʻa e fakamālohi ʻa e tangata mālohí ʻi he nima ʻo
hoʻo tamaioʻeiki ko Tēvitá, peá ne foaki ʻa e kau mulí ki he nima
ʻo Sonatane ko e foha ʻo Saulá, mo ʻene tokotaha ngaohi mahafu
taú;
31 Tāpuniʻi ʻa e kau taú ni ʻi he nima ʻo ho kakai ʻIsilelí, pea
tuku ke veuveuki ʻa kinautolu ʻi honau mālohí mo e kau tangata
hōsí:
32 ʻAi ke ʻoua naʻa nau loto-toʻa, pea fakatupu ʻa e loto-toʻa ʻa
honau mālohí ke hē atu, pea tuku ke nau tetetete ʻi honau
fakaʻauhá:
33 Lī hifo ʻa kinautolu ʻaki ʻa e heletā ʻo kinautolu ʻoku ʻofa
kiate koé, pea tuku ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku nau ʻilo ʻa ho
huafá ke nau fakafetaʻi kiate koe ʻi he fakafetaʻi.
34 Ko ia naʻa nau kau ki he taú; pea naʻe tāmateʻi ʻa e kau tau ʻo
Lasiasí ʻi he kau tangata ʻe toko nima afe nai, ʻi he teʻeki ai ke
tāmateʻi ʻa kinautolú.
35 Ko ʻeni ʻi he mamata ʻa Laisesi ki he feholaki ʻa ʻene kau taú,
mo e anga fakatangata ʻa e kau sōtia ʻa Siutasi, pea mo ʻenau
mateuteu ke moʻui pe mate ʻi he loto-toʻá, naʻá ne ʻalu leva ki
ʻAnitio, ʻo ne tānaki fakataha ha kau muli, pea hili ʻene ngaohi
ʻene kau taú ke lahi ange ʻi he meʻa naʻe hokó, naʻá ne loto ke toe
haʻu ki Siutea.
36 Pea toki pehē ʻe Siutasi mo hono kāingá, Vakai, ʻoku mamahi
hotau ngaahi filí: tau ō hake ke fakamaʻa mo fakatapui ʻa e potu
toputapú.
37 Naʻe fakatahataha kotoa ʻa e kau taú ki he meʻá ni, ʻo nau ʻalu
hake ki he moʻunga ko Sioné.
38 Pea ʻi heʻenau mamata ki he lala ʻa e potu toputapú, mo e lea
kovi ʻa e ʻōlitá, pea vela ʻa e ngaahi matapaá, pea tupu ʻa e
ngaahi ʻakau iiki ʻi he ngaahi lotoʻataʻatá ʻo hangē ko ha vao
ʻakau, pe ʻi ha taha ʻo e ngaahi moʻungá, ʻio, pea holo hifo ʻa e
ngaahi loki ʻo e kau taulaʻeikí;
39 Naʻa nau haeʻi honau valá pea nau tangilāulau lahi ʻo nau lī ʻa
e efuefu ki honau ʻulú,
40 Pea tō hifo ki he kelekelé ʻi honau matá, ʻo ifi ha meʻa
fakatokanga ʻi he ngaahi talupité, ʻo nau tangi ki he langí.
41 Naʻe fili leva ʻe Siutasi ha kau tangata ʻe niʻihi ke nau tauʻi ʻa
kinautolu naʻe ʻi he kolotaú, kae ʻoua kuó ne fakamaʻa ʻa e potu
toputapú.
42 Ko ia naʻá ne fili ʻa e kau taulaʻeiki naʻe taʻehalaiá, ʻa ia naʻa
nau maʻu ʻa e fiefia ʻi he fonó:
43 ʻA ia naʻá ne fakamaʻa ʻa e potu toputapú, mo fakahā ʻa e
ngaahi maka ʻulí ki ha feituʻu taʻemaʻa.
44 Pea ʻi heʻenau fealeaʻaki pe ko e hā ʻa e meʻa ke fai ʻaki ʻa e
ʻesi-feilaulau tutú, ʻa ia naʻe koví;
45 Naʻa nau pehē ʻe lelei taha ke fusi hifo ia, telia naʻa hoko ia ko
ha manuki kiate kinautolu, koeʻuhí he naʻe fakaʻuliʻi ia ʻe he kau
hītení: ko ia naʻa nau fusi hifo ia ki lalo,
46 Pea fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi maká ʻi he moʻunga ʻo e temipalé
ʻi ha feituʻu faingamālie, kae ʻoua kuo haʻu ha palōfita ke fakahā
ʻa e meʻa ʻoku totonu ke fai kiate kinautolú.
47 Pea naʻa nau toʻo leva ʻa e ngaahi maka kotoa ʻo fakatatau ki
he laó, ʻo nau langa ha ʻesi-feilaulau foʻou ʻo fakatatau ki he ʻaho
ki muʻá;
48 Pea faʻu ʻa e potu toputapú, mo e ngaahi meʻa naʻe ʻi loto ʻi he
temipalé, ʻo fakatapuʻi ʻa e ngaahi fakamaauʻangá.
49 Naʻa nau ngaohi foki mo ha ngaahi ipu māʻoniʻoni foʻou, pea
nau ʻomi ki he temipalé ʻa e tuʻunga teʻelangó, mo e ʻōlita ʻo e
ngaahi feilaulau tutú, mo e ʻinisēnisí, pea mo e tēpilé.
50 Pea naʻa nau tutu ʻa e ʻinisēnisi ʻi he funga ʻesi-feilaulaú, pea
mo e ngaahi maama naʻe ʻi he tuʻunga māmá, koeʻuhí ke nau lava
ʻo fakamaama ʻa e temipalé.
51 ʻIkai ngata aí naʻa nau tuku ʻa e ngaahi foʻi maá ki he funga
tēpilé, pea mafola atu ʻa e ngaahi veilí, ʻo fakaʻosi ʻa e ngaahi
ngāue kotoa pē kuo nau kamata ke faí.
7. 52 Ko ʻeni ʻi he ʻaho hono uofulu mā nima ʻo e māhina hono hivá,
ʻa ia ʻoku ui ko e māhina ko Kasiliú, ʻi hono teau fāngofulu mā
valu ʻo e taʻú, naʻa nau tuʻu hake ʻi he pongipongí,
53 Pea fai ʻa e feilaulau ʻo fakatatau ki he laó ʻi he ʻesi-feilaulau
foʻou ʻo e ngaahi feilaulau tutú, ʻa ia naʻa nau faí.
54 Vakai, ko e hā ʻ a e taimi pea ko e hā ʻ a e ʻ aho naʻe leakoviʻi
ai ia ʻ e he kau hītení, naʻa mo ia naʻe fakatapui ʻ aki ʻ a e ngaahi
hiva, mo e ngaahi haʻape, mo e ngaahi haʻape, mo e simipale.
55 Pea naʻe tōmapeʻe ʻa e kakai kotoa pē ʻi honau fofongá, ʻo hū
mo fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻo e langí, ʻa ia kuó Ne foaki kiate
kinautolu ha ola lelei.
56 Ko ia naʻa nau tauhi ʻa hono fakatapui ʻo e ʻōlitá ʻi he ʻaho ʻe
valu mo fai ʻa e ngaahi feilaulau tutu ʻi he fiefia, mo feilaulau
ʻaki ʻa e feilaulau ʻo e fakahaofí mo e fakahīkihikí.
57 Naʻa nau toe fokotuʻutuʻu foki ʻa e ngaahi kalauni ʻo e
temipalé ʻaki ʻa e ngaahi kalauni koula, pea mo e ngaahi paá; pea
naʻa nau fakafoʻou ʻa e ngaahi matapaá mo e ngaahi lokí, ʻo
tautau ai ʻa e ngaahi matapaá.
58 Ko ia naʻe ʻi ai ʻa e fuʻu fiefia lahi ʻi he kakaí, he naʻe
tukuange ʻa e manuki ʻa e kau hītení.
59 ʻIkai ngata ai, naʻe fakanofo ʻa Siutasi mo hono kainga
fakataha mo e fakatahaʻanga kotoa ʻo ʻIsileli, ke tauhi ʻa e ngaahi
ʻaho ʻo e fakatapui ʻo e ʻolita ʻi honau faʻahitaʻu mei he taʻu ki he
taʻu ʻi he ʻaho ʻe valu, mei he ʻaho hono nima mo e uofulu ʻo e
mahina, ʻi he fiefia mo e fiefia.
60 ʻI he taimi ko iá naʻa nau langa hake foki ʻa e moʻungá ʻaki ʻa
e ngaahi ʻā māʻolunga mo e ngaahi taua mālohi takatakai ai, telia
naʻa haʻu ʻa e kau Senitailé ʻo molomoloki hifo ia ʻo hangē ko ia
kuo nau fai ki muʻá.
61 Pea naʻa nau fokotuʻu ai ha kolotau maheni ke tauhi ia, mo
fakamālohia ʻa Petesula ke fakatolonga ia; koeʻuhi ke lava ʻa e
kakai ʻo maluʻi ʻa Idumea.
VAHE 5
1 ʻI he fanongo ʻa e ngaahi puleʻanga takatakaí naʻe langa ʻa e
ʻōlitá pea fakafoʻou ʻa e fale toputapú ʻo hangē ko ia ki muʻá,
naʻe ʻikai ke nau fuʻu saiʻia ai.
2 Ko ia naʻa nau fakakaukau ai ke fakaʻauha ʻa e toʻu tangata ʻo
Sēkope ʻa ia naʻe ʻiate kinautolú, pea naʻa nau kamata ai ke
tāmateʻi mo fakaʻauha ʻa e kakaí.
3 Naʻe tauʻi leva ʻe Siutasi ʻa e fānau ʻa ʻĪsoá ʻi ʻIumea ʻi
ʻAlepeini, koeʻuhí he naʻa nau tauʻi ʻa Keilia: pea naʻá ne ʻoange
kiate kinautolu ʻa e fuʻu liukava lahi, ʻo holoki ʻenau loto-toʻá, ʻo
ne toʻo ʻenau ngaahi koloá.
4 Naʻa ne manatuʻi foki ʻa e lavea ʻa e fanau ʻa Pini, ʻa ia naʻe
hoko ko ha tauhele mo e fakaʻita ki he kakai, ʻi heʻenau tokoto ʻo
tatali kiate kinautolu ʻi he ngaahi hala.
5 Ko ia naʻá ne tāpuniʻi ʻa kinautolu ʻi he ngaahi tauá, ʻo
ʻapitanga tau mo kinautolu, ʻo fakaʻauha fakaʻaufuli ʻa kinautolu,
pea tutu ʻa e ngaahi taua ʻo e potu ko iá ʻaki ʻa e afi, mo kinautolu
kotoa pē naʻe ʻi aí.
6 Hili iá naʻá ne ʻalu atu ki he fānau ʻa ʻĀmoní, ʻa ia naʻá ne
maʻu ai ha fuʻu mālohi lahi, mo ha kakai tokolahi, fakataha mo
Tīmote ko honau ʻeikitau.
7 Ko ia naʻá ne fai ʻa e ngaahi tau lahi mo kinautolu, ʻo aʻu ki he
taimi naʻe lōloa ai ʻenau taʻefiemālié ʻi hono ʻaó; pea naʻá ne
taaʻi ʻa kinaua.
8 Pea ʻi heʻene ʻave ʻa Seisa, mo e ngaahi kolo naʻe ʻi aí, naʻá ne
foki ki Siutea.
9 Pea naʻe fakataha mai ʻa e kau hītení ʻa ia naʻe ʻi Kalēti ke tauʻi
ʻa e kau ʻIsileli ʻa ia naʻa nau ʻi honau nofoʻangá, ke fakaʻauha ʻa
kinautolu; ka naʻa nau hola ki he kolotau ʻo Dathema.
10 Pea ne ʻoatu ha ngaahi tohi kia Siutasi mo hono kāingá, Kuo
fakataha ʻa e kau hītení ʻa ia ʻoku takatakai ʻiate kitautolú ke
fakaʻauha ʻa kitautolu:
11 Pea ʻoku nau teuteu ke haʻu ʻo ʻave ʻa e kolotau kuo mau hola
aí, ko Tīmotesi ko e ʻeikitau ʻo ʻenau kau taú.
12 Ko ia ke mou haʻu, ʻo fakamoʻui ʻa kimautolu mei honau nimá,
he kuo tāmateʻi ha tokolahi ʻo kimautolu:
13 ʻIo, ko homau kāinga kotoa pē naʻe ʻi he ngaahi potu ʻo Tobie
kuo tāmateʻi ʻa kinautolu: ko honau ngaahi uaifí mo ʻenau fānaú
foki kuo nau ʻave pōpula, ʻo nau faʻiteliha pōpula; pea kuo nau
fakaʻauha ai ʻa e kau tangata ʻe toko taha afe nai.
14 Lolotonga ʻa e kei lau ʻa e ngaahi tohí ni, vakai, naʻe haʻu mo
e kau talafekau kehe mei Kāleli naʻe totongi honau valá, ʻa ia
naʻa nau fakamatala ʻo kau ki he poto ko ʻení,
15 ʻO ne pehē, Ko kinautolu mei Helomaisí, mo Tailasi, mo
Saitoné, mo Kāleli kotoa ʻo e kau Senitailé, kuo nau fakataha ke
tauʻi ʻa kimautolu.
16 Ko ʻeni, ʻi he fanongo ʻa Siutasi mo e kakaí ki he ngaahi leá ni,
naʻa nau fakatahataha mai ha fuʻu fakatahaʻanga tokolahi ke
aleaʻi ʻa e meʻa ke nau fai maʻa honau kāinga naʻe faingataʻaʻiá,
mo ʻohofi ʻa kinautolu.
17 Pea pehē ʻe Siutasi kia Saimone ko hono tokouá, Fili koe kau
tangata, pea ʻalu ʻo fakahaofi ho kāinga ʻoku ʻi Kālelí, he te u
ʻalu mo Sonatane ko hoku tokouá ki he fonua ko Kalētiá.
18 Ko ia naʻá ne tuku ʻa Siosefa ko e foha ʻo Sakaliá, mo ʻAsilia,
ko e kau ʻeikitau ʻo e kakaí, fakataha mo e toenga ʻo e kau tau ʻi
Siuteá ke tauhi ia.
19 ʻA ia naʻá ne fai ki ai ʻa e fekaú, ʻo pehē, Mou tokangaʻi ʻa e
kakaí ni, pea tokanga ke ʻoua naʻa mou tauʻi ʻa e kau hītení kae
ʻoua ke hokosia ʻa e taimi te tau toe ō mai aí.
20 Naʻe tuku kia Saimone ʻa e kau tangata ʻe toko tolu afe ke nau
ō ki Kāleli, pea kia Siutasi ʻa e kau tangata ʻe toko valu afe ki he
fonua ko Kalētiá.
21 Naʻe ʻalu leva ʻa Saimone ki Kāleli, ʻa ia naʻá ne fai ai ha
ngaahi tau lahi mo e kau hītení, koeʻuhí ke ʻoua naʻá ne hohaʻa ki
he kau hītení.
22 Pea naʻá ne tuli ʻa kinautolu ki he matapā ʻo Ptolemais; pea
naʻe tāmateʻi ʻi he kau hītení ʻa e kau tangata ʻe toko tolu afe nai,
ʻa ia naʻá ne toʻo ʻenau ngaahi koloá.
23 Pea ko kinautolu naʻe ʻi Kālelí, mo ʻĀpulá, mo honau ngaahi
uaifí mo ʻenau fānaú, pea mo e meʻa kotoa pē naʻa nau maʻú,
naʻá ne ʻave ia mo ia, ʻo ʻomi ʻa kinautolu ki Siutea ʻi he fiefia
lahi.
24 Naʻe ʻalu foki mo Siutasi Maccabeus mo hono tokoua ko
Sonatane ʻi Soatani, ʻo fononga ʻi ha ʻaho ʻe tolu ʻi he toafa,
25 ʻI he feituʻu naʻa nau fakataha ai mo e kau Nabathites, ʻa ia
naʻe haʻu kiate kinautolu ʻi he founga fakamelino, ʻo fakahā kiate
kinautolu ʻa e meʻa kotoa pē kuo hoko ki honau kāinga ʻi he
fonua ko Kalētiá:
26 Pea ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻe tapuni ʻi Bosora, mo Bosor,
mo Alema, Casphor, Maked, mo Carnaim; ʻoku mālohi mo lalahi
ʻa e ngaahi koló ni kotoa:
27 Pea naʻe tāpuni ʻa kinautolu ʻi hono toe ʻo e ngaahi kolo ʻo e
fonua ko Kalētiá, pea kuo nau tuʻutuʻuni ke ʻomi ʻenau kau taú ke
tau mo e ngaahi kolotaú, mo puke ʻa kinautolu, pea fakaʻauha
kotoa ʻa kinautolu ʻi he ʻaho pē ʻe taha.
28 Naʻe tafoki fakafokifā ʻa Siutasi mo ʻene kau taú ʻi he hala ʻo
e feituʻu maomaonganoá ki Pokola; pea ʻi he hili ʻene maʻu ʻa e
koló, naʻá ne tāmateʻi ʻa e kakai tangata kotoa pē ʻaki ʻa e mata
ʻo e heletaá, ʻo ne toʻo ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē naʻa nau maʻú,
ʻo tutu ʻa e koló ʻaki ʻa e afi,
29 Pea naʻá ne toʻo mei ai ʻi he poʻulí, ʻo ʻalu kae ʻoua kuó ne aʻu
mai ki he kolotaú.
30 Pea ʻi he pongipongí naʻa nau hanga hake, pea vakai, naʻe ʻi ai
ha kakai taʻefaʻalaua ʻoku nau fua ha ngaahi tuʻunga mo ha
ngaahi mīsini kehe ʻo e tau, ke nau ʻave ʻa e kolotaú: he naʻa nau
ʻohofi ʻa kinautolu.
31 Ko ia ʻi he mamata ʻa Siutasi kuo kamata ʻa e taú, pea naʻe
ʻalu hake ʻa e kalanga ʻo e koló ki he langí, mo e ngaahi talupite,
mo e ongo lahi,
32 Naʻá ne pehē ki heʻene kau taú, Tau ʻi he ʻahó ni maʻa ho
kāingá.
33 Ko ia naʻá ne ʻalu atu ʻi mui ʻiate kinautolu ʻi ha kulupu ʻe
tolu, ʻa ia naʻa nau ifi ʻenau talupité, ʻo ne tangi ʻi he lotu.
34 Pea naʻe hola meiate ia ʻa e tangata tau ʻo Tīmotesé, ʻi heʻene
ʻiloʻi ko Makapeusi ia: ko ia naʻá ne taaʻi ai ʻa kinaua ʻaki ʻa e
8. fuʻu fakaʻauha lahi; ko ia naʻe tāmateʻi ai ʻa kinautolu ʻi he ʻaho
ko iá ko e kau tangata ʻe toko valu afe nai.
35 Naʻe fai ʻeni, pea tafoki ʻa Siutasi kia Masfa; pea hili ʻene
ʻohofi iá naʻá ne ʻave ʻo tāmateʻi ʻa e kakai tangata kotoa pē ʻi aí,
peá ne maʻu ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne maʻú pea tutu ia ʻaki ʻa e
afi.
36 Naʻá ne ʻalu mei ai, ʻo ne ʻave ʻa Kasipeloni, Maged, Bosor,
mo e ngaahi kolo kehe ʻo e fonua ko Kalētií.
37 Hili hono fakatahatahaʻi ʻe he ngaahi meʻá ni ʻa Tīmote ko e
taha ʻo e kau tau ʻe taha pea nau ʻapitanga ke tauʻi ʻa Raphoni ʻo
fakalaka atu ʻi he vaitafé.
38 Ko ia naʻe fekau atu ʻe Siutasi ha kau tangata ke kau fakataha
mo e kau taú, ʻa ia naʻa nau fakahā kiate ia ʻa e lea, ʻo pehē, Ko e
kau hītení kotoa pē ʻoku takatakai ʻiate kitautolú kuo nau
fakataha mai kiate kinautolu, ʻio, ko ha fuʻu kau tau tokolahi
ʻaupito.
39 Naʻá ne toe fakangāueʻi ʻa e kau ʻAlepeá ke tokoni kiate
kinautolu pea kuo nau fokotuʻu honau ngaahi fale fehikitakí ʻo
fakalaka atu ʻi he vaitafé, kuo nau mateuteu ke haʻu ʻo tauʻi ʻa
kimoutolu. Naʻe ʻalu atu ʻa Siutasi ke fakafetaulaki kiate
kinautolu.
40 Pea toki pehē ʻe Tīmote ki he kau ʻeikitau ʻo ʻene kau taú, ʻO
ka haʻu ʻa Siutasi mo ʻene kau taú ʻo ofi ki he alia, ʻo kapau te ne
tomuʻa fakalaka atu ʻiate kitautolu, ʻe ʻikai te tau faʻa matuʻuaki
ia; he te ne ikunaʻi lahi ʻa kitautolu:
41 Ka ʻo kapau te ne manavahē, pea nofo ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo
e vaitafé, te tau ʻalu atu kiate ia, ʻo ikunaʻi ia.
42 Pea ʻi he ofi mai ʻa Siutasi ki he vaikó, naʻá ne fekau ʻa e kau
tangata tohi ʻo e kakaí ke nau nofo ʻi he veʻe vaitafé: ʻa ia naʻá ne
fai ki ai ʻa e fekaú, ʻo pehē, ʻOua naʻa tuku ha tangata ke nofo ʻi
he nofoʻangá, kae tuku ke haʻu kotoa ki he taú.
43 Ko ia naʻá ne tomuʻa ʻalu atu kiate kinautolu, mo e kakai
kotoa pē naʻe muimui ʻiate iá: pea ko e kau hītení kotoa pē, naʻa
nau ʻi muʻa ʻiate ia, ʻo nau liʻaki ʻenau ngaahi mahafu taú, ʻo hola
ki he temipale ʻa ia naʻe ʻi Kānaimí.
44 Ka naʻa nau ʻave ʻa e koló ʻo tutu ʻa e temipalé ʻaki ʻa e meʻa
kotoa pē naʻe ʻi aí. Ko ia naʻe fakavaivaiʻi ai ʻ a Carnaim, pea
naʻe ʻ ikai lava ke nau toe tuʻu ʻ i he ʻ ao ʻ o Siutasi.
45 Pea toki tānaki fakataha ʻe Siutasi ʻa e kau ʻIsileli kotoa pē
naʻe ʻi he fonua ko Kalētiá, mei he siʻi tahá ʻo aʻu ki he lalahí, ʻo
aʻu ki honau ngaahi uaifí, mo ʻenau fānaú, mo ʻenau ngaahi meʻá,
ko ha fuʻu fuʻu kau tau lahi ʻaupito, ʻo aʻu ki he ngataʻangá, te
nau lava ʻo aʻu ki he fonua ko Siuteá.
46 Ko ʻeni ʻ i heʻenau aʻu mai ki ʻ Efiloné, (ko ha fuʻu kolo lahi
eni ʻ i he hala ʻ oku totonu ke nau fou aí, ʻ o mālohi ʻ aupito) naʻe
ʻ ikai lava ke nau tafoki mei ai, ʻ o tatau ai pē ʻ i he nima
toʻomataʻú pe ko e toʻohemá, ka kuo pau ke nau fou atu ʻ i hono
lotolotongá.
47 Pea tāpuniʻi kinautolu ʻe kinautolu ʻo e koló, pea nau taʻofi ʻa
e ngaahi matapaá ʻaki ʻa e ngaahi maka.
48 ʻA ia naʻe fekau atu ai ʻa Siutasi kiate kinautolu ʻi he founga
fakamelino, ʻo pehē, Tau fou atu ʻi homou fonuá ke hū ki hotau
fonuá, pea ʻe ʻikai ha taha te ne fai ha kovi kiate kimoutolu; te tau
fou atu pē ʻi hotau vaʻé: ka naʻe ʻikai te nau fie fakaava kiate ia.
49 Ko ia naʻe fekau ai ʻe Siutasi ke fai ha fanongonongo ki he
kau taú kotoa, ke fokotuʻu ʻe he tangata taki taha ʻa hono fale
fehikitakí ʻi he potu naʻá ne ʻi aí.
50 Ko ia naʻe fokotuʻu ʻe he kau sōtiá, mo ʻohofi ʻa e koló ʻi he
ʻaho kotoa ko iá mo e pō kotoa ko iá, ʻo aʻu ki he lōloa ʻo e tuku
ʻa e koló ki hono nimá:
51 ʻA ia naʻá ne tāmateʻi ʻa e kakai tangata kotoa pē ʻaki ʻa e
mata ʻo e heletaá, ʻo nau laiki ʻa e koló, ʻo nau toʻo ʻa e ngaahi
meʻa naʻa nau maʻú, ʻo nau fakalaka atu ʻi he koló koeʻuhi ko
kinautolu naʻe tāmateʻí.
52 Hili ʻení, naʻa nau ʻalu atu ki Soatani ki he fuʻu feituʻu
tokalelei ʻi he ʻao ʻo Pētelí.
53 Pea naʻe tānaki fakataha ʻe Siutasi ʻa kinautolu naʻe haʻu ki
muí, ʻo naʻinaʻi ki he kakaí ʻi he hala kotoa pē, kae ʻoua kuo nau
aʻu mai ki he fonua ko Siuteá.
54 Ko ia naʻa nau ʻalu hake ki he moʻunga ko Sioné ʻi he fiefia
mo e nēkeneka, ʻo nau fai ai ha feilaulau tutu, koeʻuhí naʻe ʻikai
ke tāmateʻi hanau taha kae ʻoua kuo nau foki mai ʻi he melino.
55 Ko e taimi fē ʻi he ʻi he fonua ko Kalētiá ʻa Siutasi mo
Sonatane, pea mo Saimone ko hono tokoua ʻi Kālelí ʻi he ʻao ʻo
Ptolemais,
56 Naʻe fanongo ʻa Siosefa ko e foha ʻo Sakaliá, mo ʻAsaia, ko e
kau kapiteni ʻo e kolotau maheni, ki he ngaahi ngāue lototoʻa mo
e ngaahi ngāue hangē ha taú ʻa ia naʻa nau faí.
57 Ko ia naʻa nau pehē ai, Tau ʻai foki ha hingoa kiate kitautolu,
pea tauʻi ʻa e kau hītení ʻa ia ʻoku takatakai ʻiate kitautolú.
58 Ko ia ʻi heʻenau tukuakiʻi ʻa e kolotau maheni ʻa ia naʻe ʻiate
kinautolú, naʻa nau ʻalu atu ki Senia.
59 Naʻe haʻu leva ʻa Gorgias mo ʻene kau tangata mei he kolo ke
tauʻi kinautolu.
60 Pea naʻe pehē, naʻe feholaki ʻa Siosefa mo ʻAsase, ʻo tuli ki he
ngaahi ngataʻanga fonua ʻo Siuteá: pea naʻe tāmateʻi ʻi he ʻaho ko
iá ʻo e kakai ʻIsilelí ʻa e kau tangata ʻe toko ua afe nai.
61 Naʻe pehē ʻa e fuʻu liukava lahi ʻi he fānau ʻa ʻIsilelí, koeʻuhí
he naʻe ʻikai ke nau talangofua kia Siutasi mo hono kāingá, ka
naʻa nau fakakaukau ke fai ha ngāue loto-toʻa.
62 ʻIkai ngata aí, naʻe ʻikai haʻu ʻa e kau tangatá ni mei he hako
ʻo kinautolú, ʻa ia naʻe foaki honau nimá ki ʻIsileli.
63 He naʻe ʻiloa lahi ʻa e tangata ko Siutasi mo hono kāingá ʻi he
ʻao ʻo ʻIsileli kotoa pē, pea mo e kau hītení kotoa pē, ʻa ia naʻe
fanongo ki ai honau hingoá;
64 ʻO aʻu ki he fakataha mai ʻa e kakaí kiate kinautolu ʻi he
ngaahi fetuʻutaki fiefia.
65 Hili iá naʻe ʻalu atu ʻa Siutasi mo hono kāingá, ʻo tauʻi ʻa e
fānau ʻa ʻĪsoá ʻi he fonuá ki he tongá, ʻa ia naʻá ne taaʻi ai ʻa
Hepeloni, mo hono ngaahi koló, ʻo fusi hifo ʻa e kolotaú ki lalo,
ʻo tutu ʻa e ngaahi taua takatakai aí.
66 Naʻá ne ʻalu atu mei ai ke ʻalu ki he fonua ʻo e kau Filisitiá, ʻo
fou atu ʻi Samēlia.
67 ʻI he taimi ko iá naʻe ʻi ai ha kau taulaʻeiki ʻe niʻihi, naʻa nau
holi ke fakahā honau valour, naʻe tāmateʻi ʻa kinautolu ʻi he tau,
he naʻa nau ʻalu atu ke tau taʻeʻofa.
68 Ko ia naʻe tafoki ʻa Siutasi ki ʻAsotusi ʻi he fonua ʻo e kau
Filisitia, pea ʻi heʻene fusi hifo honau ngaahi ʻolita, ʻo tutu honau
ngaahi ʻimisi kuo tongitongi ʻaki ʻa e afi, pea ne maumauʻi honau
ngaahi kolo, naʻa ne foki ki he fonua ko Siutea.
VAHE 6
1 ʻI he taimi ko iá naʻe fanongo ʻa e tuʻi ko ʻAniteokesí ʻi he
ngaahi fonua māʻolungá ki heʻene pehē, ko ʻElisimaií ʻi he fonua
ko Peasiá ko ha kolo naʻe ʻiloa lahi ʻi he ngaahi koloá, silivá, mo
e koulá;
2 Pea naʻe ʻi ai ha temipale koloaʻia ʻaupito, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e
ngaahi ʻufiʻufi koula, mo e ngaahi sifa-fatafata, mo e ngaahi pa,
ʻa ia naʻe mavahe mei ai ʻa ʻAlekisanita, ko e foha ʻo Filipe, ko e
tuʻi Masetonia, ʻa ia naʻe fuofua pule ʻi he kau Kelisia.
3 Ko ia naʻá ne haʻu ai ʻo feinga ke puke ʻa e koló, pea maumauʻi
ia; ka naʻe ʻikai te ne lava, koeʻuhi ko kinautolu ʻo e koló, he naʻe
ʻi ai ʻenau fakatokanga ki ai,
4 Tuʻu hake kiate ia ʻi he tau: ko ia naʻá ne hola, ʻo ne ʻalu mei ai
ʻi he fuʻu loto mamahi lahi, ʻo foki ki Pāpilone.
5 ʻIkai ngata aí, naʻe haʻu ʻa e tokotaha naʻá ne ʻomi kiate ia ʻa e
ongoongo ki Peasia, pea naʻe hola ʻa e kau tau, ʻa ia naʻe ʻalu ke
tauʻi ʻa e fonua ko Siuteá:
6 Pea ko Lasiasi, ʻa ia naʻá ne fuofua ʻalu atu ʻi he fuʻu mālohi
lahí naʻe kapusi atu ia mei he kau Siú; pea naʻe ngaohi ʻa
kinautolu ke mālohi ʻi he mahafu taú, mo e mālohí, mo e ngaahi
koloa kuo maʻu mei he ngaahi kau tau kuo nau fakaʻauhá:
7 Pea naʻa nau fusi hifo foki ʻa e meʻa fakalielia, ʻa ia naʻá ne
fokotuʻu ʻi he funga ʻesi-feilaulau ʻi Selusalemá, pea naʻa nau
kāpasa ʻo takatakai ʻi he potu toputapú ʻaki ʻa e ngaahi ʻā
māʻolunga, ʻo hangē ko ia ki muʻá, pea mo hono kolo ko Petesulá.
8 Pea ʻi he fanongo ʻe he tuʻí ki he ngaahi leá ni, naʻá ne ofo mo
ueʻi lahi ʻaupito ia: pea naʻá ne tuku hifo ia ki hono mohengá, ʻo
9. ne puke ʻi he loto mamahi, koeʻuhi kuo ʻikai tō kiate ia ʻi heʻene
fakasiosio ki aí.
9 Pea naʻá ne hokohoko atu ai ʻi he ngaahi ʻaho lahi: he naʻe
fakaʻau ʻo lahi ange ʻa ʻene mamahí, ʻo ne fakahā ai te ne mate.
10 Ko ia naʻá ne ui ai ʻa hono ngaahi kaumeʻa kotoa pē, ʻo ne
pehē kiate kinautolu, Kuo ʻalu ʻa e mohé mei hoku matá, pea
ʻoku vaivai ʻaupito ʻa hoku lotó.
11 Pea naʻá ku fakakaukau ʻiate au pē, Ko e hā ʻa e faingataʻa
ʻoku ou haʻú, pea hono ʻikai lahi ʻa e mamahí, ʻa ia ʻoku ou ʻi ai
he taimí ni! he naʻá ku fuʻu mahu pea ʻofeina au ʻi hoku mālohí.
12 Ka ko ʻeni ʻoku ou manatuʻi ʻa e ngaahi kovi naʻá ku fai ʻi
Selūsalemá, pea naʻá ku ʻave ʻa e ngaahi ipu koula mo e siliva
kotoa pē naʻe ʻi aí, ʻo fekauʻi atu ke fakaʻauha ʻa e kakai ʻo
Siuteá taʻe-ha-ʻuhinga.
13 Ko ia ʻoku ou ʻiloʻi ko e ʻuhinga ʻeni kuo tō ai kiate au ʻa e
ngaahi faingataʻá ni, pea vakai, ʻoku ou mate ʻi he fuʻu mamahi
lahi ʻi ha fonua ngali kehe.
14 Naʻá ne ui leva kia Filipe, ko e taha ʻo hono ngaahi
kaungāmeʻá, ʻa ia naʻá ne fokotuʻu ko e pule ki hono puleʻangá
kotoa,
15 Pea foaki kiate ia ʻa e kalauní, mo hono pulupulú, mo hono
pulupulu fakaʻilongá, ʻo aʻu ki he ngataʻangá te ne ʻohake ʻa
hono foha ko ʻAniteokesí, ʻo fafanga ia koeʻuhi ko e puleʻangá.
16 Ko ia naʻe pekia ai ʻa e tuʻi ko ʻAniteokesí ʻi hono teau
fāngofulu mā hiva ʻo e taʻú.
17 Ko ʻeni ʻ i he ʻ iloʻi ʻ e Līsia kuo mate ʻ a e tuʻí, naʻá ne
fokotuʻu ʻ a ʻ Aniteokesi ko hono fohá, ʻ a ia naʻá ne ʻ ohake ʻ
okú ne kei siʻi, ke pule ʻ o fetongi ia, pea ko hono huafá naʻá ne
ui ko ʻ Eupator.
18 ʻI he taimi ko ʻení, naʻe tāpuniʻi ʻe kinautolu naʻe ʻi he tauá ʻa
e kau ʻIsilelí ʻo takatakai ʻi he potu toputapú, pea nau feinga maʻu
pē ke mamahiʻia ʻa kinautolu, pea mo hono fakamālohia ʻo e kau
hītení.
19 Ko ia ai, naʻe ui ʻe Siutasi ke fakaʻauha ʻa kinautolu, ʻa e
kakai kotoa pe ke nau haha ʻa kinautolu.
20 Ko ia naʻa nau fakataha mai, ʻo besieged kinautolu ʻi he taʻu
ʻe teau nimangofulu, pea naʻa ne ngaohi taulofuʻu mai faingataʻa
ke fanaʻi kinautolu, mo ha ngaahi misini kehe.
21 Naʻe ʻi ai ʻa e niʻihi ʻo kinautolu naʻe haʻu ki tuʻa, ʻa ia naʻe
kau ki ai ʻa e kau tangata anga taʻe-māʻoniʻoni ʻe niʻihi ʻo ʻIsilelí:
22 Pea naʻa nau ʻalu atu ki he tuʻí, ʻo nau pehē ange, ʻE fēfē hono
fuoloa ʻo e ʻikai te ke fai ha fakamāú, pea sāuni ki hotau kāingá?
23 Kuo mau loto fiemālie ke tauhi ki hoʻomou tamaí, pea fai ʻa e
meʻa naʻá ne finangalo ki aí, pea mo talangofua ki heʻene ngaahi
fekaú;
24 ʻA ia ko e meʻa ʻoku nau haʻu ai mei hotau puleʻangá ʻoku
nau haha ʻa e tauá, pea liʻaki ʻa kinautolu meiate kitautolu: kae
ʻumaʻā foki ʻa e tokolahi ʻo kitautolu naʻa nau lava ʻo fakamaama
ʻa kinautolu kuo tāmateʻí, mo maumauʻi hotau tofiʻá.
25 Pea kuo ʻikai foki te nau mafao mai honau nimá ke tauʻi ʻa
kimautolu pē, ka ki honau ngaahi ngataʻangá foki.
26 Pea vakai, ʻi he ʻaho ní ʻoku nau besieging ʻa e taua ʻi
Selusalemá, ke ʻave ia: kuo nau maluʻi foki mo e potu toputapú
mo e Petelisulá.
27 Ko ia, kapau ʻe ʻikai te ke taʻofi vave ʻa kinautolu, te nau fai
ʻa e ngaahi meʻa lahi ange ʻi he ngaahi meʻá ni, pea ʻe ʻikai foki
te ke lava ʻo puleʻi ʻa kinautolu.
28 Pea ʻi he fanongo ʻa e tuʻí ki he meʻá ni, naʻá ne ʻita, ʻo ne
tānaki fakataha hono ngaahi kaumeʻá kotoa, mo e kau ʻeikitau ʻo
ʻene kau taú, mo kinautolu naʻa nau tokangaʻi ʻa e hōsí.
29 Naʻe haʻu foki kiate ia mei he ngaahi puleʻanga kehé, pea mei
he ngaahi motu ʻo e tahí, ʻa e ngaahi haʻi ʻo e kau sōtia totongi.
30 Ko ia ko e tokolahi ʻo ʻene kau taú ko e kau tangata fute ʻe
teau afe, mo e kau tangata heka hoosi ʻe toko ua afe, pea ngāue
ʻaki ʻe he fanga ʻelifanite ʻe toko ua mo e tolungofulu ʻa e taú.
31 Naʻe fou atu ʻa e faʻahingá ni ʻi ʻIumea, ʻo nau fakafepakiʻi ʻa
Petesula, ʻa ia naʻa nau ʻohofi ʻi ha ngaahi ʻaho lahi, ʻo ngaohi ha
ngaahi mīsini ʻo e tau; ka naʻe hū ki tuʻa ʻa kinautolu mei Peteli,
ʻo tutu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e afi, ʻo nau tau ʻi he loto-toʻa.
32 Naʻe hiki ʻ a Siutasi mei he tauá, ʻ o fokotuʻu ʻ i Patisekalaia,
ki he ʻ apitanga ʻ o e tuʻí.
33 Pea naʻe ʻalu hengihengia hake ʻa e tuʻí mo ʻene kau taú ki
Patisekalaia, ʻa ia naʻe teuteuʻi ai kinautolu ʻe heʻene kau taú ke
nau tau, mo ifi ʻa e ngaahi talupité.
34 Pea aʻu ki he ngataʻangá te nau ala fakatupu ʻa e fanga
ʻelefānité ke tau, ʻo nau fakahā kiate kinautolu ʻa e toto ʻo e
kālepí mo e hiapó.
35 ʻIkai ngata aí, naʻa nau vaheʻi ʻa e fanga manú ʻi he
lotolotonga ʻo e ngaahi kau taú, pea naʻa nau fili ki he ʻelefanite
kotoa pē ha kau tangata ʻe toko tahaafe, kuo fakamahafu ʻaki ʻa e
ngaahi kofu tuʻa-meili, pea mo e ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke nau
tui ki he palasá ʻi honau ʻulú; pea ʻi he tafaʻaki ʻo e meʻá ni, he
naʻe fakanofo ʻa e fanga manu kotoa pē ko e kau tangata heka
hoosi ʻe toko nimangeau ʻo e lelei tahá.
36 Naʻe mateuteu ʻa kinauá ni ʻi he meʻa kotoa pē: pea ko hai pē
naʻe ʻi ai ʻa e manu fekaí, mo e feituʻu kotoa pē naʻe ʻalu ki ai ʻa
e manu fekaí, naʻa nau ʻalu foki mo kinautolu, pea naʻe ʻikai te
nau ʻalu meiate ia.
37 Pea naʻe ʻi he fanga manú ʻa e ngaahi taua mālohi ʻo e ʻakau,
ʻa ia naʻe ʻufiʻufi ʻa kinautolu kotoa pē, pea naʻa nau nonoʻo kiate
kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi meʻangāue: naʻe ʻi ai foki mo e kau
tangata mālohi ʻe toko ua mo e tolungofulu kotoa pē, ʻa ia naʻe
tau ʻiate kinautolú, ʻi he tafaʻaki ʻo e kau ʻInitia naʻe pule kiate iá.
38 Ko e meʻa ki he toenga ʻo e kau tangata heka hōsí, naʻa nau
fokotuʻu kinautolu ʻi he tafaʻaki ko ʻení pea mo e tafaʻaki ko iá ʻi
he ongo konga ʻo e tokotaha naʻá ne tokangaʻí ʻo ʻoange kiate
kinautolu ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e meʻa ke faí, pea nau nofo ʻi
he lotolotonga ʻo e kulupu ko iá.
39 Ko ʻeni ʻi he ulo ʻa e laʻaá ʻi he ngaahi pa koula mo e palasá,
naʻe ulo ai ʻa e ngaahi moʻungá, pea malama ʻo hangē ha ngaahi
maama ʻo e afí.
40 Ko ia naʻe mafola ha konga ʻo e kau tau ʻa e tuʻí ʻi he ngaahi
moʻunga māʻolungá, pea nau kau ʻi he ngaahi teleʻa ʻi laló, ʻo
nau laka atu ʻo hao mo maau.
41 Ko ia naʻe ueʻi ai ʻa kinautolu kotoa pē naʻe fanongo ki he
longoaʻa ʻa honau kakaí, mo e laka atu ʻa e kautahá, mo e tā ʻo e
letá: he naʻe fuʻu tokolahi mo mālohi ʻaupito ʻa e kau taú.
42 Pea naʻe ʻunuʻunu ofi mai ʻa Siutasi mo ʻene kau taú, ʻo nau
kau ki he taú, pea naʻe tāmateʻi ai ʻa e kau tau ʻa e tuʻí ʻe toko
onongeau.
43 Naʻe pehē foki ʻe ʻEleasa, ko Savalani, ʻi heʻene ʻiloʻi ko e
taha ʻo e fanga manú, kuo fakamahafu ʻaki ʻa e leta fakatuʻí, naʻe
māʻolunga ange ia ʻi he toengá kotoa, pea mahalo naʻe ʻiate ia ʻa
e tuʻí,
44 Fokotuʻu ia ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki, ʻo aʻu ki he
ngataʻangá te ne lava ʻo fakahaofi hono kakaí, pea ʻai kiate ia ha
hingoa tuʻuloa:
45 Ko ia naʻá ne lele loto-toʻa kiate ia ʻi he lotolotonga ʻo e taú,
ʻo tāmateʻi ʻa e nima toʻomataʻú pea ʻi he toʻohemá, koeʻuhi ke
na mavahevahe ʻiate ia ʻi he ongo tafaʻakí fakatouʻosi.
46 ʻA ia naʻe faí, naʻá ne totolo totolo atu ʻi he lalo ʻelefānité ,ʻo
ne kapusi ia ki lalo, ʻo tāmateʻi ia: pea tō ai ʻa e ʻelefānité kiate ia,
pea mate ai ia.
47 Naʻe tafoki meiate kinautolu ʻa e toenga ʻo e kau Siú ʻi
heʻenau mamata ki he mālohi ʻo e tuʻí, mo e fakamālohi ʻa ʻene
kau taú.
48 Naʻe ʻalu hake leva ʻa e kau tau ʻa e tuʻí ki Selusalema ke
fakafetaulaki kiate kinautolu, pea naʻe fokotuʻu ʻe he tuʻí hono
ngaahi fale fehikitakí ke tauʻi ʻa Siutea, pea ki he moʻunga ko
Selí.
49 Ka naʻá ne fakamelino mo kinautolu naʻe ʻi Pēteliá: he naʻa
nau hū ki tuʻa mei he koló, koeʻuhí he naʻe ʻikai haʻanau meʻa ke
kātakiʻi ʻaki ʻa e ʻākoloʻí, ko e taʻu ia ʻe taha ʻo e mālōlō ki he
fonuá.
50 Ko ia naʻe ʻave ʻe he tuʻí ʻa Petusula, ʻo ne fokotuʻu ai ha
kolotau maheni ke tauhi ia.
51 Ko e meʻa ki he potu toputapú, naʻá ne besieged ia ʻi ha
ngaahi ʻaho lahi: pea fokotuʻu ai ʻa e ngaahi mīsini mo e ngaahi
10. meʻalea ke laku ʻaki ʻa e afi mo e ngaahi maka, mo e ngaahi
kongokonga ke laku ʻaki ʻa e ngaahi ngahau mo e maka-tā.
52 ʻA ia naʻa nau ngaohi ai foki mo ha ngaahi misini ke
fakafepakiʻi ʻaki ʻenau ngaahi misini, pea nau tau ʻi ha faʻahitaʻu
loloa.
53 Ka ʻi he fakaʻosí, kuo kai ʻe honau ngaahi vaká ʻa e toenga ʻo
e falekoloá, (he ko hono fitu ia ʻo e taʻú, pea kuo nau kai ʻi Siutea
ʻa ia naʻe fakatauʻatāina mei he kau Senitailé, ʻa hono toe ʻo e
falekoloá;)
54 Naʻe toe pē ha niʻihi tokosiʻi ʻi he potu toputapú, koeʻuhí he
naʻe ikunaʻi ʻa kinautolu ʻe he hongé, pea naʻe ʻikai ke nau lava
ʻo movete ʻa kinautolu, ko e tangata taki taha ki hono potu ʻoʻoná.
55 ʻI he taimi ko iá naʻe fanongo ʻa Līsia ki heʻene pehē, ko
Filipe, ʻa ia naʻe fili ʻe ʻAniteoke ko e tuʻí, lolotonga ʻene kei
moʻuí, ke ne ʻohake hono foha ko ʻAniteokesí, koeʻuhí ke ne
hoko ko e tuʻi,
56 Naʻe fakafoki mai ia mei Peasia mo Mitia, pea mo e kau tau ʻa
e tuʻi naʻe ʻalu mo ia, pea naʻa ne feinga ke ʻave kiate ia ʻa e pule
ʻo e ngaahi meʻa.
57 Ko ia naʻá ne ʻalu fakavavevave ai, ʻo ne pehē ki he tuʻí mo e
kau ʻeikitau ʻo e kau taú mo e kautahá, ʻOku mau ʻauha ʻi he ʻaho
kotoa pē, pea ʻoku siʻisiʻi ʻa ʻemau ngaahi tōʻongá, pea ʻoku
mālohi ʻa e potu ʻoku mau ʻākoloʻí, pea ʻoku ʻiate kimautolu ʻa e
ngaahi meʻa ʻo e puleʻangá:
58 Ko ia ke tau kaungāmeʻa mo e kau tangatá ni, pea fakamelino
mo kinautolu, pea mo honau puleʻangá kotoa;
59 Pea fuakava mo kinautolu, ke nau moʻui ʻo fakatatau ki
heʻenau ngaahi fonó, ʻo hangē ko ia naʻa nau fai ki muʻá: he ko ia
ʻoku ʻikai te nau hōifua ki ai, pea kuo nau fai ʻa e ngaahi meʻá ni
kotoa pē koeʻuhi he kuo tau fakangata ʻa ʻenau ngaahi fonó.
60 Ko ia naʻe fiemālie ai ʻa e tuʻí mo e kau pilinisí: ko ia naʻá ne
fekau atu ai kiate kinautolu ke fakamelino; pea naʻa nau tali ia.
61 Naʻe fai foki ʻe he tuʻí mo e kau pilinisí ha fuakava kiate
kinautolu: ʻa ia naʻa nau ʻalu ai mei he mālohí.
62 Naʻe hū leva ʻa e tuʻí ki he moʻunga ko Sioné; ka ʻi heʻene
mamata ki he mālohi ʻo e feituʻú, naʻá ne maumauʻi ʻene fuakava
kuó ne faí, peá ne fekau ke fusi hifo ʻa e ʻā takatakaí.
63 Hili iá naʻá ne ʻalu fakavavevave leva, ʻo foki ki ʻAnitioka, ʻa
ia naʻá ne ʻilo ai ʻa Filipe ko e pule ki he koló: ko ia naʻá ne tauʻi
ia, ʻo ne ʻave fakamālohi ʻa e koló.
VAHE 7
1 ʻI hono teau mā nimangofulu ʻo e taʻu naʻe ʻalu ai ʻa Temetelio
ko e foha ʻo Seleuko mei Loma, ʻo ʻalu hake mo ha kau tangata
tokosiʻi ki ha kolo ʻi he matāfanga ʻo e tahí, ʻo ne pule ai.
2 Pea ʻi heʻene hū atu ki he palasi ʻo ʻene ngaahi kuí, naʻe pehē
pē hono ʻave ʻe heʻene kau taú ʻa ʻAniteoke mo Laisiasí, ke ʻomi
ʻa kinautolu kiate ia.
3 Pea ʻi heʻene ʻilo iá, naʻá ne pehē, ʻOua naʻá ku mamata ki
honau matá.
4 Ko ia naʻe tāmateʻi kinautolu ʻe heʻene tauhí. Pea ʻi he fokotuʻu
ʻa Temetelio ʻi he taloni ʻo hono puleʻangá,
5 Naʻe haʻu kiate ia ʻa e kau tangata angakovi mo taʻe-māʻoniʻoni
kotoa pē ʻo ʻIsilelí, kuo nau maʻu ʻa ʻAlesimosi, ʻa ia naʻa nau fie
hoko ko e taulaʻeiki lahi, ko honau ʻeikitau:
6 Pea naʻa nau tukuakiʻi ʻa e kakaí ki he tuʻí, ʻo pehē, Kuo
tāmateʻi ʻe Siutasi mo hono kāingá ʻa ho ngaahi kaumeʻa kotoa
pē, mo kapusi ʻa kimautolu mei homau fonua ʻomautolú.
7 Ko ia ke fekau atu ha tangata ʻokú ke falala ki ai, pea tuku ke
ne ʻalu ʻo mamata ki he maumau kuó ne fai ʻi hotau lotolotongá,
pea ʻi he fonua ʻo e tuʻí, pea tuku ke ne tauteaʻi ʻa kinautolu
fakataha mo kinautolu kotoa pē ʻoku tokoni kiate kinautolú.
8 Naʻe fili leva ʻe he tuʻí ʻa Bacchides, ko hano kaumeʻa ʻo e tuʻí,
ʻa ia naʻe pule ʻo fakalaka atu ʻi he lōmakí, pea ko ha tangata
maʻongoʻonga ia ʻi he puleʻangá, pea faivelenga ki he tuʻí,
9 Pea naʻá ne fekau atu kiate ia ʻa e ʻAlosima angakovi ko iá, ʻa
ia naʻá ne ngaohi ko e taulaʻeiki lahi, peá ne fekau ke ne tauteaʻi
ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí.
10 Ko ia naʻa nau ʻalu, pea nau ō mai mo e fuʻu mālohi lahi ki he
fonua ko Siuteá, ʻo nau fekau atu ai ha kau talafekau kia Siutasi
mo hono kāingá ʻi he ngaahi lea fakamelino.
11 Ka naʻe ʻikai te nau tokanga ki heʻenau ngaahi leá; he naʻa
nau vakai kuo nau haʻu mo ha fuʻu mālohi lahi.
12 Pea naʻa nau fakataha leva ki ʻAlasima mo Bacchides ha kau
tangata tohi, ke fie maʻu ʻa e fakamaau totonú.
13 Ko ʻeni ko e kau ʻAseteití ʻa e ʻuluaki ʻi he fānau ʻa ʻIsilelí
naʻe feinga ke maʻu ʻa e melinó melino meiate kinautolu:
14 He naʻa nau pehē, Ko e tokotaha ko e taulaʻeiki ʻo e hako ʻo
ʻĒloné ʻoku haʻu ia mo e kau taú ni, pea ʻe ʻikai te ne fai hala
kiate kitautolu.
15 Ko ia naʻá ne lea kiate kinautolu, ʻi he melino, pea fakapapau
kiate kinautolu, ʻo pehē, te mau fakaleleiʻi ʻa e kovi ʻoku ʻikai ke
mou maʻú pe ko homou ngaahi kaumeʻá.
16 Pea naʻa nau tui ai kiate ia: he naʻá ne ʻave fēfē ʻa e kau
tangata ʻe toko onongofulu kiate kinautolu, ʻo ne tāmateʻi ʻa
kinautolu ʻi he ʻaho pē taha, ʻo fakatatau ki he ngaahi lea naʻá ne
tohí,
17 Kuo nau kapusi ki tuʻa ʻa e kakano ʻo hoʻo kau māʻoniʻoní,
pea kuo nau lilingi honau totó ʻo takatakai ʻi Selusalema, pea
naʻe ʻikai ha taha ke tanu ʻa kinautolu.
18 Ko ia naʻe tō ʻa e manavahē mo e manavahē kiate kinautolú ki
he kakai kotoa pē, ʻa ia naʻa nau pehē, ʻOku ʻikai ha moʻoni pe
māʻoniʻoni ʻiate kinautolu; he kuo nau maumauʻi ʻa e fuakava mo
e fuakava naʻa nau faí.
19 Hili ʻení, naʻá ne toʻo ʻa Bacchides mei Selusalema, ʻo
fokotuʻu hono ngaahi fale fehikitakí ʻi Peselati, ʻa ia naʻá ne
fekau atu ai ʻo ʻave ʻa e tokolahi ʻo e kau tangata naʻa nau liʻaki
iá, pea mo e niʻihi ʻo e kakaí foki, pea hili ʻene tāmateʻi ʻa
kinautolú, naʻá ne lī ʻa kinautolu ki he fuʻu luó.
20 Pea naʻá ne fakatukupaaʻi leva ʻa e fonuá kia ʻAlasima, pea
tuku mo ia ha mālohi ke tokoni kiate ia: ko ia naʻe ʻalu ʻa
Bacchides ki he tuʻí.
21 Ka naʻe fakakikihi ʻa ʻAlasima ki he lakanga fakataulaʻeiki
māʻolungá.
22 Pea naʻá ne ʻomi kiate ia ʻa e faʻahinga kotoa pē naʻe
fakahohaʻasi ʻa e kakaí, ʻa ia, ʻi he hili ʻenau maʻu ʻa e fonua ko
Siutá ki honau mālohí, naʻa nau mamahi lahi ʻi ʻIsileli.
23 ʻI he mamata ʻa Siutasi ki he ngaahi meʻa pauʻu kotoa pē kuo
fai ʻe ʻAlasima mo ʻene kaú ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻIsilelí, ʻo
māʻolunga ange ʻi he kau hītení,
24 Naʻá ne ʻalu atu ki he ngaahi matāfanga kotoa pē ʻo Siuteá, ʻo
ne tautea ʻa kinautolu naʻe angatuʻu meiate iá, ko ia naʻe ʻikai te
nau toe manavahē ke ʻalu atu ki he fonuá.
25 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi he mamata ʻa ʻAlasima kuo maʻu ʻe
Siutasi mo ʻene kautahá ʻa e nima ki ʻolungá, peá na ʻiloʻi naʻe
ʻikai ke ne lava ʻo kātakiʻi ʻenau kau taú, naʻá ne toe ʻalu ki he
tuʻí, ʻo ne lea ʻaki kiate kinautolu ʻa e kovi taha te ne lavá.
26 Naʻe fekau atu leva ʻe he tuʻí ʻa Ninikona, ko e taha ʻo hono
kau pilinisi anga fakaʻeiʻeikí, ko ha tangata naʻe ʻikai ke fehiʻa
fakamate ki ʻIsileli, mo fekau ke fakaʻauha ʻa e kakaí.
27 Ko ia naʻe haʻu ʻa Nanikinoa ki Selusalema mo ha fuʻu mālohi
lahi; pea fekau atu kia Siutasi mo hono kāingá ʻi he kākā ʻi he
ngaahi lea fakamātoato, ʻo pehē,
28 Tuku ke ʻoua naʻa ʻi ai ha tau ʻiate au mo koe; Te u haʻu mo
ha kau tangata tokosiʻi, koeʻuhí ke u mamata kiate kimoutolu ʻi
he melino.
29 Ko ia naʻá Ne haʻu ai kia Siutasi, pea naʻa nau feʻapaʻapaʻaki
ʻi he melino. He naʻe mateuteu moʻoni ʻ a e ngaahi filí ke ʻ ave ʻ
a Siutasi ʻ aki ʻ a e fakamālohí.
30 ʻA ia ko e meʻa ʻi he hili hono ʻiloʻi ʻe Siutasi, naʻá ne haʻu
kiate ia ʻi he kākā, pea naʻá ne manavahē lahi kiate ia, pea ʻikai
toe mamata ki hono fofongá.
31 Naʻe ʻalu atu foki ʻa Ninikinoa, ʻi heʻene mamata kuo ʻiloʻi
ʻene akonakí, ke tauʻi ʻa Siutasi ʻi he tafaʻaki ʻo Tatasalamá:
32 ʻA ia naʻe tāmateʻi ai ʻa e kau tangata ʻe toko nima afe nai ʻi
he tafaʻaki ʻo Ninikoná, pea naʻe hola ʻa e toengá ki he kolo ko
Tēvitá.
11. 33 Hili ʻeni naʻe ʻalu hake ʻa Nanikino ki he moʻunga ko Sioné,
pea naʻe haʻu mei he potu toputapú ʻa e kau taulaʻeikí mo e niʻihi
ʻo e kaumātuʻa ʻo e kakaí, ke nau fakafetaʻi kiate ia ʻi he melino,
pea ke fakahā kiate ia ʻa e feilaulau tutu naʻe fai maʻá e tuʻí.
34 Ka naʻá ne manukiʻi mo kataʻi kinautolu, mo ngaohikovia
kinautolu ʻi he fakamā, mo lea fiefia,
35 Pea fakapapau ʻi heʻene houhaú, ʻo pehē, Kapau ʻe ʻikai
tukuange ʻa Siutasi mo ʻene kau taú ki hoku nimá, kapau te u toe
haʻu hao, te u tutu ʻa e falé ni: pea naʻe ʻalu atu ia ʻi he fuʻu ʻita
lahi.
36 Pea hū leva ʻa e kau taulaʻeikí ki loto, ʻo nau tuʻu ʻi muʻa ʻi he
ʻesi-feilaulaú mo e temipalé, ʻo tangi mo pehē,
37 ʻE ʻEiki, naʻá ke fili ʻa e falé ni ke ui ʻaki ʻa ho hingoá, pea ke
hoko ko ha fale ʻo e lotu mo e kole ki ho kakaí:
38 Ke sāuni ki he tangatá ni mo ʻene kau taú, pea tuku ke nau tō
ʻi he heletā: manatu ki heʻenau ngaahi lea fie-ʻOtuá, pea ʻoua
naʻa tuku ke nau fai atu ai pē.
39 Ko ia naʻe ʻalu atu ʻa Ninikino mei Selusalema, ʻo fokotuʻu
hono ngaahi fale fehikitaki ʻi Petelitoni, ʻa ia naʻe fetaulaki ai mo
ia ha kau tau mei Silia.
40 Ka naʻe fokotuʻu ʻa Siutasi ʻi ʻAmasa mo e kau tangata ʻe toko
tolu afe, pea naʻá ne lotu ai ʻo pehē,
41 ʻE ʻEiki, ʻi he taimi naʻe lea taukae ai ʻa kinautolu naʻe fekauʻi
mai mei he tuʻi ʻo e kau ʻAsiliá, naʻe ʻalu atu hoʻo ʻāngeló ʻo
taaʻi ʻa kinautolu ʻaki ʻa e toko teau onongofulu mā nima afe.
42 ʻE pehē foki hoʻo fakaʻauha ʻa e kau tau ko ʻení ʻi hotau ʻaó ʻi
he ʻahó ni, koeʻuhí ke ʻiloʻi ʻe hono toé kuó ne lea taukae ki ho
potu toputapú, pea fakamāuʻi koe ʻo fakatatau ki heʻene fai
angahalá.
43 Ko ia naʻe kau ʻa e kau tau ʻi he ʻaho hono hongofulu ma tolu
ʻo e mahina Adar ki he tau: ka naʻe ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ia ʻa e
kau tau ʻa Nicanor, pea naʻe ʻuluaki tamateʻi ia ʻi he tau.
44 Ko ʻeni ʻi he mamata ʻa e kau tau ʻa Ninikoná kuo tāmateʻi iá,
naʻa nau liʻaki ʻenau ngaahi mahafu taú, ʻo nau hola.
45 Pea naʻa nau tuli kinautolu ʻi he ʻaho ʻe taha, mei ʻAmasa ki
Kasa, ʻo fakaongo atu ha fakatokanga kiate kinautolu ʻaki ʻenau
talupite.
46 Pea naʻa nau haʻu mei he ngaahi kolo kotoa pē ʻo Siuteá ʻo
takatakai ki ai, ʻo tāpuniʻi ʻa kinautolu; ko ia naʻa nau tafoki, ʻo
tafoki kiate kinautolu naʻe tuli ʻa kinautolú, naʻe tāmateʻi kotoa ʻa
kinautolu ʻaki ʻa e heletā, pea naʻe ʻikai ke toe ʻi ai hanau taha.
47 Hili iá naʻa nau toʻo ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau maʻú, mo e
meʻa naʻa nau maʻú, ʻo taaʻi ʻa e ʻulu ʻo Nikanisá, mo hono nima
toʻomataʻú, ʻa ia naʻá ne mafao atu ʻi he loto hīkisia, ʻo ne ʻomi
ʻa kinautolu, ʻo tautau ia ki Selusalema.
48 Ko e meʻa ʻeni naʻe fiefia lahi ai ʻa e kakaí, pea naʻa nau tauhi
ʻa e ʻaho ko iá ko e ʻaho ʻo e fiefia lahi.
49 ʻIkai ngata aí, naʻa nau fakanofo ke tauhi fakataʻu he ʻahó ni,
ʻa ia ko e fika hongofulu mā tolu ia ʻo ʻAdar.
50 Ko ia naʻe kiʻi mālōlō siʻi ʻa e fonua ko Siutá.
VAHE 8
1 Ko ʻeni kuo fanongo ʻa Siutasi ʻo kau ki he kau Lomá, pea ko e
kau tangata mālohi mo loto-toʻa ʻa kinautolu, pea ko kinautolu
naʻa nau tali ʻi he ʻofa ʻa kinautolu kotoa pē naʻe kau mo
kinautolú, ʻo nau fokotuʻu ʻa e ʻotuá ʻaki ʻa kinautolu kotoa pē
naʻe haʻu kiate kinautolú;
2 Pea ko e kau tangata valour lahi ʻa kinautolu. Naʻe fakahā foki
kiate ia ʻa ʻenau ngaahi taú mo e ngaahi ngāue fakaʻeiʻeiki kuo
nau fai ʻi he lotolotonga ʻo e kau Kalētiá, mo e anga ʻo ʻenau
ikunaʻi ʻa kinautolú, mo ʻomi ʻa kinautolu ko e fakalāngilangi;
3 Pea ko e meʻa kuo nau fai ʻi he fonua ko Sipeiní, ke ikuna ʻa e
keliʻanga ʻo e silivá mo e koulá ʻa ia ʻoku ʻi aí;
4 Pea ʻi heʻenau tuʻutuʻuní mo e faʻa kātakí kuo nau ikunaʻi ai ʻa
e feituʻú kotoa, neongo naʻe fuʻu mamaʻo ʻaupito meiate
kinautolu; pea mo e ngaahi tuʻi foki naʻe haʻu ke tauʻi ʻa
kinautolu mei he potu taupotu taha ʻo e māmaní, ʻo aʻu ki
heʻenau mamahi lahi, ʻo ʻoange kiate kinautolu ʻa e fuʻu liukava
lahi, ko ia naʻe tukuange ai ʻe hono toé ʻa e fakaʻapaʻapá ʻi he
taʻu kotoa pē:
5 ʻI he tafaʻaki ʻo e meʻá ni, ʻa e anga ʻo ʻenau fehiʻa kia Filipe,
mo Peleseusi, ko e tuʻi ʻo e kau He citimsí, mo e niʻihi kehe naʻe
hiki hake ʻa kinautolu ke tauʻi ʻa kinautolú, ʻo nau ikunaʻi ʻa
kinautolu:
6 Hono ʻikai foki ko ʻAniteokesi ko e tuʻi lahi ʻo ʻĒsiá, ʻa ia naʻe
haʻu kiate kinautolu ʻi he taú, pea naʻe ʻi ai ʻa e fanga ʻelefānite
ʻe teau uofulu, mo e kau tangata heka hoosi, mo e ngaahi saliote,
pea mo ha fuʻu kau tau tokolahi ʻaupito, naʻa nau feʻauhi mo
kinautolu;
7 Pea ko e founga naʻa nau puke ai ia ʻo moʻui, mo fuakava ke ne
fai mo kinautolu naʻe pule ki mui ʻiate iá ha fakalāngilangi lahi,
mo fai ha fakamālohi, pea mo e meʻa naʻe loto ki aí,
8 Pea mo e fonua ko ʻInitiá, mo Mītiá mo Litia pea mo e ngaahi
fonua māʻoniʻoni tahá, ʻa ia naʻa nau ʻave meiate iá, ʻo foaki ki
he tuʻi ko ʻIumēmení:
9 ʻIkai ngata aí, naʻe fakapapau ʻa e kau Kelisiá ke nau haʻu ʻo
fakaʻauha kinautolú;
10 Pea koeʻuhi ko ʻenau ʻilo ki aí naʻe fekauʻi atu ai ha ʻeikitau ʻe
taha ke tau mo kinautolu, ʻo nau tāmateʻi hanau tokolahi, mo ʻave
pōpula honau ngaahi uaifí mo ʻenau fānaú, ʻo nau vete ʻa
kinautolu, mo maʻu honau ngaahi fonuá, ʻo nau fusi hifo honau
ngaahi kolotau mālohí, ʻo ʻomi ʻa kinautolu ke hoko ko ʻenau kau
tamaioʻeiki ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni:
11 Naʻe fakahā foki kiate ia ʻa e founga naʻa nau fakaʻauha mo
ʻomi ai ki heʻenau pulé ʻa e ngaahi puleʻanga mo e ngaahi motu
kehe kotoa pē naʻa nau tekeʻi ʻa kinautolu ʻi ha faʻahinga taimi;
12 Ka ʻi honau ngaahi kaumeʻa mo kinautolu naʻe fakafalala
kiate kinautolu naʻa nau tauhi ʻa e ʻOtua: pea kuo nau ikunaʻi ʻa e
ngaahi puleʻanga ʻo mamaʻo mo ofi mai, ʻo aʻu ki he manavahe
kiate kinautolu kotoa pe naʻe fanongo ki honau hingoa:
13 Pea ko ia foki, ʻa ia te nau tokoni ki ha puleʻanga, ʻa e pule ko
iá; pea ko ia te nau toe loto ki aí, naʻa nau fetongi: ko hono
fakaʻosí, kuo hakeakiʻi lahi ʻa kinautolu:
14 Ka ki he ngaahi meʻá ni kotoa pē, naʻe ʻikai ha taha ʻiate
kinautolu naʻe tui ha kalauni, pe kuo kofu ʻaki ʻa e lanu vāleti, ke
fakamāʻoniʻoniʻi ai:
15 ʻIkai ngata aí, naʻa nau ngaohi maʻanautolu ha fale sēnato, ʻa
ia naʻe ʻi ai ha kau tangata ʻe toko tolungeau uofulu ʻi he fakataha
alēleá ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻo nau faleʻi maʻu pē ʻa e kakaí, ʻo aʻu
ki he ngataʻangá kuo tuʻutuʻuni lelei kiate kinautolu:
16 Pea naʻa nau tuku honau puleʻangá ki he tangata ʻe toko taha
ʻi he taʻu kotoa pē, ʻa ia naʻe pule ki honau fonuá kotoa, pea naʻa
nau talangofua kotoa ki he tokotaha ko iá, pea naʻe ʻikai ha
meheka pe faʻifaʻitakiʻanga ʻiate kinautolu.
17 ʻI he fakakaukau ʻa Siutasi ki he ngaahi meʻá ni, naʻá ne fili ai
ʻa ʻEmosimosi ko e foha ʻo Sioné, ko e foha ʻo ʻAcosí, pea mo
Seisoni ko e foha ʻo ʻElalisá, ʻo ne fekauʻi atu ʻa kinaua ki Loma,
ke na kau fakataha mo kinaua,
18 Pea ke fakatatali kiate kinautolu ke nau toʻo ʻa e haʻamongá
meiate kinautolu; he naʻa nau mamata naʻe ngaohikoviʻi ʻe he
puleʻanga ʻo e kau Kelisiá ʻa ʻIsileli ʻaki ʻa e ngāue
fakatamaioʻeikí.
19 Ko ia naʻa nau ō ki Loma, ʻa ia ko ha fononga maʻongoʻonga
ʻaupito ia, pea nau hū ki he senatoá, ʻo nau lea ai ʻo pehē.
20 Kuo fekauʻi atu ʻa Siutasi Malakasi mo hono kāingá, pea mo e
kakai ʻo e kau Siú kiate kimoutolu, ke fokotuʻu ha kautaha mo e
melino mo kimoutolu, pea ke mau lava ʻo lesisita hoʻomou kau
tau mo e ngaahi kaungāmeʻá.
21 Ko ia naʻe fakahōifuaʻi lelei ʻ e he meʻa ko iá ʻ a e kau Lomá.
22 Pea ko e tatau ʻeni ʻo e tohi naʻe toe tohi ʻe he senato ʻi he
ngaahi tepile palasa, ʻo ʻave ki Selusalema, koeʻuhi ke nau lava
ʻo maʻu ai ha fakamanatu ʻo e melino mo e kautaha:
23 ʻOku lelei ʻa e lavameʻá ki he kau Lomá, pea ki he kakai ʻo e
kau Siú, ʻi he tahí pea ʻi he fonuá ʻo taʻengata: pea ʻoku mamaʻo
ʻa e heletaá mo e filí meiate kinautolu,
24 Kapau ʻe muʻomuʻa ha tau ʻi he kau Lomá pe ko ha taha ʻo
ʻenau kau faʻahi ʻi he kotoa ʻo ʻenau pulé,
12. 25 ʻE tokoniʻi ʻa kinautolu ʻe he kakai ʻo e kau Siú, ʻo hangē ko
ia ʻe fili ʻa e taimí, ʻaki honau lotó kotoa:
26 Pea ʻoua naʻa nau foaki ha meʻa kiate kinautolu ʻoku tauʻi ʻa
kinautolú, pe tokoniʻi ʻa kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakapō,
ngaahi meʻatau, paʻanga, pe ngaahi vaka, ʻo hangē ko e meʻa
naʻe hā ngali lelei ki he kau Lomá; ka te nau tauhi ʻenau ngaahi
fuakavá ʻo ʻikai fai ha meʻa ʻe taha.
27 ʻI he founga tatau pē, kapau ʻe tomuʻa hoko ʻa e taú ki he
puleʻanga ʻo e kau Siú, ʻe tokoniʻi ʻa kinautolu ʻe he kau Lomá
ʻaki honau lotó kotoa, ʻo fakatatau mo e taimi ʻe fakanofo ai ʻa
kinautolú:
28 Pea ʻe ʻikai foaki foki kiate kinautolu ʻoku kau mai kiate
kinautolú, pe ngaahi meʻataú, pe paʻangá, pe ngaahi vaká, ʻo
hangē ko e meʻa naʻe hā ngali lelei ki he kau Lomá; ka te nau
tauhi ʻenau ngaahi fuakavá, pea ke ʻoua naʻa nau kākā.
29 Fakatatau mo e ngaahi fakamatala ko ʻení, naʻe fai ʻe he kau
Lomá ha fuakava mo e kakai ʻo e kau Siú.
30 Kapau ʻe fakakaukau ʻa e faʻahi ʻe tahá pe ko e faʻahi ʻe tahá
ke tānaki pe fakasiʻisiʻi ha meʻa, te nau lava ʻo fai ia ʻi heʻenau
ngaahi fiefiá, pea ʻilonga ha meʻa te nau tānaki pe toʻo atú ʻe tali
ia.
31 Pea ko e meʻa ki he ngaahi kovi ʻoku fai ʻe Temetelio ki he
kau Siú, kuo mau tohi ai kiate ia, ʻo pehē, Ko e hā naʻá ke hilifaki
ai hoʻo haʻamongá ki homau ngaahi kaumeʻá pea faʻahiʻi ʻa e kau
Siú?
32 Kapau te nau toe lāunga kiate koe, te tau fai kiate kinautolu ʻa
e fakamaau totonú, pea tau mo koe ʻi he tahí pea ʻi he fonuá.
VAHE 9
1 ʻIkai ngata aí, ʻi he fanongo ʻa Temetelio ki hono tāmateʻi ʻo e
kau Nanikinoá mo ʻene kau taú ʻi he taú, naʻá ne fekauʻi atu ʻa
Bacchides mo Alcimus ki he fonua ko Siuteá ko hono tuʻo uá,
pea mo kinautolu ʻa e mālohi lahi ʻo ʻene tauʻataá:
2 ʻA ia naʻe ʻalu atu ʻi he hala ʻoku fakatau ki Kalokala, ʻo
fokotuʻu honau ngaahi fale fehikitakí ʻi he ʻao ʻo Pelati, ʻa ia ʻoku
ʻi ʻĀpisela, pea hili ʻenau ikuna iá, naʻa nau tāmateʻi ha kakai
tokolahi.
3 Pea ko e ʻuluaki māhina foki ʻo e taʻu ʻe teau nimangofulu mā
ua naʻa nau ʻapitanga ai ʻi he ʻao ʻo Selusalemá:
4 Naʻa nau toʻo mei fē, ʻo nau ō ki Pēila, mo e kau tangata fute ʻe
ua afe mo e toko ua afe tangata heka hoosi.
5 Ko ʻeni kuo fokotuʻu ʻe Siutasi hono ngaahi fale fehikitakí ʻi
ʻEleasa, pea ko e kau tangata fili ʻe toko tolu afe fakataha mo ia:
6 ʻA ia ko e meʻa ʻi heʻene mamata ki he fuʻu tokolahi ʻo e kau
tau ʻe tahá naʻe pehē fau ʻenau ilifiá; pea naʻe ʻomi ai ʻe he
tokolahi ʻa kinautolu mei he kau taú, ʻo ʻikai ai te nau toe nofo ʻi
honau nofoʻangá kae ngata pē ʻi he kau tangata ʻe toko valungeau.
7 ʻI he mamata ʻa Siutasi kuo heke ʻa ʻene kau taú, pea naʻe tau
kiate ia ʻa e taú, naʻá ne fuʻu hohaʻa ʻaupito, pea naʻá ne fuʻu
loto-mamahi lahi, he naʻe ʻikai hano taimi ke ne tānaki fakataha
ai ʻa kinautolu.
8 Ka neongo iá, kiate kinautolu naʻe kei toé naʻá ne pehē, Tau
tuʻu hake pea ʻalu hake ke tauʻi hotau ngaahi filí, ʻo kapau te tau
lava ʻo tau mo kinautolu.
9 Ka naʻa nau fakaʻitaʻi ia, ʻo pehē, ʻE ʻikai ʻaupito te tau faʻa fai
ia: tuku muʻa ke tau fakamoʻui ʻa kitautolu he taimí ni, pea te tau
foki mo hotau kāingá ʻamui, ʻo tauʻi ʻa kinautolu: he ʻoku tau
tokosiʻi pē.
10 Pea toki pehē ʻe Siutasi, ʻOua naʻa taʻofi au ʻe he ʻOtuá ke u
fai ʻa e meʻá ni, pea hola meiate kinautolu: kapau ʻe hokosia
hotau taimí, tau mate ngali tangata maʻa hotau kāingá, pea ʻoua
naʻa tau fakameleʻi hotau ngeia.
11 Naʻe toʻo ʻa e kau Bacchides mei honau ngaahi teniti, ʻo nau
tuʻu ʻo fakafepakiʻi kinautolu, pea naʻe vahevahe ʻenau horsemen
ki ha ongo sotia ʻ e toko ua, pea ko ʻenau slingers mo e archers
ʻoku nau ʻalu atu ki he ʻao ʻo e kau tau pea ko kinautolu naʻe laka
atu ʻi he uooti ki muʻa ko e kau tangata malohi kotoa pe.
12 Ko e meʻa ʻi Bacchides, naʻa ne ʻi he kapakau toʻomataʻu: ko
ia naʻe ofi ʻa e tokotaha naʻa ne tokangaʻi ʻa e ongo konga, ʻo ne
ifi ʻenau talupite.
13 Naʻa nau kau foki ʻi he tafaʻaki ʻo Siutasi, ʻio naʻa nau ifi foki
mo ʻenau talupite, koeʻuhi ke ngalulululu ʻa e kelekele ʻi he
longoaʻa ʻa e kau tau, pea naʻe hoko atu ʻa e tau mei he
pongipongi ʻo aʻu ki he poʻuli.
14 ʻI he ʻiloʻi ʻe Siutasi ʻoku ʻi he tafaʻaki toʻomataʻú ʻa
Bacchides mo e mālohi ʻo ʻene kau taú, naʻá ne ʻave mo ia ʻa e
kau tangata toʻa kotoa pē,
15 ʻA ia naʻá ne takatakaiʻi ʻa e kapakau toʻomataʻú, ʻo tuli
kinautolu ki he moʻunga ko ʻAsotusí.
16 Ka ʻi he mamata ʻa kinautolu mei he kapakau toʻohemá kuo
feʻauʻauhi ʻa kinautolu mei he kapakau toʻomataʻú, naʻa nau
muimui ʻia Siutasi mo kinautolu naʻe ʻiate iá naʻe fefeka honau
halá mei mui:
17 Pea naʻe ʻi ai ha fuʻu tau fakamanavahē, ʻo aʻu ki he tō ʻa e
tokolahi ʻi he ongo kongá fakatouʻosi.
18 Naʻe tāmateʻi foki mo Siutasi, pea hola mo e toengá.
19 Naʻe ʻave leva ʻe Sonatane mo Saimone ʻa Siutasi ko hona
tokouá, ʻo na tanu ia ʻi he fonualoto ʻo ʻene ngaahi tamaí ʻi Moini.
20 ʻIkai ngata aí, naʻa nau fakamamahiʻi ia, pea naʻe tangilāulau
lahi ʻa ʻIsileli kotoa pē koeʻuhi ko ia, mo nau tangilāulau ʻi he
ngaahi ʻaho lahi ʻo pehē,
21 Kuo tō fēfē ʻa e tangata loto-toʻá, ʻa ia naʻá ne fakahaofi ʻa
ʻIsilelí!
22 Ka ko e ngaahi meʻa kehe ʻoku kau kia Siutasi, mo ʻene
ngaahi taú, mo e ngaahi ngāue fakaʻeiʻeiki naʻá ne faí, mo hono
lahí, kuo ʻikai tohi ia: he naʻa nau fuʻu tokolahi ʻaupito.
23 Ko ʻeni ʻi he hili ʻa e pekia ʻa Siutasi naʻe kamata ke punou
honau ʻulú ʻi he ngaahi matāfanga kotoa ʻo ʻIsilelí, pea naʻe tupu
hake ʻa kinautolu kotoa pē naʻe fai angahalá.
24 ʻI he ngaahi ʻaho ko iá naʻe ʻi ai foki mo e fuʻu honge lahi, ʻa
ia naʻe angatuʻu ai ʻa e fonuá, ʻo ʻalu mo kinautolu.
25 Naʻe fili leva ʻe Bacchides ʻa e kau tangata angakovi, pea
ngaohi kinautolu ko e ngaahi ʻeiki ʻo e fonua.
26 Pea naʻa nau fehuʻi mo kumi ʻa e ngaahi kaungāmeʻa ʻo
Siutasi, ʻo ʻomi ʻa kinautolu ki Bacchides, ʻa ia naʻa nau tauteaʻi
ʻa kinautolu, ʻo nau ngāue kovi ʻaki ia.
27 Naʻe pehē ʻa e fuʻu faingataʻaʻia lahi ʻi ʻIsileli, ʻa ia naʻe
teʻeki ai ke mamata ki ai ha palōfita talu mei he taimi naʻe ʻikai
ke ʻasi ai ha palōfita ʻiate kinautolú.
28 Ko e meʻa ʻeni naʻe ō mai ai ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻo Siutasi
kotoa pē, ʻo nau pehē kia Sionatane,
29 Talu mei he mate ho tokoua ko Siutasi, mo e ʻikai ha tangata
ʻe tatau mo ia ke ne ʻalu atu ʻo tauʻi hotau ngaahi fili, mo
Bacchides, pea mo kinautolu ʻo hotau puleʻanga ʻa ia ʻoku fili
kiate kitautolu.
30 Ko ʻeni kuo mau fili ʻa kimoutolu ʻi he ʻahó ni ke hoko ko
homau pilinisi mo e ʻeikitau ʻo fetongi ia, koeʻuhí ke mou tauʻi
ʻemau ngaahi taú.
31 Naʻe puleʻi ia ʻ e Sionatane ʻ i he taimi ko iá, ʻ o ne tuʻu hake
kae ʻ ikai ko hono tokoua ko Siutasi.
32 Ka ʻi he taimi naʻe maʻu ai ʻe Bacchides ʻa e ʻilo ki ai, naʻa ne
feinga ke tamateʻi ia
33 Pea toki hola ʻa Sonatane, mo Saimone ko hono tokouá, mo
kinautolu kotoa pē naʻe ʻiate iá, ʻo nau ʻiloʻi naʻa nau hola ki he
toafa ʻo ʻĒkeí, ʻo fokotuʻu honau ngaahi fale fehikitakí ʻi he veʻe
vai kaukau ʻo ʻAsaitaá.
34 ʻA ia naʻe mahino kia Bacchides, naʻa ne ofi ki Soatani mo
ʻene kau tau kotoa ʻi he ʻaho Sapate.
35 Ko ʻeni naʻe fekau ʻe Sonatane hono tokoua ko Sione, ko e
ʻeikitau ʻo e kakai, ke ne lotu ki hono ngaahi kaungameʻa ko e
kau Nabathites, koeʻuhi ke nau ʻalu mo kinautolu ʻi heʻenau
saliote, ʻa ia naʻe fuʻu lahi.
36 Ka naʻe haʻu ʻa e fānau ʻa Seimi mei Medapa, ʻo ʻave ʻa Sione,
mo e meʻa kotoa pē naʻá ne maʻú, ʻo nau ʻalu mo ia.
37 Hili e hoko ʻa e meʻá ni kia Sonatane mo Saimone ko hono
tokouá, naʻe fai ʻe he fānau ʻa Seleki ha mali lahi, pea naʻa nau
ʻomi ʻa e taʻahine malí mei Nepatā mo ha fuʻu lēlue lahi, ʻo
13. hangē ko e ʻofefine ʻo e taha ʻo e kau pilinisi maʻongoʻonga ʻo
Kānaní.
38 Ko ia naʻa nau manatuʻi ʻa Sione ko honau tokouá, pea nau
ʻalu hake, ʻo nau toitoi ʻi he lalo maluʻanga ʻo e moʻungá:
39 ʻI heʻenau hanga hake honau matá, ʻo sio, pea vakai, naʻe lahi
ʻa e longoaʻá mo e saliote lahí: pea naʻe haʻu ʻa e tangata taʻané,
mo hono ngaahi kaumeʻá mo e kāingá, ke fakafetaulaki kiate
kinautolu ʻaki ʻa e talamu, mo e ngaahi meʻalea ngaohi hiva, mo
e ngaahi mahafu tau lahi.
40 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Sonatane mo kinautolu naʻe ʻiate iá ke
tauʻi ʻa kinautolu mei he feituʻu naʻa nau tokoto ai ʻi he feituʻu
naʻa nau tokoto ai ʻi he feituʻu ko iá, ʻo tāmateʻi ʻa kinautolu, ʻo
hangē ko e tō hifo ʻa e tokolahi ʻo maté, pea hola ʻa e toengá ki
he moʻungá, pea naʻa nau toʻo kotoa ʻenau ngaahi koloá.
41 Naʻe pehē ʻa e liliu ʻa e malí ʻo tengihia, pea hoko ʻa e
longoaʻa ʻo ʻena fasí ko e tangilāulau.
42 Ko ia ʻ i heʻenau sauni kakato ʻ a e toto ʻ o honau tokouá, naʻa
nau toe tafoki ki he maasi ʻ o Sioataní.
43 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻa Bacchides, naʻa ne haʻu ʻi he ʻaho
Sapate ki he kauvai ʻo Soatani mo e fuʻu malohi lahi.
44 Naʻe pehē ange leva ʻe Sonatane ki heʻene kautahá, Tau ō
hake he taimí ni ʻo tau koeʻuhí ko ʻetau moʻuí, he ʻoku ʻikai tuʻu
ia ʻiate kitautolu ʻi he ʻahó ni, ʻo hangē ko ia ʻi he kuohilí:
45 He vakai, ʻoku ʻi muʻa ʻiate kitautolu ʻa e taú pea ʻi mui ʻiate
kitautolu, pea mo e vai ʻo Soataní ʻi he tafaʻaki ko ʻení mo e
tafaʻaki ko iá, ʻa e maá mo e ʻakaú, pea ʻoku ʻikai foki ha potu ke
tau afe ki ai.
46 Ko ia mou kalanga ai he taimí ni ki he langí, koeʻuhí ke
fakahaofi ʻa kimoutolu mei he nima ʻo homou ngaahi filí.
47 Naʻa nau kau ki he taú, pea mafao atu ʻe Sonatane hono nimá
ke taaʻi ʻa Bacchides, ka naʻá ne tafoki meiate ia.
48 Pea toki puna ʻa Sonatane mo kinautolu naʻe ʻiate iá ki
Soatani, ʻo kakau atu ki he kauvai ʻe tahá: ka naʻe ʻikai ke
fakalaka atu ʻa e tokotaha ko eé ʻi Soatani kiate kinautolu.
49 Ko ia naʻe tamateʻi ʻa Bacchides ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻaho ko ia
ʻi ha kau tangata ʻe toko tahaafe nai.
50 Hili ia naʻa ne foki ki Selusalema ʻo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi
potufolofola malohi ʻi Siutea; ko e kolotau ʻi Selikoó, mo
ʻEmeasí, mo Peteli, mo Pēteli, mo Tamitha, ʻiHaranona, mo
Tīhoni, naʻá ne fakamālohi ʻaki ʻa e ngaahi ʻā māʻolungá, ʻaki ʻa
e ngaahi matapā mo e ngaahi avaava.
51 Pea naʻá ne fokotuʻu ʻiate kinautolu ha kolotau maheni,
koeʻuhí ke nau ngāue tāufehiʻa ki ʻIsileli.
52 Naʻá ne maluʻi foki mo e kolo ko Petesulá, mo Kasila, mo e
tauá, ʻo ne fakamālohiʻi ʻa kinautolu, pea mo e ngaahi meʻakai.
53 ʻ Ikai ngata aí, naʻá ne ʻ ave ʻ a e ngaahi foha ʻ o e kau tangata
pulé ʻ i he fonuá ki he kau puke fakamālohí, ʻ o tuku kinautolu ki
he taua ʻ i Selusalemá ke tauhi.
54 ʻIkai ngata aí, ʻi hono teau nimangofulu mā tolu ʻo e taʻú, ʻi he
māhina hono uá, naʻe fekau ʻe ʻAlasima ke holoki hifo ʻa e holisi
ʻo e lotoʻā ʻo e fale toputapú; naʻá ne toʻo hifo foki mo e ngaahi
ngāue ʻa e kau palōfitá
55 Pea ʻi he kamata ke ne fusi hifo, naʻa mo e taimi ko ia naʻe
fakamamahiʻi ʻa ʻAlisamo, pea naʻe taʻofi ʻene hu mai: he naʻe
taʻofi hono ngutu, pea naʻe puke ia ʻaki ʻa e mahaki tete, ko ia
naʻe ʻikai te ne toe lava ʻo leaʻ aki ha meʻa, pe fakamaau ʻo kau
ki hono fale.
56 Ko ia naʻe mate ʻ a Alcimus ʻ i he taimi ko iá ʻ i he mamahi
lahi.
57 ʻI he mamata ʻa Bacchides kuo mate ʻa ʻAlesimosí, naʻá ne
foki ki he tuʻí: pea naʻe mālōlō ai ʻa e fonua ko Siuteá ʻi he taʻu
ʻe ua.
58 Pea naʻe fai ʻe he kau tangata anga taʻe-faka-ʻOtua kotoa pē
ha fakataha alēlea ʻo nau pehē, Vakai, ʻoku fiemālie ʻa Sionatane
mo ʻene kautahá, ʻo nau nofo taʻe tokanga: ko ʻeni te tau ʻomi ʻa
Bacchides ki heni, ʻa ia te ne ʻave ʻa kinautolu kotoa pē ʻi he pō
pē ʻe tahá.
59 Ko ia naʻa nau ō ʻo talanoa mo ia.
60 Naʻá ne toʻo leva ia, ʻo haʻu mo e fuʻu kau tau tokolahi, ʻo
ʻave fakafufū ʻa e ngaahi tohi ki hono kau muimuí ʻi Siutea, ke
nau ʻave ʻa Sonatane mo kinautolu naʻe ʻiate iá: ka naʻe ʻikai te
nau lava, koeʻuhí he naʻe ʻiloʻi ʻenau akonakí kiate kinautolu.
61 Ko ia naʻa nau ʻave ai ʻa e kau tangata ʻo e fonuá, ʻa ia ko e
kau faʻu tohi ʻo e taukae ko iá, ʻa ia ko e toko nimangofulu nai, ʻo
tāmateʻi ʻa kinautolu.
62 Hili iá, naʻe ʻave ʻa kinautolu ʻe Sonatane, mo Saimone, mo
kinautolu naʻe ʻiate iá ki Pēpeti, ʻa ia ʻoku ʻi he feituʻu
maomaonganoá, ʻo nau fakaleleiʻi ʻa e ʻauha ʻo iá, ʻo
fakamālohiʻi ia.
63 ʻA ia ko e meʻa naʻe ʻiloʻi ʻe Bacchides, naʻa ne tanaki
fakataha ʻa e kotoa ʻo ʻene kau tau, ʻo ne fekau kiate kinautolu
naʻe ʻo Siutea.
64 Naʻá ne ʻalu leva ʻo ʻākoloʻi ʻa Pēpeti; pea naʻa nau tauʻi ia ʻi
ha faʻahitaʻu lōloa pea ngaohi ha ngaahi mīsini ʻo e tau.
65 Ka naʻe liʻaki ʻe Sonatane hono tokoua ko Saimoné ʻi he koló,
ʻo ne ʻalu atu ki he fonuá, pea naʻá ne ʻalu atu mo ha niʻihi
tokolahi.
66 Pea naʻá ne taaʻi ʻa ʻOdonarkes mo hono kāingá, mo e fānau
ʻa Phasiron ʻi honau fale fehikitakí.
67 Pea ʻi he kamata ke ne taaʻi ʻa kinautolú, ʻo ne haʻu mo ʻene
kau taú, naʻe hū atu ʻa Saimone mo ʻene kautahá ki tuʻa mei he
koló, ʻo tutu ʻa e ngaahi mīsini ʻo e taú,
68 Pea naʻa nau tauʻi ʻa Bacchides, ʻa ia naʻe taʻeʻaonga kiate
kinautolu, pea naʻa nau fakamamahiʻi lahi ia: he naʻe taʻeʻaonga
ʻene akonakí mo ʻene faingataʻaʻiá.
69 Ko ia naʻá ne fuʻu ʻita ʻaupito ki he kau tangata fai angahala ʻa
ia naʻa nau akonaki kiate ia ke haʻu ki he fonuá, ʻo fakatatau ki
heʻene tāmateʻi hanau tokolahi mo fakataumuʻa ke foki ki hono
fonua ʻoʻoná.
70 ʻI he maʻu ʻe Sonatane ʻa e ʻiló, naʻá ne fekau atu ha kau
fakafofonga kiate ia, ʻo aʻu ki he ngataʻangá te ne fakamelino mo
ia, pea fakahaofi ʻa kinautolu mei he kau pōpulá.
71 ʻA ia ko e meʻa naʻá ne tali, mo fai ʻo fakatatau ki heʻene
ngaahi fiemaʻú, mo fakapapau kiate ia ʻe ʻikai te ne fai ha kovi
kiate ia ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻuí.
72 Ko ia, ʻi he hili ʻene fakafoki kiate ia ʻa e kau pōpulá kuó ne
ʻave ki muʻa mei he fonua ko Siuteá, naʻá ne foki mai ʻo ʻalu ki
hono fonua ʻoʻoná, pea naʻe ʻikai te ne toe haʻu ki honau ngaahi
ngataʻanga fonuá.
73 Ko ia naʻe tuku ʻa e heletaá mei ʻIsileli: ka naʻe nofo ʻa
Sionatane ʻi Makanima, ʻo ne kamata ke puleʻi ʻa e kakaí; pea
naʻá ne fakaʻauha ʻa e kau tangata anga taʻe-māʻoniʻoní mei
ʻIsileli.
VAHE 10
1 ʻI hono teau onongofulu ʻo e taʻú naʻe ʻalu hake ai ʻa
ʻAlekisānita ko e foha ʻo ʻAniteokesi ko Epiphanes, ʻo ʻave ʻa
Ptolemais: he naʻe tali ia ʻe he kakaí, ʻo ne pule ai,
2 Ko ʻeni ʻi he fanongo ki ai ʻa e tuʻi ko Temetelioó, naʻá ne
tānaki fakataha ha fuʻu kau tau tokolahi ʻaupito, ʻo ne ʻalu atu ke
tauʻi ia.
3 ʻ Ikai ngata aí naʻe ʻ ave ʻ e Temetelio ʻ a e ngaahi tohi kia
Sionatane ʻ aki ʻ a e ngaahi lea anga - ʻ ofa, ko ia ʻ i heʻene
fakalahi iá.
4 He naʻá ne pehē, Tau tomuʻa fakamelino mo ia, ki muʻa ke ne
kau fakataha mo ʻAlekisānita ke tau fepaki mo iá:
5 He te ne manatuʻi ʻa e ngaahi kovi kotoa pē kuo tau fai kiate iá,
pea ki hono kāingá mo hono kakaí.
6 Ko ia naʻá ne foaki ai kiate ia ʻa e mafai ke tānaki fakataha ha
kau tau, pea ke foaki ha ngaahi mahafu tau, koeʻuhí ke ne lava ʻo
tokoni kiate ia ʻi he taú: naʻá ne fekau foki ke fakahaofi ia ʻe he
kau fakamālohi naʻe ʻi he tauá.
7 Naʻe haʻu leva ʻa Sonatane ki Selusalema, ʻo lau ʻa e ngaahi
tohi ʻi he haʻofanga ʻo e kakai kotoa pē, pea mo kinautolu naʻe ʻi
he tauá:
8 ʻA ia naʻa nau manavahē lahi ʻaupito, ʻi heʻenau fanongo kuo
foaki kiate ia ʻe he tuʻí ʻa e mafai ke ne tānaki fakataha ha kau tau.
9 Naʻe tukuange ai ʻe kinautolu mei he tauá ʻa ʻenau kau
fakamālohí kia Sonatane, pea naʻá ne tuku ia ki heʻenau mātuʻá.