SlideShare a Scribd company logo
Projekat učenika sedmog razreda:
Građa čoveka
1.1 Kožni sistem
• Koža je spoljašnji omotač našeg tela i štiti nas od raznih uticaja iz
spoljašnjosti. Ali pored toga radi još po nešto...
• Ukoliko je izložena visokim temperaturama koža može da ispusti
do 1l znoja.
• Koža odraslog čoveka može biti teška oko 4kg i dugačka preko
20m.
1.2. Skeletni sistem
• 1) Odraslo ljudsko telo ima 206 kostiju.
• 2) U ljudskom stopalu ima 24 kosti.
• 3) Ljudska ruka zajedno sa zglobom ima 54 kosti.
• 4) Butna kost je najduža i najjača kost u ljudskom skeletu.
• 5) Stapes u srednjem uhu je najmanja i najlakša kost u ljudskom skeletu.
• 6) Ruke su medju najčešće slomljenm kostima kod odrasle osobe. Kod dece najčešće je
polomljena ključna kost.
• 7) Kosti prestaju da rastu u dužinu tokom puberteta, a gustina i snaga kostiju će se menjati tokom
života.
• 8) Jedina kost u ljudskom telu koja nije povezana sa ostalim kostima je kost u obliku slova V i nalazi
se ispod jezika.
• 9) Kosti funkcionišu kao skelet ljudskog tela, dozvoljavaju delovima tela da se kreću i štite organe
od oštećenja prilikom udarca.
• 10) Spojnice su mesto gde se susreću ili povezuju dve kosti.
1.2. Skeletni sistem
• U ljudskom telu se nalazi Āßāğĕ od 33 ili 34 Ğœţē kao potpora...
1.3. Mišićni sistem
• Sve pokrete tela, od treptaja oka do skoka u visinu, omogućuju mišići. Od mišića zavisi, čak, i varenje hrane
kao i prtok krvi kroz organizam. Mišićna masa našeg tela sastoji se od tri grupe mišića.
• U prvu grupu spadaju poprečno-prugasti mišići kojima upravlja mozak. Ova grupa zajedno sa skeletom i
tetivama odgovorna je za sve vrste pokreta, počevši od osmeha do trčanja uz stepenice.
• U drugu grupu spadaju glatki mišići - zovu se tako zbog njihovog izgleda pod mikroskopom
• Treću grupu predstavlja srčani mišić koji čini glavni deo srca.
• Mišićni sistem zajedno sa skeletnim čini aparat za kretanje; osim toga on učestvuje u mnogim fiziološkim
procesima:
• ishrani;
• disanju;
• cirkulaciji krvi.
• Najveći mišić je gluteus.
• Ljudsko telo sadrži 752 mišića.
• Dizanjem tegova povećavamo misiće i tako ih i ojačavamo, ako ne vezbamo dovoljno misići će propasti.
1.4. Nervni sistem
• Mozak • Nervna ćelija
1.5. Brze pitalice
• Koji skeletni organ se sastoji od
33 ili 34 pršljenova?
• Gde se nalazi najveći mišić
ljudskog tela?
1.5. Brze pitalice
U toku dana naše telo Œßňēĥœťő
pa je potrebno uneti bar 2l ňēĥœ
u organizam.
1.6. Žlezde sa unutrašnjim lučenjem
• Hipofiza.
• Hipofiza je žlezda sa unutrašnjim lučenjem koja kontroliše rad našeg
organizma putem hormona.
• Zanimljivosti :
• Alkohol ima razarujuće dejstvo na hormone.
• Stres povećava nivo hormona.
1.6. Hipofiza
1.7. Sistem za varenje hrane
• Hrana snabdeva organizam energijom neophodno za njegovo funkcionisanje.- Varenje je proces mehaničke i
hemijske razlaganje hrane.
• Mehaničkom obradom hrana se omekšava i usitnjava.
• Hemijsko razlaganje se obavlja pomoću sokova za varenje čiji su sastojci ezimi.
• Enzimi su posebni proteini koji ubrzavaju razlaganje hrane na sitnije delove.
• Sistem organa za varenje čine: Usna duplja→Ždrelo → Jednjak → Želudac → Tanko, debelo crevo sa analnim
otvorom.
• Tanko crevo nastavlja se na želudac i smešteno je u trbušnoj duplji. U njemu je glavni proces varenja hrane.
• Tanko crevo započinje sa dvanaestopalačnim crevom, u koje se izlivaju odvodni kanali jetre i gušterače.
• Slepo crevo se nalazi na početku debelog creva. Ono je kod čoveka izgubilo funkciju u varenju hrane, zbog
prelaska dominantne ishrane biljnom na životinjsku hranu.
• Debelo crevo prihvata preostali nesvareni sadržaj hrane.
• Funkcija debelog creva je vraćanje viška vode i minerala u krv i stvaranje izmeta.
• Proces varenja odvija se bez uticaja naše volje,zahvaljući autononom nervnom sistemu.
1.7. Sistem za varenje hrane
• Usna duplja je deo organa za varenje.U ustima se nalaze: zubi, jezik i
pljuvačne žlezde.
• Zubi su koštani organi usadjeni u gornjoj i donjoj vilici.
• Odrastao čovek ima 32 zuba po 16 u gornjoj i donjoj vilici.
Sekutići (4 )
Očnjaci (2 )
Pretkutnjaci (4 )
Kutnjaci (6 )
• Zub se sastoji od: krunice,vrata i korena.
• Jezik je mišićni organ na kome se nalaze kvržice koje registruju ukus hrane.
1.8. Sistem organa za cirkulaciju
• Srce je mišićni organ koji je centar sistema krvotoka i ima ulogu pumpanja krvi po celom telu kroz
mrežu krvnih sudova.
• Srce je jedini mišić, koji radi od naseg rodjenja a zaustavlja se kada umremo.
• Otkucaji srca kod zena su brzi od otkucaja muškaraca.
• Ljudsko srce nastavlja da lupa čak i kada ga izvadimo iz tela i iscepamo na komadiće.
• Srce prosecne odrasle osobe sposobno je da ispumpa 15 hiljada litara krvi dnevno.
• Leva strana srca je veća i jača od desne.
• Srce godišnje otkuca blizu 30 miliona puta.
• Srce kao glavni krvotok ima snagu koja varira od 1 do 5 vati u minuti sto je jednako 1 sijalici od 60
vati.
• Srce je veličine zatvorene veće šake.
• Srce može da tezi izmedju 200 do 425g.
• Svake godine umre 7,2 miliona ljudi od srčanih oboljenja.
1.8. Sistem organa za cirkulaciju
1.9. Sistem organa za izlučivanje
• U organizmu čoveka, kao posledica stalnih metaboličkih procesa,
proizvode supstance i energija koji su neophodni za njegovo
funkcionisanje. Tom prilikom nastaju i štetne supstance koje iz ćelija
prelaze u krv. Zahvanjujući sistemu organa za izlučivanje krv se
prečišćava, a štetne supstance se izdvajaju i uklanjaju iz organizma.
• Sistem organa za izlučivanje čine: bubrezi, mokraćovodi, mokraćna
bešika i mokraćna cev.
• Bubrezi su parni organi pasuljastog oblika. Smšteni su pored kičme u
trbušnoj dublji i zaštićeni slojem masnog tkiva.
1.9. Sistem organa za izlučivanje
Stvaranje mokraće
• Iz krvne plazme izdvaja se žućkasta tečnost koja sadrži vodu s rastvorenim
solima, šećer i štetne produkte organizma. Ovaj filtrat krvne plazme se zove
primarna mokraća. Dok primarna mokraća prelazi kroz bubrežne kanaliće,
u krv se vraća najvećo deo vode, šećer i neke soli. Na taj način nastaje
sekundarna mokraća-bistra tečnost žute boje koja sadrži oko 96% vode,
produkte razgradnje proteina i druge štetne supstance.
Zanimljivosti
• U čovekovom telu tokom dana se formira oko 1,5L mokraće, a oko 547,5L
godišnje.
• Izlučivanje kod žaba se vrši površinom tela.
1.10. Brze pitalice
U koje kosti su usađeni zubi? Čega ima najviše u mokraći?
1.11. Polni sistem
• Ženski polni sistem se sastoji iz: jajnika, jajovoda, materice, rodnice i stidnice.
• Jajnici su parne polne žlezde smeštene u donjem delu trbušne duplje.
• Jajovodi su uzani cevasti mišićni organi koji povezuju jajnike i matericu.
• Materica je kruškoliki mišićni organ u kome se razvija plod.
• Rodnica je cevasti organ sa debelim mišićnim zidom.
• Stidnica je zajednički naziv za spoljašnje polne organe.
• Period od prvog dana jednog mesečnog ciklusa do prvog sledećeg ciklusa naziva se menstrualni ciklus. Rad
polnih žlezda žena postepeno prestaje oko 50. godine. Ovaj period naziva se klimakterijum ili meno pauza.
• Trudnoća se najčešće završava rađanjem jednog detet. Ponekad dolazi do blizanačke trudnoćekoja se
završava rađanjem dvojki, blizanaca koji mogu biti jednojajčani ili dvojajčani.
• Jednojajčani blizanci razvijaju se iz jedne oplođene jajne ćelije. Jednojajčani blizanci su istog pola i izrazito
slični.
• Ponekad tokom jednog mesečnog ciklusa istovremeno dolazi do sazrevanja dve jajne ćelije, koje oplode dva
spermatozoida. Tako nastaju dvojajčani blizanci koji mogu biti istog ili različitog pola.
1.11. Polni sistem
• Muški polni sistem čine: semenici, pasemenici, semevodi, prostata,
mokraćna cev i polni ud.
• Semenici su parne polne žlezde. Semenici proizvode muški polni
hormon testosteron, pod čijim dejstvom od puberteta nastaju
spermatozoidi.
• Prostata je najveća žlezda koja pripada muškim polnim organima.
Produkti ove žlede zajedno sa spermatozoidima čine semenu tečnost.
• U evropskim zemljama u 18. veku kastracija je bila normalna.
• U polnom sistemu se nalaze najmanje polne ćelije a to su
spermatozoidi.
1.12. Sistem organa za disanje
• Sastavljen je od: Nosa, Ždrela, Grkljana, Dušnika, Dušnice, Pluća.
• Obezbedjuje kiseonik iz spoljašnje sredine, a oslobadja ugljen dioksid.
• Neki organi učestvuju u proizvodnji glasa i govora.
• Disanje se obavlja u dve faze : Udisaj i Izdisaj.
• Pluća su smeštena u grudnom košu i imaju 2 krila.
• Prečaga je mišićna pregrada koja deli grudnu duplju od trbušne.
• Postoji plućno i ćelijsko disanje.
Zanimljivosti:
• Čovek može da zadrži dah od 30 - 60 sekundi.
• Ginisov rekorder je zadržao 22 minuta vazduh.
• Čestice prilikom kijanja putuju 60km/h.
1.12. Sistem organa za disanje
Hvala na pažnji!

More Related Content

What's hot

Osobine živih bića
Osobine živih bićaOsobine živih bića
Osobine živih bića
Ivana Damnjanović
 
Građa ćelije - 7. razred, Dunja Ercegovčević
Građa ćelije - 7. razred, Dunja ErcegovčevićGrađa ćelije - 7. razred, Dunja Ercegovčević
Građa ćelije - 7. razred, Dunja Ercegovčevićplavaplaneta
 
Mišićni sistem
Mišićni sistemMišićni sistem
Mišićni sistem
Ivana Damnjanović
 
Ćelija
ĆelijaĆelija
Ćelija
Ena Horvat
 
Fotosinteza
FotosintezaFotosinteza
Fotosinteza
Ivana Damnjanović
 
Biocenoza
BiocenozaBiocenoza
PRAŽIVOTINJE-AMEBE*
PRAŽIVOTINJE-AMEBE*PRAŽIVOTINJE-AMEBE*
PRAŽIVOTINJE-AMEBE*
Ivana Damnjanović
 
Biljna i zivotinjska celija
Biljna i zivotinjska celijaBiljna i zivotinjska celija
Biljna i zivotinjska celija
Tanja Jovanović
 
Fotosinteza, disanje i transpiracija
Fotosinteza, disanje i transpiracijaFotosinteza, disanje i transpiracija
Fotosinteza, disanje i transpiracija
Tanja Jovanović
 
Skeletni sistem
Skeletni sistemSkeletni sistem
Skeletni sistem
Ivana Damnjanović
 
Sistem organa za razmnožavanje
Sistem organa za razmnožavanjeSistem organa za razmnožavanje
Sistem organa za razmnožavanje
Ivana Damnjanović
 
Nervni sistem čoveka
Nervni sistem čovekaNervni sistem čoveka
Nervni sistem čoveka
Ivana Damnjanović
 
Odnosi ishrane
Odnosi ishraneOdnosi ishrane
Lanac ishrane i trofička piramida
Lanac ishrane i trofička piramidaLanac ishrane i trofička piramida
Lanac ishrane i trofička piramida
Ivana Damnjanović
 
Oprašivanje i oplođenje
Oprašivanje i oplođenjeOprašivanje i oplođenje
Oprašivanje i oplođenje
Ivana Damnjanović
 
20. Nadrazljivost
20. Nadrazljivost20. Nadrazljivost
20. Nadrazljivost
ppnjbiljana
 
Endokrini sistem
Endokrini sistemEndokrini sistem
Endokrini sistem
Ivana Damnjanović
 

What's hot (20)

Osobine živih bića
Osobine živih bićaOsobine živih bića
Osobine živih bića
 
Građa ćelije - 7. razred, Dunja Ercegovčević
Građa ćelije - 7. razred, Dunja ErcegovčevićGrađa ćelije - 7. razred, Dunja Ercegovčević
Građa ćelije - 7. razred, Dunja Ercegovčević
 
Mišićni sistem
Mišićni sistemMišićni sistem
Mišićni sistem
 
Ćelija
ĆelijaĆelija
Ćelija
 
Fotosinteza
FotosintezaFotosinteza
Fotosinteza
 
Ćelija
ĆelijaĆelija
Ćelija
 
Biocenoza
BiocenozaBiocenoza
Biocenoza
 
Ćelija
ĆelijaĆelija
Ćelija
 
PRAŽIVOTINJE-AMEBE*
PRAŽIVOTINJE-AMEBE*PRAŽIVOTINJE-AMEBE*
PRAŽIVOTINJE-AMEBE*
 
Biljna i zivotinjska celija
Biljna i zivotinjska celijaBiljna i zivotinjska celija
Biljna i zivotinjska celija
 
Fotosinteza, disanje i transpiracija
Fotosinteza, disanje i transpiracijaFotosinteza, disanje i transpiracija
Fotosinteza, disanje i transpiracija
 
Skeletni sistem
Skeletni sistemSkeletni sistem
Skeletni sistem
 
Sistem organa za razmnožavanje
Sistem organa za razmnožavanjeSistem organa za razmnožavanje
Sistem organa za razmnožavanje
 
Nervni sistem čoveka
Nervni sistem čovekaNervni sistem čoveka
Nervni sistem čoveka
 
Odnosi ishrane
Odnosi ishraneOdnosi ishrane
Odnosi ishrane
 
Lanac ishrane i trofička piramida
Lanac ishrane i trofička piramidaLanac ishrane i trofička piramida
Lanac ishrane i trofička piramida
 
Oprašivanje i oplođenje
Oprašivanje i oplođenjeOprašivanje i oplođenje
Oprašivanje i oplođenje
 
Stablo
StabloStablo
Stablo
 
20. Nadrazljivost
20. Nadrazljivost20. Nadrazljivost
20. Nadrazljivost
 
Endokrini sistem
Endokrini sistemEndokrini sistem
Endokrini sistem
 

Similar to Gradja čoveka

Žlezde sa unutrašnjim lučenjem
Žlezde sa unutrašnjim lučenjemŽlezde sa unutrašnjim lučenjem
Žlezde sa unutrašnjim lučenjem
Elementary School "Bora Lazić"
 
7. razred, matura
7. razred, matura7. razred, matura
Endokrini sistem
Endokrini sistemEndokrini sistem
Endokrini sistem
Simonida Vukobrat
 
Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.
Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.
Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.
Ena Horvat
 
физиологија урадила Барбара Каназир
физиологија урадила Барбара Каназирфизиологија урадила Барбара Каназир
физиологија урадила Барбара КаназирVioleta Djuric
 
Disanje.pptx
Disanje.pptxDisanje.pptx
Disanje.pptx
sanjans2
 
Спољашња и унутрашња грађа човека 6. разред.pptx
Спољашња и унутрашња грађа човека 6. разред.pptxСпољашња и унутрашња грађа човека 6. разред.pptx
Спољашња и унутрашња грађа човека 6. разред.pptx
Zivan Bacujkov
 
Tvoje telo
Tvoje teloTvoje telo
Tvoje telo
mirjanamitrovi1
 
физиологија телесних течности
физиологија телесних течностифизиологија телесних течности
физиологија телесних течностиSanja Kovacevic
 
Sistem za ekskreciju i oboljenja ekskretornog sistema
Sistem za ekskreciju i oboljenja ekskretornog sistemaSistem za ekskreciju i oboljenja ekskretornog sistema
Sistem za ekskreciju i oboljenja ekskretornog sistema
Elementary School "Bora Lazić"
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
Ena Horvat
 
Varenje, disanje, krvni sistem kicmenjaka
Varenje, disanje, krvni sistem kicmenjakaVarenje, disanje, krvni sistem kicmenjaka
Varenje, disanje, krvni sistem kicmenjakaDanijela Djordjevic
 
Ендокрини систем
Ендокрини системЕндокрини систем
Ендокрини систем
Violeta Djuric
 
Biologija - Sistem za cirkulaciju telesnih tečnosti - Dulović Irena - Radica...
Biologija - Sistem za cirkulaciju telesnih tečnosti - Dulović Irena -  Radica...Biologija - Sistem za cirkulaciju telesnih tečnosti - Dulović Irena -  Radica...
Biologija - Sistem za cirkulaciju telesnih tečnosti - Dulović Irena - Radica...nasaskolatakmicenja1
 
Endokrini anatomija fiziologija
Endokrini  anatomija fiziologija Endokrini  anatomija fiziologija
Endokrini anatomija fiziologija
Jovan Šarac
 
18 217 endokrini sistem
18 217 endokrini sistem18 217 endokrini sistem
18 217 endokrini sistem
Ljubica Lalić Profesorski Profil
 

Similar to Gradja čoveka (20)

Žlezde sa unutrašnjim lučenjem
Žlezde sa unutrašnjim lučenjemŽlezde sa unutrašnjim lučenjem
Žlezde sa unutrašnjim lučenjem
 
7. razred, matura
7. razred, matura7. razred, matura
7. razred, matura
 
Endokrini sistem
Endokrini sistemEndokrini sistem
Endokrini sistem
 
Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.
Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.
Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.
 
Varenje
VarenjeVarenje
Varenje
 
физиологија урадила Барбара Каназир
физиологија урадила Барбара Каназирфизиологија урадила Барбара Каназир
физиологија урадила Барбара Каназир
 
Disanje.pptx
Disanje.pptxDisanje.pptx
Disanje.pptx
 
Спољашња и унутрашња грађа човека 6. разред.pptx
Спољашња и унутрашња грађа човека 6. разред.pptxСпољашња и унутрашња грађа човека 6. разред.pptx
Спољашња и унутрашња грађа човека 6. разред.pptx
 
Tvoje telo
Tvoje teloTvoje telo
Tvoje telo
 
физиологија телесних течности
физиологија телесних течностифизиологија телесних течности
физиологија телесних течности
 
Sistem za ekskreciju i oboljenja ekskretornog sistema
Sistem za ekskreciju i oboljenja ekskretornog sistemaSistem za ekskreciju i oboljenja ekskretornog sistema
Sistem za ekskreciju i oboljenja ekskretornog sistema
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
 
Varenje, disanje, krvni sistem kicmenjaka
Varenje, disanje, krvni sistem kicmenjakaVarenje, disanje, krvni sistem kicmenjaka
Varenje, disanje, krvni sistem kicmenjaka
 
Histologija - tkiva
Histologija - tkivaHistologija - tkiva
Histologija - tkiva
 
Ендокрини систем
Ендокрини системЕндокрини систем
Ендокрини систем
 
Biologija - Sistem za cirkulaciju telesnih tečnosti - Dulović Irena - Radica...
Biologija - Sistem za cirkulaciju telesnih tečnosti - Dulović Irena -  Radica...Biologija - Sistem za cirkulaciju telesnih tečnosti - Dulović Irena -  Radica...
Biologija - Sistem za cirkulaciju telesnih tečnosti - Dulović Irena - Radica...
 
Endokrini anatomija fiziologija
Endokrini  anatomija fiziologija Endokrini  anatomija fiziologija
Endokrini anatomija fiziologija
 
18 217 endokrini sistem
18 217 endokrini sistem18 217 endokrini sistem
18 217 endokrini sistem
 
Endokrini sistem
Endokrini sistem Endokrini sistem
Endokrini sistem
 
Krv
KrvKrv
Krv
 

More from Elementary School "Bora Lazić"

Ptice
PticePtice
Nervni sistem
Nervni sistemNervni sistem
Gljive
GljiveGljive
Potpora i pokretljivost
Potpora i pokretljivostPotpora i pokretljivost
Potpora i pokretljivost
Elementary School "Bora Lazić"
 
Mora
MoraMora
Izumrli gmizavci
Izumrli gmizavciIzumrli gmizavci
Mahovine, osnovne osobine, građa, raznovrsnost i značaj
Mahovine, osnovne osobine, građa, raznovrsnost i značajMahovine, osnovne osobine, građa, raznovrsnost i značaj
Mahovine, osnovne osobine, građa, raznovrsnost i značaj
Elementary School "Bora Lazić"
 
Gmizavci, građa, raznovrsnost i značaj
Gmizavci, građa, raznovrsnost i značajGmizavci, građa, raznovrsnost i značaj
Gmizavci, građa, raznovrsnost i značaj
Elementary School "Bora Lazić"
 
Nestajanje biljnih i zivotinjskih vrsta
Nestajanje biljnih i zivotinjskih vrstaNestajanje biljnih i zivotinjskih vrsta
Nestajanje biljnih i zivotinjskih vrsta
Elementary School "Bora Lazić"
 
Alge - odlike, raznovrsnost i značaj
Alge - odlike, raznovrsnost i značaj Alge - odlike, raznovrsnost i značaj
Alge - odlike, raznovrsnost i značaj
Elementary School "Bora Lazić"
 
Prelazak na kopneni način života, vodozemci
Prelazak na kopneni način života, vodozemciPrelazak na kopneni način života, vodozemci
Prelazak na kopneni način života, vodozemci
Elementary School "Bora Lazić"
 
Cirkulatorni sistem
Cirkulatorni sistemCirkulatorni sistem
Cirkulatorni sistem
Elementary School "Bora Lazić"
 
Ribe
RibeRibe
Rast i pokreti biljaka, biljni hormoni
Rast i pokreti biljaka, biljni hormoniRast i pokreti biljaka, biljni hormoni
Rast i pokreti biljaka, biljni hormoni
Elementary School "Bora Lazić"
 
Hordati, uvodno predavanje, 6. razred
Hordati, uvodno predavanje, 6. razredHordati, uvodno predavanje, 6. razred
Hordati, uvodno predavanje, 6. razred
Elementary School "Bora Lazić"
 
Insekti
InsektiInsekti
Nacionalni parkovi
Nacionalni parkoviNacionalni parkovi
Bolesti zavisnosti
Bolesti zavisnostiBolesti zavisnosti
Mekušci
MekušciMekušci

More from Elementary School "Bora Lazić" (20)

Ptice
PticePtice
Ptice
 
Nervni sistem
Nervni sistemNervni sistem
Nervni sistem
 
Gljive
GljiveGljive
Gljive
 
Potpora i pokretljivost
Potpora i pokretljivostPotpora i pokretljivost
Potpora i pokretljivost
 
Cula
CulaCula
Cula
 
Mora
MoraMora
Mora
 
Izumrli gmizavci
Izumrli gmizavciIzumrli gmizavci
Izumrli gmizavci
 
Mahovine, osnovne osobine, građa, raznovrsnost i značaj
Mahovine, osnovne osobine, građa, raznovrsnost i značajMahovine, osnovne osobine, građa, raznovrsnost i značaj
Mahovine, osnovne osobine, građa, raznovrsnost i značaj
 
Gmizavci, građa, raznovrsnost i značaj
Gmizavci, građa, raznovrsnost i značajGmizavci, građa, raznovrsnost i značaj
Gmizavci, građa, raznovrsnost i značaj
 
Nestajanje biljnih i zivotinjskih vrsta
Nestajanje biljnih i zivotinjskih vrstaNestajanje biljnih i zivotinjskih vrsta
Nestajanje biljnih i zivotinjskih vrsta
 
Alge - odlike, raznovrsnost i značaj
Alge - odlike, raznovrsnost i značaj Alge - odlike, raznovrsnost i značaj
Alge - odlike, raznovrsnost i značaj
 
Prelazak na kopneni način života, vodozemci
Prelazak na kopneni način života, vodozemciPrelazak na kopneni način života, vodozemci
Prelazak na kopneni način života, vodozemci
 
Cirkulatorni sistem
Cirkulatorni sistemCirkulatorni sistem
Cirkulatorni sistem
 
Ribe
RibeRibe
Ribe
 
Rast i pokreti biljaka, biljni hormoni
Rast i pokreti biljaka, biljni hormoniRast i pokreti biljaka, biljni hormoni
Rast i pokreti biljaka, biljni hormoni
 
Hordati, uvodno predavanje, 6. razred
Hordati, uvodno predavanje, 6. razredHordati, uvodno predavanje, 6. razred
Hordati, uvodno predavanje, 6. razred
 
Insekti
InsektiInsekti
Insekti
 
Nacionalni parkovi
Nacionalni parkoviNacionalni parkovi
Nacionalni parkovi
 
Bolesti zavisnosti
Bolesti zavisnostiBolesti zavisnosti
Bolesti zavisnosti
 
Mekušci
MekušciMekušci
Mekušci
 

Gradja čoveka

  • 1. Projekat učenika sedmog razreda: Građa čoveka
  • 2. 1.1 Kožni sistem • Koža je spoljašnji omotač našeg tela i štiti nas od raznih uticaja iz spoljašnjosti. Ali pored toga radi još po nešto... • Ukoliko je izložena visokim temperaturama koža može da ispusti do 1l znoja. • Koža odraslog čoveka može biti teška oko 4kg i dugačka preko 20m.
  • 3. 1.2. Skeletni sistem • 1) Odraslo ljudsko telo ima 206 kostiju. • 2) U ljudskom stopalu ima 24 kosti. • 3) Ljudska ruka zajedno sa zglobom ima 54 kosti. • 4) Butna kost je najduža i najjača kost u ljudskom skeletu. • 5) Stapes u srednjem uhu je najmanja i najlakša kost u ljudskom skeletu. • 6) Ruke su medju najčešće slomljenm kostima kod odrasle osobe. Kod dece najčešće je polomljena ključna kost. • 7) Kosti prestaju da rastu u dužinu tokom puberteta, a gustina i snaga kostiju će se menjati tokom života. • 8) Jedina kost u ljudskom telu koja nije povezana sa ostalim kostima je kost u obliku slova V i nalazi se ispod jezika. • 9) Kosti funkcionišu kao skelet ljudskog tela, dozvoljavaju delovima tela da se kreću i štite organe od oštećenja prilikom udarca. • 10) Spojnice su mesto gde se susreću ili povezuju dve kosti.
  • 4. 1.2. Skeletni sistem • U ljudskom telu se nalazi Āßāğĕ od 33 ili 34 Ğœţē kao potpora...
  • 5. 1.3. Mišićni sistem • Sve pokrete tela, od treptaja oka do skoka u visinu, omogućuju mišići. Od mišića zavisi, čak, i varenje hrane kao i prtok krvi kroz organizam. Mišićna masa našeg tela sastoji se od tri grupe mišića. • U prvu grupu spadaju poprečno-prugasti mišići kojima upravlja mozak. Ova grupa zajedno sa skeletom i tetivama odgovorna je za sve vrste pokreta, počevši od osmeha do trčanja uz stepenice. • U drugu grupu spadaju glatki mišići - zovu se tako zbog njihovog izgleda pod mikroskopom • Treću grupu predstavlja srčani mišić koji čini glavni deo srca. • Mišićni sistem zajedno sa skeletnim čini aparat za kretanje; osim toga on učestvuje u mnogim fiziološkim procesima: • ishrani; • disanju; • cirkulaciji krvi. • Najveći mišić je gluteus. • Ljudsko telo sadrži 752 mišića. • Dizanjem tegova povećavamo misiće i tako ih i ojačavamo, ako ne vezbamo dovoljno misići će propasti.
  • 6. 1.4. Nervni sistem • Mozak • Nervna ćelija
  • 7. 1.5. Brze pitalice • Koji skeletni organ se sastoji od 33 ili 34 pršljenova? • Gde se nalazi najveći mišić ljudskog tela?
  • 8. 1.5. Brze pitalice U toku dana naše telo Œßňēĥœťő pa je potrebno uneti bar 2l ňēĥœ u organizam.
  • 9. 1.6. Žlezde sa unutrašnjim lučenjem • Hipofiza. • Hipofiza je žlezda sa unutrašnjim lučenjem koja kontroliše rad našeg organizma putem hormona. • Zanimljivosti : • Alkohol ima razarujuće dejstvo na hormone. • Stres povećava nivo hormona.
  • 11. 1.7. Sistem za varenje hrane • Hrana snabdeva organizam energijom neophodno za njegovo funkcionisanje.- Varenje je proces mehaničke i hemijske razlaganje hrane. • Mehaničkom obradom hrana se omekšava i usitnjava. • Hemijsko razlaganje se obavlja pomoću sokova za varenje čiji su sastojci ezimi. • Enzimi su posebni proteini koji ubrzavaju razlaganje hrane na sitnije delove. • Sistem organa za varenje čine: Usna duplja→Ždrelo → Jednjak → Želudac → Tanko, debelo crevo sa analnim otvorom. • Tanko crevo nastavlja se na želudac i smešteno je u trbušnoj duplji. U njemu je glavni proces varenja hrane. • Tanko crevo započinje sa dvanaestopalačnim crevom, u koje se izlivaju odvodni kanali jetre i gušterače. • Slepo crevo se nalazi na početku debelog creva. Ono je kod čoveka izgubilo funkciju u varenju hrane, zbog prelaska dominantne ishrane biljnom na životinjsku hranu. • Debelo crevo prihvata preostali nesvareni sadržaj hrane. • Funkcija debelog creva je vraćanje viška vode i minerala u krv i stvaranje izmeta. • Proces varenja odvija se bez uticaja naše volje,zahvaljući autononom nervnom sistemu.
  • 12. 1.7. Sistem za varenje hrane • Usna duplja je deo organa za varenje.U ustima se nalaze: zubi, jezik i pljuvačne žlezde. • Zubi su koštani organi usadjeni u gornjoj i donjoj vilici. • Odrastao čovek ima 32 zuba po 16 u gornjoj i donjoj vilici. Sekutići (4 ) Očnjaci (2 ) Pretkutnjaci (4 ) Kutnjaci (6 ) • Zub se sastoji od: krunice,vrata i korena. • Jezik je mišićni organ na kome se nalaze kvržice koje registruju ukus hrane.
  • 13. 1.8. Sistem organa za cirkulaciju • Srce je mišićni organ koji je centar sistema krvotoka i ima ulogu pumpanja krvi po celom telu kroz mrežu krvnih sudova. • Srce je jedini mišić, koji radi od naseg rodjenja a zaustavlja se kada umremo. • Otkucaji srca kod zena su brzi od otkucaja muškaraca. • Ljudsko srce nastavlja da lupa čak i kada ga izvadimo iz tela i iscepamo na komadiće. • Srce prosecne odrasle osobe sposobno je da ispumpa 15 hiljada litara krvi dnevno. • Leva strana srca je veća i jača od desne. • Srce godišnje otkuca blizu 30 miliona puta. • Srce kao glavni krvotok ima snagu koja varira od 1 do 5 vati u minuti sto je jednako 1 sijalici od 60 vati. • Srce je veličine zatvorene veće šake. • Srce može da tezi izmedju 200 do 425g. • Svake godine umre 7,2 miliona ljudi od srčanih oboljenja.
  • 14. 1.8. Sistem organa za cirkulaciju
  • 15. 1.9. Sistem organa za izlučivanje • U organizmu čoveka, kao posledica stalnih metaboličkih procesa, proizvode supstance i energija koji su neophodni za njegovo funkcionisanje. Tom prilikom nastaju i štetne supstance koje iz ćelija prelaze u krv. Zahvanjujući sistemu organa za izlučivanje krv se prečišćava, a štetne supstance se izdvajaju i uklanjaju iz organizma. • Sistem organa za izlučivanje čine: bubrezi, mokraćovodi, mokraćna bešika i mokraćna cev. • Bubrezi su parni organi pasuljastog oblika. Smšteni su pored kičme u trbušnoj dublji i zaštićeni slojem masnog tkiva.
  • 16. 1.9. Sistem organa za izlučivanje Stvaranje mokraće • Iz krvne plazme izdvaja se žućkasta tečnost koja sadrži vodu s rastvorenim solima, šećer i štetne produkte organizma. Ovaj filtrat krvne plazme se zove primarna mokraća. Dok primarna mokraća prelazi kroz bubrežne kanaliće, u krv se vraća najvećo deo vode, šećer i neke soli. Na taj način nastaje sekundarna mokraća-bistra tečnost žute boje koja sadrži oko 96% vode, produkte razgradnje proteina i druge štetne supstance. Zanimljivosti • U čovekovom telu tokom dana se formira oko 1,5L mokraće, a oko 547,5L godišnje. • Izlučivanje kod žaba se vrši površinom tela.
  • 17. 1.10. Brze pitalice U koje kosti su usađeni zubi? Čega ima najviše u mokraći?
  • 18. 1.11. Polni sistem • Ženski polni sistem se sastoji iz: jajnika, jajovoda, materice, rodnice i stidnice. • Jajnici su parne polne žlezde smeštene u donjem delu trbušne duplje. • Jajovodi su uzani cevasti mišićni organi koji povezuju jajnike i matericu. • Materica je kruškoliki mišićni organ u kome se razvija plod. • Rodnica je cevasti organ sa debelim mišićnim zidom. • Stidnica je zajednički naziv za spoljašnje polne organe. • Period od prvog dana jednog mesečnog ciklusa do prvog sledećeg ciklusa naziva se menstrualni ciklus. Rad polnih žlezda žena postepeno prestaje oko 50. godine. Ovaj period naziva se klimakterijum ili meno pauza. • Trudnoća se najčešće završava rađanjem jednog detet. Ponekad dolazi do blizanačke trudnoćekoja se završava rađanjem dvojki, blizanaca koji mogu biti jednojajčani ili dvojajčani. • Jednojajčani blizanci razvijaju se iz jedne oplođene jajne ćelije. Jednojajčani blizanci su istog pola i izrazito slični. • Ponekad tokom jednog mesečnog ciklusa istovremeno dolazi do sazrevanja dve jajne ćelije, koje oplode dva spermatozoida. Tako nastaju dvojajčani blizanci koji mogu biti istog ili različitog pola.
  • 19. 1.11. Polni sistem • Muški polni sistem čine: semenici, pasemenici, semevodi, prostata, mokraćna cev i polni ud. • Semenici su parne polne žlezde. Semenici proizvode muški polni hormon testosteron, pod čijim dejstvom od puberteta nastaju spermatozoidi. • Prostata je najveća žlezda koja pripada muškim polnim organima. Produkti ove žlede zajedno sa spermatozoidima čine semenu tečnost. • U evropskim zemljama u 18. veku kastracija je bila normalna. • U polnom sistemu se nalaze najmanje polne ćelije a to su spermatozoidi.
  • 20. 1.12. Sistem organa za disanje • Sastavljen je od: Nosa, Ždrela, Grkljana, Dušnika, Dušnice, Pluća. • Obezbedjuje kiseonik iz spoljašnje sredine, a oslobadja ugljen dioksid. • Neki organi učestvuju u proizvodnji glasa i govora. • Disanje se obavlja u dve faze : Udisaj i Izdisaj. • Pluća su smeštena u grudnom košu i imaju 2 krila. • Prečaga je mišićna pregrada koja deli grudnu duplju od trbušne. • Postoji plućno i ćelijsko disanje. Zanimljivosti: • Čovek može da zadrži dah od 30 - 60 sekundi. • Ginisov rekorder je zadržao 22 minuta vazduh. • Čestice prilikom kijanja putuju 60km/h.
  • 21. 1.12. Sistem organa za disanje