Listopadne šume čine 21% svjetskih šumskih površina i bogate su raznolikim biljnim i životinjskim vrstama. Ove šume se nalaze u umjerenim klimatskim područjima, a zbog zagađenja i krčenja, mnoge su uništene, ali se sada zalaže za njihovo pošumljavanje. U listopadnim šumama postoje slojevi drveća, grmlja i prizemnog sloja te različite vrste životinja koje pridonose ekosustavu.

1. LISTOPADNE ŠUME
Katarina Čamber, prof.

2.  Listopadne šume čine 21% šumskih površina na svijetu. Jedna od
značajka listopadnih šuma je da su bogate stanište brojnim biljnim i
životinjskim vrstama

3.  Listopadne šume rastu u umjerenom pojasu gdje su zime blage, a ljeta
topla, dakle gdje vlada umjereno-kontinentalna klima.
 Tlo je smeđe i bogato humusom, stoga je veoma pogodno za razvoj
poljoprivrede
 Baš iz tog razloga, ali i zbog velikog zagađenja, danas je znatna količina
listopadnih šuma uništena, ali se sve više vodi briga o njihovom
pošumljavanju

4.  Na jesen se listopadne šume prilagođavaju nepovoljnim vremenskim
uvjetima koji slijede - niskim temperaturama, snijegu, mrazu.
 Tako dolazi do opadanja lišća kod listopadnog drveća, pupoljci se zaštićuju
listićima prekrivenim dlakama i smolom, a stabla i grane debelom korom.

5. ŠUME BUKVE
 Guste krošnje
 Malo svjetla prodire-
SJENOVITE ŠUME
Zbog toga nema toliko
biljnih i životinjskih vrsta
u nižim slojevima šume

6. ŠUME HRASTA
 Rjeđa krošnja
 Svjetlost dopire u najniže
slojeve- SVIJETLE ŠUME
 Bujan rast grmlja i biljaka u
nižim slojevina

7. Slojevi u
šumi
Sloj drveća
Sloj grmlja
Prizemni sloj-NADZEMNA
SLOJEVITOST
Sloj korjenja-PODZEMNA
SLOJEVITOST

8. PRIZEMNI SLOJ
 Krtica, miš, žabe, mravi, puževi, sljepić, zec

9.  GUJAVICA-prirodni orač tla
-sudjeluje u stvaranju humusa
 JEŽ- spava zimski san u gnijezdu-među
korijenjem grmlja
-hrani se gujavicama, puževima,
kukcima… itd.
 Pjegavi daždevnjak – vodozemac , žute
pjege koje upozoravaju na otrov koji
izlučuje kroz kožu
- zakonom zaštićen

10. SLOJ GRMLJA
 Jelen,srna,jazavac,vuk,medvjed,divlja svinja

11. PTICE PJEVICE
 Slavuj,sjenica,zeba kos,carić

12.  Lisica danju u podzemnom brlogu
 Lovi noću – zečeve miševe ptice
 Jede plodove
 Prenosi bjesnoću
 Srna aktivna u sumraku i noću
 Jede lišće travu plodove žir te zimi koru
drveća
 Plijen vuku, medvjedu

13. SLOJ DRVEĆA
 BESKRALJEŠNJACI:
 Jelenak –čeljust nalik
jelenjim rogovima , kao
ličinka hrani se trulim
drvećem
-hrana šojkama, kunama i
djetlićima
 Leptir gubar –odrasli nisu
štetni , gusjenice se
hrane zelenim listovima
 Ose šiškarice –polažu
jaja u hrastove pupoljke
, kada se izlegnu
oslobađaju tvar koja na
grančici stvara šišku

14. SLOJ DRVEĆA
 Kralješnjaci:
 Vjeverica –kitnjast rep , ne
spava zimski san
neprijatelji su kune i
jastrebovi
 Kuna bjelica živi u
naseljima hrani se
miševima, štakorima i
peradi , love je zbog krzna
 Žuna ptica stanarica ,
šiljasti kljun buši rupe ,
ljepljiv jezik
 Jastreb ptica grabljivica
lovi ptice i male sisavce ,
zimi dolazi u dvorišta i lovi
perad

15. PRIZEMNI SLOJ
 Zeljaste biljke,
mahovine, paprati, gljive
i lišajevi
 Proljetnice visibaba
šafran šumarica jaglac
-cvjetaju prije nego drveće
olista
-zimi preživljavaju u obliku
podzemne biljke lukovice
 Mahovine obrastaju
panjeve i stabla, zelene i
zimi
 Paprati nemaju cvjetove,
imaju peraste listove

16. PRIZEMNI
SLOJ
 Gljive
 Vrganj, rujnica, lisčarka,
pečurka
 Muhara i zelena pupavka –vrlo
otrovne
 Gljive razlažu uginule
organizme i hrane ostacima
uginulih biljaka i životinja

17. SLOJ GRMLJA
 Lijeska razgranati listopadni grm, 7m
-muški cvat resa a ženski cvijet pup
-plod je lješnjak
-oprašuje vjetar
 Kupina
-bodlje –prihvaća i penje se uz podlogu
-zaštita od biljoždera
 Divlja ruža
-trn kao zaštita od biljoždera
-plod šipak

18. SLOJ DRVEĆA
 Hrast lužnjak područje Slavonije
 Hrast kitnjak sjeverna Hrvatska
 Bukva glatka siva kora
 Obični grab listovi duguljasti
-okriljena sjemenka
-raznosi je vjetar

19. SLOJ DRVEĆA
 Žuta imela
-poluparazit
-iz drveta crpi vodu s
mineralnim tvarima- pomoću
sisulja
-bobe
-raznose ih ptice izmetom te
će nići samo na drvetu