Futurizam, dadaizam

6,301 views

Published on

0 Comments
1 Like
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
6,301
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1,495
Actions
Shares
0
Downloads
124
Comments
0
Likes
1
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Futurizam, dadaizam

  1. 1. FUTURIZAM, DADAIZAMPrva avangarda
  2. 2. Futurizam “Ne postoji više ljepota, samo ona u borbi. Nema više remek djela bez nasilja. Poezija mora biti nasilan napad protiv nepoznatih sila, u cilju njihova pokoravanja te konačne pobjede čovjeka” “Prošlost je nužno inferiorna budućnosti, u njoj ne pronalazimo nikakvih zasluga.” Filippo Tomasso Marinetti, Futuristički Manifest, 1909.
  3. 3. Futurizam Italija, prvo desetljeće 20.st. Paralelan s kubizmom Osnivač – Marinetti, program – F. Manifest (1909) Otpor prema prošlosti, naročito prema tradicionalnoj umjetnosti i pravilima koja su je stoljećima oblikovala veličanje ljubavi prema brzini, tehnologiji, nasilju Automobil, avion, industrijski grad – nova inspiracija umjetnika – veličanje tehnologije kao konačne pobjede čovjeka nad prirodom obuhvaća i druge vidove umjetnosti, kazalište, muziku, arhitekturu, ples, fotografij u, film
  4. 4. Predstavnici u likovnoj umjetnosti (slikarstvo ikiparstvo) Umberto Boccioni Carlo Carra Gino Severini Giacomo Balla Luigi Rusollo
  5. 5. Likovne karakteristike Dinamizam – sve je u pokretu, i objekt i prostor u kojem se objekt kreće Komplementarne i čiste boje, snažni potezi kista Napuštanje svake perspektive i kompozicije Analitički pristup stvarnosti, geometrizacija oblika Fragmentacija i dekompozicija plohe i volumena (preuzeto od kubizma) Lomljenje površine na djeliće od kojih svaki prikazuje drugačiji vremenski trenutak u kojem se objekt nalazi Pokušaj slikanja protoka vremena
  6. 6. Umjetnički ciljevi Euforija Zanos tehnologijom i napretkom Veličanje ljepote brzine Ideja tehnologije kojom je čovjek nadišao prirodu ali i samog sebe Agresija i rušilački nagoni (muzeji su groblja umjetnosti, prošlost nas ničemu ne uči) Rat je jedini lijek za svijet (veza s fašizmom)
  7. 7. Umberto Boccioni, Stanja uma – oni kojiodlaze, 1911
  8. 8. Umberto Boccioni – Grad koji se uspinje, 1913
  9. 9. Boccioni – Juriš kopljanika, 1915
  10. 10. Giacomo Balla – Jureći automobil, 1911
  11. 11. Giacomo Balla – Inicijacija futurizma, 1918
  12. 12. Gino SeveriniNaoružan vlak uakciji
  13. 13. Gino Severini – Oružje u akciji, 1915
  14. 14. Carlo Carra – Crveni konjanik, 1912
  15. 15. Dadaizam tijekom I.sv.rata (1916) Odgovor umjetnika na ratna razaranja Naglašavanje besmislenosti civilizacije koja uništava samu sebe teži rušenju, uništenju starih načela i zakonistosti logike, ismijava "vječnu ljepotu“ za kojom su tragali umjetnici Nastao je u Zurichu – u neutralnoj okolini, umjetnici su se okupljali u kavani Cabaret Voltaire Tristan Tzara Beznadni nihilizam i negacija svake razumne misli
  16. 16. Dadaizam "Da bi se razumjelo kako je nastao dadaizam, valja zamisliti s jedne strane duhovno stanje skupine mladih ljudi koji su se nalazili u nekoj vrsti zatvora, kakav je bila Švicarska u vrijeme Prvoga svj. rata, i s druge strane intelektualnu razinu umjetnosti i književnosti u to doba. Dakako, ratu je morao doći kraj, a poslij smo vidjeli i druge. Sve to zbivalo se u poluzaboravu koji se po navici naziva poviješću. No, oko 1916.-1917. činilo se da rat nikada neće završiti.“ "Dada je nastala iz moralne potrebe, iz neutažive želje da se postigne apsolutni moral, iz dubokog osjećaja da bi čovjek, koji je u središtu svih tvorevina duha, morao potvrditi svoju nadmoć nad osiromašenim spoznajama o ljudskoj bitnosti, nad mrtvim stvarima i loše stečenim dobrima. Dada je nastala iz pobune koja je u to doba bila zajednička svim mladima, iz pobune koja je od pojedinaca tražila posvemašnje prihvaćanje potreba svoje prirode, bez obzira na povijest, na logiku...“ T.Tzara
  17. 17. Likovna umjetnost Odbijanje svakog realizma, anarhistički nastrojeni prema bilo kakvim pravilima i umjetničkoj tradiciji “anti-umjetnost” – ismijavanje umjetnosti i njene uloge u društvu, izrugivanje umjetnika samom sebi Besmislom i destrukcijom htjeli su pokazati besmisao i uništenje u suvremenom životu Željeli su pokazati sve mane i nedostatke društva – svojim djelovanjem izazivali su bijes i bili proganjani Prenijeli su metodu besmisla iz stvarnosti u umjetnost Max Ernst, Kurt Schwitters, Jean Arp, Picabia, Marcel Duchamp, Man Ray.....
  18. 18. Francis Picabia - Izvor, 1912
  19. 19. Picabia – Stroj, 1916
  20. 20. Kurt Schwitters
  21. 21. Schwitters
  22. 22. Marcel Duchamp – Pisoar, 1917 (Slučaj Richarda Mutta)  Jedno od najvažnijih djela u umjetnosti 20. st.  Premješta fokus kritičara s materijalnog objekta umjetnosti na intelektualnu (duhovnu) sferu  Nije bitno da li je umjetnik sam izradio umjetnočki predmet – bitno je da je taj predmet njegov ODABIR  Umjetnost kao provokacija – veliki utjecaj na svu avangadu i suvremenu umjetnost  Readymade (objet trouvé) – postaje glavno izražajno sredstvo umjetnika avangarde i neoavangarde (60-te)
  23. 23. Duchamp
  24. 24. Duchamp

×