Stepa je nizinska zemljana površina bogata biljnim i životinjskim zajednicama, posebno u istočnoj Europi, gdje se nalaze najplodnije stepe, kao i u središnjoj Rusiji i centralnim Azijama. Ova područja karakterizira suha klima, ravni reljef, specifične biljne vrste kao što su 'kotrljan', te značajna razlika između godišnjih doba koja utiče na boju i izgled vegetacije. Zbog plodnog černozema, mnoga stepska zemljišta su preobražena u poljoprivredne površine, što dodatno naglašava važnost stepe kao agrarne zone.

1. Katarina Čamber, prof.
STEPE

2.  Stepa uglavnom predstavlja nizinsku
zemljanu površinu za koju je često
karakterističan niz međusobno ovisnih
biljno-životinjskih zajednica
 One čine stepsku površinu vrlo kvalitetnom
zemljom pogodnom za poljoprivrednu
obradu, posebno u istočnoj Europi

3.  Najplodnije stepe se nalaze u južnoj i
središnjoj Ukrajini
 Najveća svjetska zona stepe nalazi se u
središnjoj Rusiji i zemljama središnje Azije
 Na JI Australije i u dijelovima Afrike nalaze
se izrazite (vruće stepe)

4. Euroazijski stepski pojas

5.  Karakteristične za područja kontinentalne i
suptropske klime s malenom godišnjom
količinom padalina (200–400 mm)
 Za stepske prostore karakterističan je
ravni ili brežuljkasti reljef
 Šuma u stepskim prostorima nalazi se na
prostorima uz jezera i rijeke
 Gusti biljni pokrov, trava, nisko,
mjestimično trnovito grmlje, te trajne
zeleni, mahovine, lišajevi, alge…

6.  Prirodne stepe - veliko bogatstvo vrsta
 Životna forma biljaka „kotrljan” više ili manje
loptaste biljke koje se odvajaju od zemlje
nakon sazrijevanja sjemena i nošene vjetrom
se kotrljaju po stepi postepeno rasipajući
svoje sjeme

7.  Kad se u stepi javlja drveće, ona prelazi u
savanu, a područja u kojima vegetacija
postaje sve oskudnija i siromašnija-u
polupustinju ili pustinju
 Boja stepa mijenja se tijekom godine, a
ovisi o temperaturi i padalinama; bujni
travnjaci u kišnom razdoblju

8.  Velik dio izvornih stepskih područja pretvoren
je u ratarske površine; najpovoljniji prostori
za uzgoj žitarica
 Životinje žive djelomično ispod zemlje
(različiti glodavci), a na otvorenim
prostranstvima uglavnom žive one vrste koje
imaju dobar vid i koje su dobri trkači (npr.
antilope, nojevi, klokani)
 Konj, ovca, koza, bizon, ljama
 Tekunica, stepski tvor, skočimiš, stepski
sokol, orao…

10.  Umjerene i suptropske stepe
 U Sjevernoj Americi ih nazivamo prerije, a
u Južnoj Americi pampasi
 Vladaju topla i sušna ljeta, a vjetrovite i
hladne zime sa slabim snježnim pokrivačem
 Velike razlike između ljetnih i zimskih te
dnevnih i noćnih temperatura

12.  Pod stepskom se vegetacijom razvija
specifično stepsko tlo, → černozem,
značajno po velikoj količini humusa u
površinskom sloju tla
 Nakon hladne zime to se tlo brzo zagrijava,
a sadrži dovoljno vlage za brz razvoj bujne
stepske vegetacije te proizvodnju velike
mase organske tvari

13.  Nakon kratke povoljne vegetacijske sezone
do početka ljeta nastupa razdoblje velike suše
pa vegetacija zamire
 Zbog suše bitno je smanjena i aktivnost
organizama koji razlažu organsku tvar, pa se
proizvede više nego što se može tijekom
godine razložiti
 Tako se tlo humizira i poprima tamnu boju.
Zbog velike količine humusa i povoljnih
ekoloških svojstava, černozem je potencijalno
vrlo plodno tlo, pa su do danas goleme
površine nekadašnjih stepa pretvorene u žitna
polja

14.  Zbog ubrzanog
razvoja stepskih
travnjaka u proljeće,
brzo se mijenja
njihov šarolik izgled,
a kada zavlada
ljetna suša, stepa
zamire i poprima
jednoličan izgled
osušenih trava i
drugih trajnica