živčano tkivo

1. Živčano tkivo
Doc. dr. sc. Enrih Merdić
Opća zoologija

2.  Izgrađuje središnji i periferni živčani sustav
 Prima podražaje, provodi ih, pretvara u osjete
ili motorne reakcije
 Živčano tkivo sastoji se od
 Živčanih stanica
 Živčanih vlakana
 Neuroglija

3. Živčana stanica
 Osnovna strukturna i funkcionalna jedinica
 Funkcija se temelji na podražljivosti
 Obično ima više izdanaka
 Jedan je neurit
 Ostali su dendriti
 Dio stanice s jezgrom od kojeg odlaze
nastavci zove se perikarion
 Dendriti dovode podražaj, neurit odvodi

4.  Oblik stanica s obzirom na broj izdanaka
 Apolarne (neuroblasti), unipolarne, bipolarne, multipolarne

5.  Neurit ili akson
 Može biti različito dugačak
 U čovjeka najduži je oko 1 m
 Završava teledendronom na izvršnom organu
 Postoji samo 1
 Omotan aksolemom

6.  Dendriti
 Širokom bazom polaze od perikariona
 Obilato se razgranjuju u blizini
 Povećavaju slobodnu površinu neurona
 Preko njih se uspostavlja sinaptička veza
s drugim neuronima

7.  Trup stanica naziva se perikarion (g. peri
okolo, karyon jezgra)
 Sadrži jezgru i organele
 Predstavlja trofički centar
 Jezgra okrugla s malo kromatina
 Citoplazma

8. Živčana vlakna
 Neurit cijelom dužinom ovijen glija stanicama
 Neurit zajedno sa svojom ovojnicom zove se
živčano vlakno
 Neurit zauzima centralni položaj u živčanom
vlaknu a zajedno s mijelinskom ovojnicom
koja ga okružuje čini aksijalni cilindar ili
akson
 U citoplazmi aksona se nalaze mitohondriji i
neurofibrile, koje teku usporedo s osi

9.  Schwanove stanice su
glija stanice koje ovijaju
akson
 Bijela živčana vlakna
 Mijelinska ovojnica
 Schwanova stanica
 Siva živčana vlakna
 Više aksona utisnuto u
Schwanovu stanicu

10.  Schwanova stanica proizvodi mijelinsku ovojnicu
 Omata se oko aksona nekoliko puta
 Proces se zove mijelinizacija
 Počinje u 4 mj. a završava u 20 godini
 Mijelinski sloj je izolator, spriječava difuzno širenje
impulsa
 Ranvijerova suženja – mjesto bez mijelinske
ovojnice, akson štiti samo citoplazma Schwanovih
stanica

11. Impuls
 Razlika eletričnog naboja u stanici i izvan nje
 Destabilizacija membrane
 Ulazak kationa natrija u stanicu
 Natrijsko-kalijska pumpa

12.  Sinapse
 Mjesta dodira dva
neurona
 Prijenos impulsa
 Postoje
 Kemijske
 Električne
 Mješovite
 Acetilkolin
neurotransmiter

13. Neuroglija
 Neuroglija vrši potpornu ulogu
 Važan posrednik u mijeni tvari u ŽT
 Analogan vezivnom tkivu u drugim organima
 Na svaku živčanu stanicu 10 neuroglija
stanica, ali samo 50 % volumena
 Stanice su male

14. Vrste neuroglija
 Ependim
 Kubične ili cilindrične stanice oblažu šupljine u mozgu
i leđnoj moždini
 Astrociti
 Sudjeluju u građi svih struktura SŽS
 Mnogo funkcija
 Izolator – sprječava širenje impulsa na druge stanice
 Uloga u bazalnom i specifičnom metabolizmu
 Posrednici u mijeni tvari – krv, neuron, cerebrospinalni likvor

15. Vrste neuroglija
 Oligodendroglija
 Izdanci ovih stanica formiraju mijelinsku ovojnicu
 Mikroglija
 Ima ih posvuda, sposobnost gibanja i fagocitoze
 Imaju sposobnost nagomilavanja raznih produkata
mijene tvari u citoplazmi