Bauhaus 2

6,044 views

Published on

  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

Bauhaus 2

  1. 1.  Bauhaus je bila škola za arhitekturu i primijenjenu  umjetnost u Njemačkoj od 1919. do 1933. godine Nastavlja se na tradiciju funkcionalizma, kombinira obrt sa  umjetnošću te nastoji umjetnost na takav način približiti  svakodnevnom životu Ovdje nastaju pokušaji ostvarenja sinteze autonomne umjetnosti i  oblikovanja upotrebnih predmeta - dizajn Njihovo geslo je bilo funkcija prije forme - ali i forma je bitna te treba  biti što jednostavnija i originalnija, sa što manje dekoracije i ukrasa.  Riječ ”Bauhaus“ bi u prijevodu bi mogao značiti kućogradnja ili  gradnja doma Osnovao ju je arhitekt Walter Gropius 1919. godine u Weimaru, pa se  preselila u Dessau i tamo trajala do 1933. god.  Za to vrijeme škola je izvršila revoluciju u arhitekturi i estetskim  konceptima, kao i praksi Građevine koje su izgradili ili ukrasili profesori ove škole (Walter  Gropius, Hannes Meyer i Laslo Móholy-Nágy ) snažno su utjecali na  modernu arhitekturu 20. stoljeća  Od 1996. god., zgrade Bauhausa u Weimaru i Dessau su upisane  na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.
  2. 2.  Prvi osnivač Bauhausa je Walter Gropius (1883.-1969.)   Uz Ludwiga Mies van der Rohea i Le Corbusiera, Gropius je bio  najznačajniji arhitekt 20. stoljeća, pionir moderne arhitekture. U svom atelijeru u Berlinu od 1928. godine projektirao je mnoge  stambene zgrade, radnička naselja, javne zgrade, a ta su djela obilježena  strogom jednostavnošću.  1937. u SAD-u, gdje predaje na Harvardu i u Chicagu, osniva New  Bauhaus. a 1944. god. dobio je američko državljanstvo On je već 1910. svojom "Tvornicom Fagus" najavio svoje shvaćanje  arhitekture, a objektom Bauhausa (sveobuhvatna škola koja je željela  sjediniti sve vidove likovnih umjetnosti i povezati ih s industrijskom  proizvodnjom, prvenstveno kroz dizajn) u Dessau definirao rječnik  "moderne". Objekt je jasnog tlocrta, skeletne konstrukcije polivalentne namjene  nastave, maksimalno ostakljena tamo gdje treba, čistih i jasnih volumena,  redukcija, tj. lišena svega suvišnoga.
  3. 3.  Walter Gropius – Tvornica Fagus, 1910.
  4. 4.  Drugi važni arhitekt koji u Bauhausu vodi radionicu za arhitekturu i  urbanizam je Nizozemac Ludwig Mies van der Rohe (1886.-1969.). Svoja uvjerenja u arhitekturi je najbolje izrazio čuvenom rečenicom: "Manje je  više!“ Mies je, kao i njegovi suvremenici, naročito nakon Drugog svjetskog rata, bio  stvaratelj novog stila u arhitekturi, koji je predstavljao duh njegova vremena.  Njegove građevine su sretna i dobro odvagnuta kombinacija minimalističkih  oblika dobro uklopljenih u okolni veliki slobodni prostor.  Među prvima je počeo primjenjivati  moderne industrijske materijale poput stakla i čelika, koji su se u njegovim  djelima potpuno osamostalili. Godine 1929. na Međunarodnoj izložbi u Barceloni projektira "njemački  paviljon" koji ima briljantni tlocrt sveden na neophodnu suštinu stvari  (okomite i položene plohe) Likovno je komponirao zidove, stupove, pregrade od stakla i plošnim  bazenom u kojem se zrcali jednostavnost prostora – danas klasika moderne. Bavio se i dizajnom i bio je posljednji ravnatelj Bauhausa
  5. 5. Njemački paviljon u Barceloni, 1929.
  6. 6.  Krajem 19. st. u Engleskoj se javlja ideja o povezivanju umjetnika i industrijske proizvodnje kako bi se uljepšali industrijski proizvodi, a uništili imitacije i kič Spajanje "umjetnosti i obrta" pokrenuo je u Engleskoj William Morris (Arts and Crafts) već krajem 19. st., ali su njihovi proizvodi bili individualni i bogato dekorirani, dakle nisu bili u skladu s modernim nastojanjima. Pod njegovim utjecajem 1907. u Münchenu je osnovan Njemački savez obrtnih i industrijskih proizvođača (Deutsche Werkbund). Jedna od struja u tom udruženju težila je standardizaciji (ujednačavanju) industrijskih proizvoda najbolje prilagođenih namjeni, te novim materijalima i tehnikama.
  7. 7. Škola umjetničkih zanata u Weimaru kojuje 1906. god. dizajnirao Henry van de Velde
  8. 8.  Djelatnost Werkbunda unapređuje i razvija Walter Gropius, te osniva specijaliziranu školu za istodobno bavljenje svim vrstama oblikovanja – Bauhaus, 1919. u Weimaru, gdje su tada na vlasti bili socijal- demokrati, (Weimarska Republika). S vrhunskim umjetnicima i izvrsnim pedagozima (L. Feininger, G. Muncha, Paul Klee, Oscar Schlemmer, Vasilij Kandinski, Laslo Móholy- Nágy itd.) vodio je dva tečaja: - materijali i tehnike obrade (ručne i strojne); - crtanje, projektiranje i teorija oblika. Škola je djelovala u tri Njemačka grada; Weimaru ( od 1919. do 1925.), Dessau ( od 1925. do1932.) i Berlinu ( od 1932. do 1933.), pod ravnanjem tri različita arhitekta, direktora: Walter Gropius ( od1919. do 1927.), Hannes Meyer (od 1927. do 1930.) i Ludwig Mies van der Rohe od ( 1930. do 1933.), tada je škola zatvorena, od strane nacista.
  9. 9.  Promjene direktora, rezultirale su i promjenama programa, tehnikama, nastavnicima i političkim oprijedjeljenjima škole. Prilikom preseljenja u Dessau, ukinut je keramičarski odjel, za ravnateljsva Miesa škola je pretvorena u privatnu školu, a pristalicama bivšeg ravnatelja Hannesa Meyera, zabranjen je rad u školi. Škola je napustila Weimar, radi gubitka potpore, koju su uživali za vrijeme vladavine socijal-demokrata.
  10. 10. Zgrade Bauhausa u Dessau koje je 1919. god.dizajnirao Walter Gropius
  11. 11.  U Dessau je prema projektu Gropiusa, 1926. dovršena zgrada Bauhausa. Sama zgrada je prijelomno djelo moderne arhitekture u kojemu oblik slijedi namjenu (form follows function) Meyer koji je postao direktor, poslije Gropiusove ostavke 1928., donio je Bauhausu dvije najunosnije projektne narudžbe, obadvije postoje i danas, a to su: pet stambenih zgrada u gradu Dessau, i upravna zgrada Savezne škole za njemačke sindikate (ADGB) u Bernau. Meyer je inzistirao na egzaktnosti kalkulacija i prezentacija, prefabriciranim građevinskim elementima za smanjenje troškova gradnje, time je povećao broj narudžba za školu Tako je škola pod njegovim ravnateljstvom prvi put ostvarila profit 1929.
  12. 12.  Ali Meyer je bio i uzročnik velikih sukoba na školi. Kao radikalni funkcionalist, on nije imao suviše razumjevanja za estetitizirane programe, i natjerao je Herberta Bayera, Marcela Breuera, i neke druge nastavnike da podnesu ostavke. Kao deklarirani komunist, podržao je osnivanje studentske komunističke organizacije, i doveo školu u opasnu političku poziciju Time je, po mišljenju Gropiusa, ugrozio i sam opstanak škole, koji mu zbog toga uručio otkaz 1930.
  13. 13.  Škola se 1932. seli iz Dessaua u Berlin, ali bauhausovce zbog njihova modernizma (ravni krov), internacionalizma, liberalizma i brige za čovjeka nacisti optužuju za komunizam i socijalni liberalizam. Po dolasku Hitlera na vlast, pritisak se pojačava, školu optužuju za kozmopolitski modernizam, utjecaj židova, i nenjemački utjecaj i konačno zatvaraju školu u travnju 1933. Mies van der Rohe je protjeran iz Njemačke, Gropius seli u Ameriku. Djela profesora i studenata Bauhausa snažno su utjecala na industrijsku proizvodnju i na razvoj industrijskog dizajna u Europi i Americi.
  14. 14.  Mnogi izvanredni umjetnici su poučavali u Bauhausu: Josef Albers Marcel Breuer Naum Gabo Walter Gropius Vasilij Kandinski Paul Klee, Hannes Meyer Laslo Móholy-Nágy Piet Mondrian Oskar Schlemmer, Ludwig Mies van der Rohe
  15. 15.  Cilj te škole bio je stvaranje novog udruženja obrtnika-umjetnika pod vodstvom umjetnika-nastavnika u zajedničkom traganju, i s učiteljske i s učeničke strane, za novim tehnikama, novim materijalima i novim oblicima koje će se primjenjivati na arhitekturu, namještaj i uporabne predmete. U Bauhausu su se održavali tečajevi stolarstva, tkalačkog i keramičkog zanata, slikarstva, grafike i fotografije. Praktičnom su radu bili pridodani teorijski predmeti o percepciji i boji, i to prema programima vrlo naprednim za to vrijeme, s konačnim ciljem da u učenicima oslobode stvaralačku energiju. Iz mnogostrukih kolektivnih aktivnosti koje je razvijao Bauhaus, u raspoloženju velikog zanosa, od zamisli do ostvarenja, proizlazi moderni industrijski dizajn.
  16. 16.  Fotografija i grafika ponovno se otkrivaju u Bauhausu gdje se eksperimentira s beskonačnim mogućnostima vezanima uz upotrebu fotografskog aparata: kolaž, fotomontaža, dvostruka ekspozicija, uvećanje negativa i ostala tehnička sredstva koja su danas u svakodnevnoj upotrebi. Arhitektura, namještaj i razni predmeti dizajniraju se po načelu funkcionalnosti. Estetska vrijednost nekog predmeta mora proizlaziti iz savršenog stapanja oblika i funkcije. Cijela je Bauhausova produkcija obilježena najvećom mogućom jednostavnošću. Prema shvaćanju Bauhausa, predmetima ne treba nadodavanje ukrasa koji bi skrivali ili popravljali ružne i bezoblične dijelove, nego treba te dijelove oblikovati na lijep, umjetnički način i predmet će biti lijep sam po sebi.
  17. 17.  Pod utjecajem pojedinih pravaca moderne umjetnosti (ekspresionizma, kubizma i osobito nekih grana apstraktne umjetnosti), koji su težili pojednostavljenjem i pronalazili nove oblike, oblikovanje uporabnih predmeta dobiva novo značenje – postizanje funkcionalnosti predmeta kao kreativan čin. Ideje Bauhausa poštuju se i danas u načelima industrijskog dizajna: jedinstvo namjene (funkcije), poštivanja materijala i procesa serijske proizvodnje. Bauhaus je oblikovanje i kontroliranje plastično-prostorne okoline postavljao kao idealan cilj. Program Bauhausa je bio otkrivanje osnova kreativnosti, zatim humanizacija funkcija predmeta, racionaliziranje novih oblika i na kraju priprema za industrijsko oblikovanje. No društvo nije bilo zrelo da prihvati takve predmete i Bauhaus je ostao samo genijalna škola-priprema za budući industrijski dizajn.
  18. 18. Stolica koju jedizajnirao Marcel Breuerkao student u Bauhausu,tzv. Vasilijeva stolica.Stolica se toliko svidjelaprof. Vasiliju Kandinskom daju je dao napraviti za sveučenike.
  19. 19. Josef Albers – set odčetiri stolice, 1927.
  20. 20. Alexander Schawinsky -tiskarski stroj OlivettiStudio 42
  21. 21. Walter Gropius, Cabinet, 1923.
  22. 22. Ludwig Mies van der Rohe,Tubular steel chair, 1927.
  23. 23. Marianne Brandt – čajnik, 1927 (2007. prodan za $361,000)
  24. 24. Jucker i Wagenfeld – stolnasvjetiljka, 1923.-1924.

×