Kopnena područja na Zemlji

1. MEDITERANSKE
VAZDAZELENE
ŠUME
Katarina Čamber, prof.

2. Kopnena područja zauzimaju mnogo manju površinu od vodenih. Pripada
im manje od trećine Zemljine površine
Posljedice različitih klimatskih promjena koje se mijenjaju od polova
prema ekvatoru su vegetacijske zone. Najizrazitije promjene su promjene
temperature i vlažnosti zraka. Idući od polova prema ekvatoru
razlikujemo:
1. POLARNA PODRUČJA
2. TUNDRE
3. TAJGE
4. LISTOPADNE ŠUME
5. VLAŽNE TROPSKE ŠUME
6. MEDITERANSKE VAZDAZELENE ŠUME
7. STEPE
8. PUSTINJE

3. Gdje se nalaze mediteranske
vazdazelene šume?
Razvijene su u područjima gdje ljeti vlada suša.
Mediteranske šume i makije su biom s umjerenom klimom, kojeg
karakteriziraju suha ljeta i kišovite zime.
Ljeto je obično vruće, ali može biti prohladno na obalama nekih
mora, kao blizu San Franciscoa, jer je more tu hladno.
Zime su obično umjerene do prohladne na obalnim mjestima, a
mogu biti hladne u mjestima udaljenijim od mora ili na većim
visinama.
Eko-regije mediteranskih šuma postoje na pet mjesta na
svijetu.Možemo ih naći oko Sredozemnog mora, u Kaliforniji, u
centralnom Čileu, na jugozapadu Australije i u Western Capeu u
Južnoj Africi.

5. Raznolikost vazdazelenih šuma
Tipovi vegetacije variraju od šuma, do savana, makija i travnjaka.
Veliki dio drvenastih biljaka iz regija sa mediteranskom klimom su
sklerofilne.
Sklerofilne biljke uglavnom imaju maleno, tamno lišće pokriveno voskastim
vanjskim slojem kako bi održalo vlažnost tijekom sušnih ljetnih mjeseci.
Sve ove regije su vrlo raznolike i sveukupno sadrže 10% svih vrsta biljaka
na Zemlji.
Finbos i šikare jugozapadne Australije imaju floru koja je značajno
raznolikija nego u drugim ekoregijama, iako je bilo koja mediteranska
makija opet bogatija u vrstama i endemima u odnosu na druge regije u
kojima uopće nema šuma.

7. Biljne zajednice vazdazelenih šuma
Glavne biljne zajednice u ovom biomu su:
1. Šume: mediteranske šume se uglavnom sastoje od širokolisnog drveća poput
hrastova i mješovitih sklerofilnih šuma Kalifornije i Sredozemlja, od šuma
Eucalyptusa na jugozapadu Australije i od šuma Nothofagusa u centralnom Čileu.
Šume se obično nalaze u riparianskim zonama gdje dobijaju više vode ljeti.Šume
bora i hrasta su uobičajene u Kaliforniji.
2. Manje šume: šumarci hrasta su karakteristični za Sredozemlje i Kaliforniju,
zajedno sa manjim šumama bora.
3. Savana i travnjaci: travnjaci u Centralnoj dolini u Kaliforniji su najveća travnata
mediteranska eko-regija, ali su oni većinom iskorišteni za agrikulturu. Tu se
ponegdje mogu naći i maleni šumarci hrasta, oraha i bora.
4. Makija: makije su zimzeleni grmovi i manja drveća.Na nekim mjestima, makije su
glavni oblik vegetacije, a drugdje nastaju degradacijom bivših šuma sječom,
ispašom ili požarima.

8. Životinjski svijet
Ove regije su jedne od najugroženijih na planeti i mnoge od njih su
pretrpjele strašnu degradaciju urbanizacijom i ratarstvom.
Eko-regije oko Sredozemlja su posebno degradirane čovjekovim
aktivnostima, ekstenzivno su izgubile šume, zemljište je erodiralo, a
mnoge biljke i životinje su izumrle ili postale ugrožene.
Usprkos tome mediteranske šume dom su raznovrsnim životinjama:
■ Muhe, skakavci, leptiri, ose:mediteranska šuma dom je
spektakularnog broja vrsta insekata različitih vrsta, koje se u izobilju
razlikuju ovisno o doba godine.

9. ■ Terenski miš: glodavac koji je zbog svoje svestranosti prisutan u
velikom broju ekosustava. Po mogućnosti su biljojedi, iako mogu jesti
male insekte.
■ Zečevi:spadaju u red lagomorfa i vrlo su brojni u sredozemnim
šumama i drugim unutrašnjim dijelovima.
■ Divlje svinje: njihovi modificirani zubni komadi omogućuju im da traže
gomolje i korijenje u šumskom dnu.
■ Jelen i srna: hrane se tvrdokornim vrstama grmlja.
■ Sova :noćni grabežljivac posebno je prilagođena za
lov na miševe i druge male životinje.
■ Lisice