Venecija - Visoka Renesansa
•Download as PPT, PDF•
0 likes•2,874 views
Karaman: Venecija - Visoka Renesansa
Recommended
More Related Content
What's hot
What's hot (20)
Viewers also liked
More from Marina Ćorić
More from Marina Ćorić (8)
Venecija - Visoka Renesansa
- 3. Giorgione • Pravo ime Giorgio da Castelfranco • Rođen 1477. u Castelfrancu, Veneto • Umro oko 1510. u Veneciji, od kuge • Kratko živio • O životu mu se malo zna, a sa sigurnošću se može utvrditi da je bio učenik Giovannija Bellinija a poslije učitelj Tiziana • Nešto podataka o njemu donosi nam Vasari
- 4. Giorgione • Oko 1490. odlazi na nauk u Veneciju kod Giovannija Bellinija, tada najvećeg venecijanskog majstora • Tehnika, boja i ton Giorgioneovih slika povezane su s kasnim Bellinijevim stilom • 1508. narudžba freski na fasadi Fondacio de Tedeschi gdje freske izvodi mladi Giorgione pod Bellinijevim vodstvom • Danas imamo samo fragmente s blijedim obrisima likova
- 5. Giorgione • Samo jedno djelo signirano, a kako je umro mlad neka je djela završio Tizian • Giorgione nam je važan kao prijelaz između Bellinija i Tiziana • Prijelaz iz rane u visoku renesansu • Začetnik je novog shvaćanja i poimanja u slikarstvu, a njegovo je stvaralaštvo snažan i odlučan dio venecijanskog slikarstva • Rani radovi pod utjecajem su G. Bellinija koji je, odvojivši se od Mantegne, krenuo ka osjećajnom i kolorističkom stilu kojeg danas vežemo uz Veneciju, a kojeg je Giorgione doveo na još višu i poetičniju razinu
- 6. Giorgione • Boju pretvara u glavno sredstvo izraza i raskida s linijom kao obveznim sredstvom za oblikovanje likova i formi • Nadilazi svaki crtački element isticanjem tople boje koja je prožeta svijetlom i sfumatom te mekim potezom kista stvara kromatske mase koje formiraju oblike • Time izvršio bitan utjecaj na Tiziana i čitav niz kasnijih majstora
- 7. Giorgione (1477-1510.) • Sekularizacija društva i obrazovanja te povećan interes za grčku i rimsku književnost dovest će do interesa za takve slike koje će Giorgioneu omogućiti slikanje onoga što mu je najbolje išlo-PEJZAŽA
- 9. Giorgione, Sv. Obitelj, 1500.
- 10. Giorgione • Madonna di Castelfranco, 1504. • Bellinijevski tip prikaza Bogorodice na visokom tronu, no tretira ju s većim bogatstvom boje i dubinom tonova • Bellinijevski je i pejzaž • Sv. Liberal i Sv. Frane • Piramidalna kompozicija • Svijetlo
- 11. Giorgione • Tri filozofa, Beč • 3 lika, starac, zreli muškarac i mladić • Simboliziraju pojedine faze razvoja kulture u traženju spoznaje • Rano jutro, prve zrake sunce izlaze • 3 lika koja predstavljaju pojedine faze razvoja filozofije naše kulture: predstavnici ljudske misli-STARAC predstavlja teologiju i srednji vijek, ZRELI MUŠKARAC u orijentalnoj odjeći predstavlja aristotelizam a MLADIĆ koji u zanosu promatra prirodu oko sebe i bilježi opažanja je renesansni čovjek • Utjecaj Bellinija, profinjenost i nježnost
- 12. Giorgione • Judita • Isti koncept univerzalne ljepote kakav je vidljiv i na Usnuloj Veneri • Više je božica nego spasiteljica svog naroda koja je Holofernu odrubila glavu • Unaprijeđuje boju kojom se oprašta od linije i njome oblikuje svoje likove, a svjetlom koje je difuzno i meko te obrubljuje i spaja oblike, daje posebnu poetičnu atmosferu
- 14. Giorgione (1477- 1510.) • Oluja, 1505. • Najpoznatija slika • Mali format • Vide se sve bitne karakteristike njegova slikarstva: • Oblici su dati bojom i mekano modelirani • Likovi su dati u pejzažu u prednjem planu izolirani od nas, ravnodušni, izdvojeni od onog što se događa, od samog pejzaža gdje upravo treba izbiti oluja, oni su zapravo svijet za sebe
- 15. Giorgione (1477-1510.) • Značenje slike? • Brojna tumačenja • Radiološkom analizom utvrđeno je da je iza muškog lika prvotno bio naslikan nagi ležeći ženski lik • Slika ujedno predstavlja atmosferski pejzaž, likovi su gotovo nebitni, jer nam pogled bježi u dubinu kompozicije
- 16. Giorgione (1477-1510.) • Venecija, 1505. • Najzagonetnija slika, što predstavlja, tko su likovi,…Adam i Eva nakon istočnog grijeha? Sudbina je Božja volja. Bljesak munje simbolizira Božji strašni glas koji najavljuje da će muškarac obrađivati zemlju od koje je stvoren, a žena rađati u muci. • Adam se odmara od teška rada a Eva doji Kaina, zaogrnuta jer zna da je golotinja sramota • U daljini je most preko rijeke koja okružuje grad Zemaljskog raja iz kojeg su protjerani. Zmija-jedva vidljiva uz stijenu uz rub rijeke, simbolizira iskušenje • Krajolik, više nego likovi, tumači priču. Likovi su dio prirode i pasivne su žrtve uhvaćene u oluji koja kao da će ih progutati
- 17. Gospa, Sv.Ante Padovanski i Sv.Roko, 1510.
- 19. Giorgione, Portret mladića • Portreti mu ostavljaju dubok dojam • Izveden mekim potezima kista i blagim bojama • Kod većine njegovih likova vidi se izražajnost melankolije i čežnje
- 20. Giorgione • Usnula Venera, oko 1510 • Dresden • Nago žensko tijelo u sutonu kasnog poslijepodneva • Baršunasti preljevi dalekog i dubokog pejzaža • Senzualnost • Dovršio ju njegov učenik TIZIAN, desni dio krajolika s građevinom ponavlja se u drugim Tizianovim djelima • Mlad umro • Difuzna rasvjeta kasnog popodneva • U ovakvim mitološkim scenama ostvaruje jedan poseban lirizam
- 21. Laura, 1506.
- 25. Koncert, 1511.
- 30. Giorgione, Orfej i Euridika
- 31. Giorgione • Koncert u polju • Likovi dati u pejzažu • Čitava atmosfera uspavana • Nijedan nas lik ne gleda u oči pa se time samo naglašava izdvojenost likova i njihova zatvorenost u vlastiti svijet
- 33. Tizian • Rođen u Pieva di Cadore • Otac Gregorio šalje ga u Veneciju kao 9-togodišnjaka kod svog brata koji ga daje u radionicu Sebastiana Zucata a kasnije kod Gentilea Bellinija. Navodno se tu zbližio s Giorgioneom s kojim je 1508. surađivao na ukrašavanju Fondaco dei Tadesci
- 34. Tizian • Od Giovannija Bellinija prihvaća onu plastičnu čistoću oblika koja ga je karakterizirala sve do manirističke faze • Vasari kaže da kada je Tizian vidio Giorgioneov način slikanja-odmah je napustio način slikanja Bellinija. • Toliko se približio njegovom načinu slikanja da se nekad ne zna jeli autor Giorgione ili Tizian • Giorgione je Tizianov pravi učitelj • Tizian shvaća da je boja, koja se mijenja na svijetlosti, izuzetno važna • Oslobađa se svakog uplitanja crteža • S nepunih 20 godina pozvan je da s Giorgioneom radi na freskama na Fondaco dei Tadeschi na Rialtu (1508.)
- 36. Tizian • Čudo s novorođenčetom, 1511. • Freske u Scuola del Santo u Padovi naslikao je tijekom ljeta 1511. potpisavši priznanicu u Veneciji da je primio naknadu za 3 slike, tj. za freske koje predstavljaju čuda sv. Antuna: • Čudo s novorođenčetom • Iscjeljenje mladića • Ljubomorni muž • Pomalo se u Čudu s novorođenčetom oslobađa Giorgioneovih sanjarskih figura koristeći se živim kontrastom svijetlih boja, a osjećaj za figurativno tu upravo dolazi do izražaja
- 37. Tizian • Poslije Giorgioneove smrti nastaju promjene u venecijanskom slikarstvu • Tizian, kao Giorgioneov nasljednik, preuzima dužnosti da izvrši djela koja su poslije slikareve smrti ostala nedovršena • Tizian će poslije G. smrti, pokrenut svakodnevnim dodirom s njegovim djelima, poslije svog mladenačkog preobražaja koji je otkrio njegovu naklonost prema figuraciji, okrenuti jednom promišljenom shvaćanju Giorgioneovog ukusa. • To se upravo odnosi i na djelo Koncert u polju kojeg on dovršava sa snažnom slikarskom senzibilnošću, koristeći nešto izražajnije elemente
- 38. Sv. Sebastijan, iz crkve S.M.della Salute, 1510.
- 39. Tizian • Giorgioneovskom psihološkom atmosferom prožeta je i slika Alegorija triju životnih dobi, 1511/12 • Tizian je već sposoban podčiniti ljudsku figuru živoj i neusiljenoj konstrukciji, slobodnom slikarskom obradom • Izvanredan je dio pejzaža koji se prostire duboko u središte scene, dok se na desnoj strani gomilaju meki i osvijetljeni oblaci • I ovdje se pejzaž osjeća kao pratnja osnovne teme posvećene ljudima i na taj način postaje fantastična projekcija
- 40. Tizian • Noli me tangere, 1511-12. • Utjecaj Bellinija • Koloristički razvitak “zlatno- toploga” venecijanskog slikarstva, čiji je začetnik bio Giovanni Bellini, u T.opusu je dosegao vrhunac
- 42. Tizian • Nakon Giorgioneove smrti Tizian se odvaja od kruga Giorgioneovih učenika • Potaknut životnom vedrinom,Tizianovi figurativni osjećaji istražuju tih godina skladnu ljepotu, okupanu blještavilom svjetlosti • Sve te slike imaju alegoričnu formu kao Taština, Flora, Djevojka pred ogledalom,… • One su po tematici, kompoziciji i izražajnom karakteru u skladu i predstavljaju trenutak snažnog kromatskog klasicizma koji doseže vrhunac u Nebeskoj i Zemaljskoj ljubavi
- 43. 1517-18.
- 45. Tizian • Portret, 1512-13. • Sjajan portretist • S posebnom lakoćom prikazuje krzno
- 46. Tizian • Flora, 1515. Uffizi • Kolorist • Putenost, senzualnost njegovih ženskih likova
- 47. • Dvije Afrodite – Afrodita pandemos i Afrodita urania (Zemaljska i Nebeska ljubav) • Vrhunac Tiziano-giorgioneovskog trenutka • I ovdje pejzaž ima ulogu psihološkog rasvjetljavanja likova • 2 ženska lika koja sjede na sarkofagu izbačena su u 1.plan • S lijeve strane zadnje zrake sunca rasvjetljavaju kulu u daljini, dok s desna imamo prikaz sela, drveća i jezera • U Tiziana kromatski oblici ponovno rađaju ideal klasične ljepote, te na tom djelu kroz klasicizam dosežu izvanrednu živost: skladni široki ritam, forma je konstruirana čistim tonovima • U ovom djelu Tizian je ponudio posljednje Giorgioneovo utjecaje, sistematizirane u jedan svijet klasično shvaćenih likova koje će kasnije napuštati
- 48. Naturalističko razdoblje (R. Pallucchini • Tek u 2. desetljeću 16.st. Tizian prihvaća Giorgioneovo nasljeđe, pretvarajući ga u “kromatski klasicizam” koji se završava oko 1515. slikom Nebeska i zemaljska ljubav (utjecaj neoplatonizma) • Uznesenjem Gospe iz crkve dei Frari (1516-18.) počinje njegov novi figurativni izraz • Postaje svjestan novih kvaliteta međuodnosa boja, a naročito svojih mogućnosti u pogledu dinamike i dramatičnosti • 1516-1530. naturalističko razdoblje
- 49. Tizian • Assunta • Djevica se uzdiže prema nebu na rukama anđela • Kompozicija: podjela na registre, nebeska i zemaljska sfera • U 1.registru su začuđeni i šokirani apostoli zbog događaja koji se zbiva a u 2. je Bogorodica. I boja neba je sad drugačija. Više nije plavo nego je žuto. Plavo-žuto su u kontrastu • Ekspresivne emocije • Od baroka će UZNESENJE biti omiljeno. Bogorodica će biti sve više i više odmaknuta od poda. Sve je započelo s brojnim prijestoljima na kojima sjedi Gospa koji su počeli imati sve više i više stepenica
- 50. Uznesenje Bogorodice • 1516. djelo naručuje poglavar samostana S.M.G. dei Frari, otac Germano • Izložena 20.03.1518. • Sadrži veličinu i snagu Michelangela, ljupkost i ljepotu Rafaela i pravi prirodni kolorit • 1.njegovo javno djelo rađeno uljem • Loša kritika, no malo po malo, zavist se ohladila • Vidjeli su do tada samo mrtva i hladna djela Giovannija Bellinija, Gentilea, Vivarinija,…Giorgionea, …sve je bilo bez pokreta • Otac Germano ga kritizira što su apostoli preveliki
- 51. Tizian • Djelo bilo potpuno novo u venecijanskoj sredini • Scensko prikazivanje, zbiva se pred nama • Izravnao se s kulturom srednje Italije (Rafael i Michelangelo) • 3 registra:podjela!!! • Jedinstvo perspektive • Žuta, nestvarna svjetlost, blještave jačine koja pada s visine i u kojoj lebdi Bog Otac • Izvanredna snaga veličanstvene Gospe koja se uzdiže u nebo na oblacima oblivena svjetlošću i sa rasutom grupom anđelčića • Oblaci su veza sa zemaljskim svijetom, to predstavljaju • Apostoli dolje-zaneseno uzbuđenje • Ističu se ispred ugaslosive boje neba • Dvostruka proturječna intonacija svjetlosti • Kontrast eksplozivne snage • Boje:sjajnocrvena, zelena, zlatna,…
- 52. Tizian • Bakanalije,1518-23. • Najavljuje utjecaje kulture srednje Italije, idući Michelangelovim stopama, donosi maniristička obilježja • Naslikano za radnu sobu Alfonsa I. vojvode od Ferarre • Njegovo pogansko nadahnuće doživljava vrhunac • Bakhus je na lijevoj strani, naslikan po ugledu na neku antičku skulpturu, dok je Arijadna zaspala i leži na desnoj strani u prvom planu • Likovi zahvaćeni pijanstvom
- 53. Tizian • Stvara savršen kompozicijski ritam, povezujući figure igrom tonova te svjetlom i sjenom • Veoma živ kontrast predstavlja crvenoljubičasta odjeća muškarca i svijetloplava odjeća djevojke s kojom se igra • Odjeća je oživljena blistavom svjetlošću dajući joj neviđenu živost • Inspirira se Filostratovim tekstom, Bakanalije-na otoku Andros grupa bakanata se predaje vinu • Bakho na lijevoj strani kao ant.statua a Arijadna na desnoj, zaspala u 1.planu • Dvoje mladih se igra, jedan pijanac podiže staklenu amforu ka nebu, drugi sipa vino, na brežuljku leži stari pijani Silen a na dalekom horizontu vide se jedra nekog broda
- 54. Tizian • Zasljepljujuća svjetlost daje prizoru dubinu • Kontrast s tamnom masom drveća • Kontrasti odjeće, npr.crvenoljubičasto mladića i svijetloplava haljina djevojke • Odjeća oživljena blistavom svjetlošću • Muška figura naslonjena na ruku-uzeto od Michelangela (Bitka kod Cashine)
- 55. Tizian • Bakhus i Arijadna, 1522-23. • Ton čitave slike nagovještava svjetlost koja određuje prostor, a drveće daje kolorističku živost • U toj svjetlosti ističe se snaga boje, dok daje pravi poganski drhtaj života • Fantastičan ton boja
- 56. Tizian • Štovanje Venere. 1516-18 • Pejzaž ima život isto kao i likovi • Grane, stabla, sve je lisnato, između grana se vidi svjetla pozadina neba
- 59. 1515-20.
- 61. Tizian • Sveti razgovor 1526., Pala Pesaro, Frari • Gospa nije u središtu već udesno, na mramornom prijestolju • 1.put imamo dojam da sudionici zaista razgovaraju, Sveta obitelj nije više nedostupna i udaljena • Jacopo Pesaro kleči • Josip poput filozofa a ne prostodušnog starca
- 62. Tizian • Pala Gozze,1520 • Za crkvu sv. Frane u Anconi (Gradski muzej) • Tema:Gospa s Djetetom javlja se Alviseu Gozze-u • Sv. Alvize i Sv. Frane • Dubrovčanin naručitelj!!! Alvise Gozze -Lujo Gučetić, naručuje palu za ankonitansku crkvu, grad u kojem je izgradio karijeru uspješnog trgovca i dočekao duboku starost
- 63. Gospa s Djetetom, Sv. Ivanom K. i Katarinom, 1530.
- 64. Tizian • Portret kardinala Ippolita de Medici, 1532-34, Pitti • Sve se manje zanima za čovjeka kao osobu već više kao simbol društvenog sloja
- 65. Tizian • 1533. Karlo V. ga imenuje svojim dvorskim slikarom • Izvanredno harmonična ostvarenja • Portret Karla V.sa psom, 1533., Prado • Karlo V na konju • Sjajan kolorist, bljesak oklopa, metala • Psihološki pronicavi Portret pape Pavla III.s unucima
- 66. Karlo V., 1548.
- 67. Tizian • Mučenje Sv. Lovre • Od 40-ih Tizianova vedra prirodnost kao da je ugrožena • U Mantovi je već shvatio manirističku ruku Giulija Romana • Tizian je učinio jedan maniristički zaokret • Mišićavi aktovi (u Rimu je 1545.) • Svjetlosni efekti koje je tih godina ostvarivao Tintoretto • Manirističko skraćenje slike • Ima više tame nego osvijetljenog • Pokreti figura nose u sebi neku snažnu žestinu • Složena igra svijetla i odsjaja • Vješta kompozicija
- 68. Polaganje u grob
- 69. Dijana i Akteon
- 70. Tizian • Venera s ogledalom, 1555. • Bogata kosa, frizura ili raspuštena kosa • Boje pune sjaja • Senzualna put njegovih ljepotica
- 71. Tizian • Venera Urbinska 1538., Uffizi • Vrsno naslikana put • Senzualnost i putenost • Harmonično ostvarenje
- 72. Tizian • Portret Francesca Maria della Rovere, 1538. Uffizi • Psiha lika • Sjaj metala uspješno postignut • Shvaćanje ljudskog karaktera
- 73. Tizian • Dužd Andrea Gritti, 1535- 40. • Sjajan portretist • Radi lica i likove koji jasno pokazuju posljedice života • Psihološka analiza • Sposobnost tumačenja najrazličitijih i najsloženijih izraza ljudskog duha • Nema više giorgioneovske idealizacije lika-objektivnost! • Osjećaj snage i volje za gospodarenjem, moći; ruka ptice grabljivice • Lakoća slikarskog tkanja
- 74. Tizian • Marija Magdalena 1533. , Pitti • Tip ženske ljepote
- 75. Tizian • 1553-54.Prado • Danaja • Veliki kolorist, nema crteža a opet se sve jasno vidi • Utječe na Veronesea,Palmu ml. Rubensa, Velazqueza,Maneta, Delacroixa,… • Michelangelo je vidio- oduševljen koloritom i njegovim načinom rada, ali šteta što u Veneciji nije naučio dobro crtati od samog početka i što tamošnji slikari to bolje ne savladavaju • Pobire pohvale u Rimu
- 76. Tizian • Venera i Adonis, 1553-54. , Prado • Kolorizam • putenost
- 77. S.M.della Salute, Kain i Abel • Maniristička kriza je na vrhuncu • Odlično skraćenje • 1542-44
- 80. Tizian • Oko 1560. aktivnost mu se pojačava • Već prešao 70-tu • Portretistika se smanjuje • Mitološke i religiozne teme • Radionica mu je od velike pomoći • Tako izlaži lakše u susret svojoj brojnoj klijenteli • Naslage boja • Palma Mlađi učenik • Slabo vidi i drhti mu ruka • Ono što ne može dovršiti ostavlja pomoćnicima • Ne odriče se boje, rasipa je i mrvi • Drhtavost, titrava-treperava svjetlost • Potezi se razbijaju i rastvaraju formu u varljivom prividu boja
- 81. Tizian • Kasno razdoblje, 1560-76. • “impresionistička tehnika” • Oblici su građeni isključivo od svijetla i boje • Gusti impasto, treperava površina izgubila je svaki trag materijalne čvrstoće i sad djeluje prozračno • Krunjenje trnovom krunom, München, 1570. • Oblici koji izranjaju iz polumraka sazdani su isključivo od svjetla i boje
- 82. Tizian • Sv. Sebastijan • 1570. • Nema crteža, sve se gradi nanosima boje • Rasap oblika
- 83. Dužd Antonio Grimani,1575-76., Duždeva palača
- 84. Tizian • Pietà, 1576. • Za dozvolu od franjevaca iz S.M.G. dei Frari - da se tu sahrani u kapeli Crocefiso, obvezao se da će naslikati Pietu (dovršava je Palma Mlađi u crkvi di San Angelo, danas u Accademiji) • odnosi svjetla i sjene su Tizianovi a figure je dotjerao i dovršio Palma
- 86. Tizian • 1575 • Španjolska pomaže Vjeri • Poslije pobjede nad Turcima kod Lepanta, Filip II. traži od Tiziana nekoliko djela kao uspomene na te događaje • Tizian izlazi kralju ususret, te dovršava nagu djevojku koja se klanja Minervi dodajući atribute Vjere nagoj djevojci na desnoj strani a atribute Španjolske figuri na lijevoj strani • Cijela je slika obavijena prigušenom maglovitom atmosferom te svjetlošću s profinjenim tonovima
- 87. Tizian u Dubrovniku • U Dubrovnik su sredinom 16.st stigle 2 slike iz Tizianove radionice: • TRIPTIH BOGORODIČINA UZNESENJA za crkvu bratovštine Lazarina • SLIKA SV. MARIJE MAGDALENE sa sv. Vlahom i Tobijom s anđelom, na kojoj je desno prikazan portret naručitelja, vjerojatno iz obitelji Pucić. Slika se izvorno nalazila u dominikanskoj crkvi, na oltaru sv. Marije Magdalene • Nemoguće je sa sigurnošću utvrditi koliki je osobni udio velikog majstora u ovim djelima, znatno oštećenim u kasnijim vremenima • Bez obzira na to, riječ je o slikama visoke kvalitete koje sadrže niz elemenata Tizianova slikarskog rukopisa
- 88. Tizian, Uznesenje Bogorodice, Katedrala u Dubrovniku
- 90. Tizian • Pala Gozze,1520 • Za crkvu sv. Frane u Anconi (Gradski muzej) • Tema:Gospa s Djetetom javlja se Alviseu Gozze-u • Sv. Alvize i Sv. Frane • Dubrovčanin naručitelj!!! Alvise Gozze-Lujo Gučetić, naručuje palu za ankonitansku crkvu, grad u kojem je izgradio karijeru uspješnog trgovca i dočekao duboku starost
- 92. Tintoretto • Krist u kući Marije i Marte, 1570-75. • U ranom razdoblju pod utjecajem je Tiziana, čvrsti oblici
- 93. 1550.
- 94. Tintoretto • Marija Magdalena, 1582. • Atmosfera slična G. Oluji • Njegovi kasniji radovi imat će neobičnu sklonost da na njima sve “treperi”, raspadanje konture tijela, bijeli potezi kista,… • Treperavo, nestvarno svjetlo
- 95. TINTORETTO • Pronalazak tijela sv. Marka, 1562. Brera • Zasitio se jednostavne ljepote formi i boja Tiziana • Treperavo, nestvarno svjetlo, Krist poput duha • Njegovi kasniji radovi imat će neobičnu sklonost da na njima sve “treperi”, raspadanje konture tijela, bijeli potezi kista, … • Unutrašnjost čudne grobnice. U lijevom kutu je visoki muškarac a aureolom i podiže ruku kao da želi nešto zaustaviti. 2 muškarca spremaju se spustiti mrtvo tijelo iz grobnice, već su podigli poklopac a 3.lik s turbanom im pomaže. Plemić s bakljom u pozadini pokušava pročitati natpis na 2.grobu. Očigledno, ljudi pljačkaju katakombu
- 96. Tintoretto • Jedno od tijela leži ispruženo na podu, u čudnom skraćenju a stariji muškarac u skupocjenom kostimu kleči kraj njega i gleda ga. • U desnom kutu je skupina muškaraca i žena koji gestikuliraju rukama i s čuđenjem gledaju sveca-jer lik s aureolom mora biti svetac. Nosi knjigu- to je sv. Marko Ev. svetac zaštitnik Venecije • Aleksandrija • Pojavljuje se u trenutku kad su pronašli njegov grob i to je trenutak koji je odabrao T. svetac daje znak da se prestane s pretraživanjem grobova. • Muškarac, demon iz usta poput tračka dima • Treperavo, bijeli nanosi kista,…
- 97. Tintoretto • Sv. Juraj i zmaj. London, 1555-8. • Čudno svijetlo i izlomljeni tonovi povećavaju osjećaj napetosti i uzbuđenja • Osjećamo da je drama upravo dosegla vrhunac • Princeza desno kao da bježi van iz slike prema nama, dok je junak, protiv svih pravila, smješten daleko u pozadini scene
- 98. 1555.
- 99. Venera, Arijadna i Bakho,1576.
- 100. Krist pere noge apostolima, 1547.
- 102. Scuola di San Rocco,1587.
- 103. Tintoretto, Raspeće, Scuola di San Rocco
- 104. Otmica Arsinoe
- 106. 3 Tintoretta u Dalmaciji • 1.) Gospa sa svecima na gl. oltaru dominikanske crkve u Bolu na Braču. Sačuvano nekoliko računa s uplatama iz 1563. i troškovi puta redovnika da preuzmu sliku iz Venecije • 2.) Oplakivanje Krista u zbirci umjetnina dominikanskog samostana Sv. Petra u Starom Gradu na Hvaru, nastala između 1571.i 1579. za oltar u dominikanskoj crkvi. Provala Turaka 1571,; obnova crkve i oltara; Hektorovićeva unuka Julija Lucić naručuje sliku • 3.) Marko Evanđelist sa Sv. Bartolom i Sv. Jeronimom, oko 1550. Korčula. Pulsirajući i zasićeni kolorit s bljeskovima svjetla izmjenjuju se sa zagasitim tonovima, uronjeni u sumračan, neodređeni ambijent u kojem se događa mistična konverzacija
- 108. Tintoretto, Korčula
- 110. Veronese • Krist i Samaritanka, 1580-82. • Utjecaj Tiziana • Iste boje, slične fizionomije
- 111. Veronese • Pronalazak Mojsija, 1570-75. • Venecijanski kolorit
- 112. Veronese • Sv. Lucija i donator, 1580. • Kvalitetno rađena draperija • Tizianovska fizionomija donatora
- 113. Veronese• Svadba u Kani, 1563. • Louvre • Usporedi: Delacroix • Velika kompozicija • Posebna pažnja arhitekturi i kostimima, nošnji (bogata renesansna Venecija) • Zrak slobodno struji kroz blještavo svijetlu i prozračnu arhitekturu koja je ružičasto osvijetljena • Prostor se otvara perspektivno u nedogled, arkade, stupovi • Likovi su u suvremenim venecijanskim nošnjama, bogatstvo uzoraka i tkanina
- 116. Bitka kod Lepanta, 1572.
- 118. Krist liječi ženu koja krvari, 1565-70.
- 119. 1580, Krist u G. vrtu
- 120. Gozba u Levijevoj kući,1573.
- 122. Disputa u Hramu, 1558.
- 124. Madona na prijestolju sa svecima, 1562.
- 125. Mars i Venera
- 126. Pietà, 1576-82.
- 128. Alegorija ljubavi
- 129. Mučenje Sv. Lucije
- 131. Veronese • Venera,Vulkan i Mars,1550. • U Rimu je proučavao Michelangelova djela (mišićavo tijelo) • Slična fizionomija ženskog lica u svih slikara Venecije toga doba, a Tizian ga 1. uobličuje. • Topli inkarnat plavuše, raskošne frizure • Bojanje kose uz pomoć limuna koja tako tretirana bijeli na suncu
- 132. Veronese • Rođenje Sv. Ivana Krstitelja, 1540. • Utječe na 1.fazu Andree Meldole • Natjecanje za oslikavanje 3 tonda u venecijanskoj Biblioteca di San Marco- Meldola pobjeđuje
- 133. Veronese u Dalmaciji • Župna crkva Sv. Lovre u Vrboskoj na Hvaru • Naručeno nakon turskog pustošenja Hvara 1571. • Suradnja majstora i radionice