Romanika u hrvatskoj pp2003

6,184 views

Published on

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
6,184
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1,788
Actions
Shares
0
Downloads
113
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Romanika u hrvatskoj pp2003

  1. 1. UHRVATSKOJ
  2. 2.  Rana romanika se javlja u Hrvatskoj početkom 11. st. razvojem samostana i crkvenom reformom  (benediktinci) To razdoblje je ostavilo brojne vrijedne spomenike koji  su neravnomjerno raspoređeni  Uglavnom se nalaze na jadranskom priobalju  – Istra, Primorje i Dalmacija – dok su gotovo neznatni  ostaci na hrvatskom sjeveru.
  3. 3. ARHITEKTURA U ranoj romanici (11. st.) grade se monumentalni gradovi na obali Jadrana Kuće se grade u kamenu, najčešće su trokatnice bez dimnjaka, u prizemlju konobe ili dućani Ranoromaničke crkve su jednostavne trobrodne i troap- sidalne bazilike sa zvonikom odijeljenim od crkve Sv. Petar u Supetarskoj Dragi na Rabu najbolje je očuvana crkva toga tipa u Hrvatskoj
  4. 4. SV. PETAR U SUPETARSKOJ DRAGI
  5. 5. CRKVA SV. ANDRIJE NA RABU CRKVA SV. MARIJE U ZAD
  6. 6. ZVONIK CRKVE SV. MARIJE UZADRU Dao ga sagraditi ugarsko-hrvatski kralj Koloman Zvonik se otvara monoforama i biforama do lože za zvona Na kockastim kapitelima zaobljenih uglova što podupiru rebra križnoga svoda na prvom katu zvonika uklesano je ime kralja Kolomana: COL..OMA.NUS.REX Rebra svoda imaju jednostavan pravokutni presjek, jer je taj križni svod jedan od najranijih pouzdano datiranih u Europi
  7. 7. CRKVA SAMOSTANA SV. KRŠEVANAU ZADRU Trobrodna bazilika s tri bogato ukrašene polukružne apside Na bočnoj fasadi ima “slijepe” arkade Na apsidi ima malenu “slijepu” galeriju sa stupovima i lukovima U zabatu crkve, iznad glavne apside te u oblini lijeve bočne apside i na zidu do nje, ostaci su romaničkih fresaka Nasred pročelja nalazi se glavni portal s polukružnom lunetom i trokutastim zabatom nad njom
  8. 8. RAPSKA KATEDRALA Građena naizmjeničnim redovima crvenog i bijelog mramora Glavno pročelje raščlanjeno je plitkim polukružno završenim nišama Ispred katedrale nalazi se zreloromanički zvonik, najmonumentalniji u Dalmaciji Potpuno se rastvara sve većim i brojnijim otvorima do vrha Ima monofore na prvom, bifore na drugom i trifore na trećem katu Završna loža za zvona otvara se kvadriforom Takav način oblikovanja je mudar jer je svaki sljedeći kat lakši od prethodnog pa je stoga konstrukcija stabilnija
  9. 9. KATEDRALA SV. STOŠIJE U ZADRU Izvana se sastoji od niza “slijepih” galerija na bočnomu i glavnom pročelju Ima veliku rozetu Unutar katedraleritmički se smjenjujusnažniji i tanji nosačikoji podupiru arkade
  10. 10. KATEDRALA SV. LOVRE U TROGIRU Jedina ima predvorje Ima najveći i najljepši romanički portal koji je djelo majstora Radovana 1240. g.
  11. 11. KIPARSTVO Javlja se jak osjećaj za plastičnost Skulpture i reljefi redovito su vezani uz arhitekturu (portali, kapiteli, dijelovi ili čitave fasade) Naglasak na dekorativnom pročelju: arhitektura  s vijencima, konzolama ( konstrukcijski element u obliku nosača ili potpornja na zidu ili stupu koji služi za pričvršćivanje i nošenje) i zabatima zahtijeva prilagodbu skulpture arhitekturnim oblicima Uloga kiparstva je ukrasiti ili obogatiti površine  građevine
  12. 12.  Najznačajniji je portal majstora Radovana i kapiteli porušene crkve u Rudinama kraj Požege Romanička crkva sv. Mihovila sa kamenim klesancima (konzolama) čuvenim rudinskim glavama, predstavlja najbogatije ostvarenje romaničke plastike u kontinentalnoj Hrvatskoj
  13. 13.  Skulptura je krajnje stilizirana, tvrda i uglasta Pojedinosti su plošno uklesane
  14. 14. RADOVANOV PORTAL Najveći u Hrvatskoj Obuhvaća 2 velike skulpture nagih Adama i Eve na postoljima koje nose lavovi Prikazani su i brojni reljefi s prizorima iz života po mjesecima (od prosinca do travnja) Sadrži i prizore iz lova i iz Kristova života: od Navještenja do Uskrsnuća Lukovi su obli, način prikaza je realan toliko da već izražava novi, gotički humanizam Inače romanički portali prikazuju Posljednji sud, Radovan prikazuje rođenje Krista kao obećanje oprosta od grijeha Adama i Eve
  15. 15. DRVENE VRATNICE SPLITSKE KATEDRALE ANDRIJE BUVINE (1214.) Svako krilo ima 14 četverokutnih polja smještenih po dva u sedam  redova – kasete su međusobno odvojene trakama s motivima  srcolike svinute lozice i kružno prepletenih grančica Svaka kaseta obrubljena je koso položenim daščicama na kojima se ritmički izmjenjuju ukrasni motivi akantusove povijuše s motivom  predromaničke pletenice Na lijevom krilu se odozgo prema dolje nižu prozori od Navještenja do uskrsnuća Lazarova, a na desnom odozdo prema gore prozori Kristove muke i smrti do Uskrsnuća Pozadina ornamenta crveno obojena, a prizori pozlaćeni
  16. 16. PROČELJE KATEDRALE SV. STOŠIJE Glavni portal uokviren je likovima 4 apostola (rustična obrada  glava i lica, neartikulirane ruke, nabori izrađeni grubo  paralelnim crtama) U luneti su prikazani Bogorodica, sv. Stošija i sv. Krševan Dovratnici ukrašeni reljefnom akantusovom viticom antičke  inspiracije Sjeverni portal je uvučen, a uokviruje ga luk koji se upire na  konzole ukrašene lavljim glavama na kojima stoje likovi  Navještenja U luneti je prikaz Agnus Dei sa zastavom s križem Južni je portal najjednostavniji, uokviren konzolama s  likovima arkanđela i sv. Ivana Krstitelja Sva tri portala imaju polukružni nadvoj, uokvireni su  snopovima stupića i lukova što se stepeničasto smjenjuju  prema luneti s reljefnim likovima
  17. 17. SLIKARSTVO Romaničko slikarstvo je zidno, na dasci i iluminirani rukopisi Istra je tipično "granično" područje miješanja utjecaja umjetnosti istočne i zapadne Europe Tu su najbrojnije i najočuvanije freske Opće karakteristike fresaka tog doba su: plošnost, linearnost nabora i crveni krugovi na obrazima. Slikarstvo na dasci su obično Bogorodice s djetetom i oslikana raspela
  18. 18. CRKVA SV. FOŠKE KRAJ PEROJA  U unutrašnjosti na visokom zidu ponad trijumfalnoga  luka velika je zidna slika s prikazom Uzašašća  Krist na prijestolju u mandorli, koju nose četiri anđela U donjem dijelu šest apostola prati ulazak Krista u nebo  S gornje je strane kompozicija obrubljena širokom  bordurom s pleternim motivom Najljepši je primjer romaničkoga slikarstva u Istri u  prvoj pol. XII.st. Ostaci fresaka nalaze se i u gornjim dijelovima apside  (Bogorodica na prijestolju)
  19. 19. FRESKE U CRKVI SV. MIHOVILA KODSTONA  Prijelaznog predromaničko-ranoromaničkog karaktera su  ostaci fresaka iz 11. i 12. st. u crkvi SV. MIHOVILA KOD  STONA Freske su srodne onodobnim freskama Španjolske,  Francuske i Italije iz koje su, kao i val benediktinske  arhitekture, neposredno potekle Iako su stonske freske fragmentarno sačuvane, razabire se  serija izoliranih, statičnih, frontalno prikazanih likova u  bogato ornamentiranoj odjeći Uz likove sv. Mihovila, Ivana Krstitelja i svetica, tu su i  evanđelisti na inkrustiranim prijestoljima i lik okrunjenog  kralja kao donatora s modelom crkve Uz opće karakteristike zajedničke ranoromaničkim freskama stonske freske u svježini boja i sigurnim linijama, živosti  pokreta glava ili gesta imaju i neke svoje osobitosti
  20. 20. FRESKE U KAPELI SV. JERONIMA UHUMU Izvan humskih zidina postoji romanička kapela sv.  Jeronima iz 12. stoljeća Poznata je po svojim freskama s mnogo glagoljaških  natpisa i grafita Freske imaju istočnjačka, bizantska svojstva (tipovi lica, linearnost crteža, bjelina ispupčenih mjesta..)
  21. 21. FRESKE U CRKVICI SV. IVANA NAŠIPANU U niši uokvirenoj polukružnom dugom, impresivan lik apostola Pavla koji sjedi i blagoslivlja Uočljivo je da je šipanski majstor izraziti pripadnik ranosrednjovjekovne dalmatinske slikarske škole koja je sažela iskustva ranoromaničkog i bizantskog slikarstva s kraja 11. st. Također se može zamijetiti da pripada zapadnome kulturnom krugu jer se na slikama susreću latinski napisi kakvih u to vrijeme ima u južnoitalskim crkvicama i pećinama Slikara obilježava pažljiv crtež, topli kolorit i izražajnost likova, što se osobito očituje u prodornim očima. Vjeruje se da je riječ o istome autoru čije su freske otkrivene i u podrumu dubrovačke katedrale
  22. 22. ZRINKA MEDAK 3.D

×