DOMENIKOS
THEOTOKOPOULOS
EL GRECO
(1540/41-1614)
El Greco
• Kreta
• Venecija, Tizian, Tintoretto, Veronese
• Rim, Michelangelo
• Toledo
• Podrijetlom Grk, slikarskom naobrazbom
Talijan a nastupom Španjolac
El Greco
• 1566. je u Veneciji i radi u Tizianovom ateljeu
gdje osim blistave palete upoznaje postavljanje
tijela u kompoziciji koja doprinosi povezanosti
cjeline, kao i ostvarenju odgovarajuće atmosfere
• Privlači ga i Jacopo Bassano koji u to doba radi
tamne slike koje svojim nestvarnim osvjetljenjem
nalaze odjeka u El Grecovoj fantaziji
• Blizak mu bio i Tintoretto, zbog isticanja boja,
bljeskanja svijetla, uznemirenih, napetih oblika
El Greco
• Došao s Krete gdje je trajala posljednja
faza bizantske umjetnosti
• Prožet velikom tradicijom Bizanta
• 1570. je u Rimu s preporukom Julija
Klovića
• Bogate zbirke antičke umjetnosti
• Komentar na Michelangelov Posljednji sud
za koji je rekao da bi ga on bolje napravio
El Greco
• Oko 1571-73
• Portret J. Klovića
• Sličan portretima koji
su se tada slikali u
Veneciji
• Desnom rukom
pokazuje na ukrašenu
knjigu s minijaturama,
jednu od onih koju je
izradio
• Otvoren prozor u
pozadini
El Greco
• Nadimak Il Greco dobio u Italiji ili El Greco, u
Španjolskoj
• Grk, platna je često znao potpisivati na grčkom
• 1576. napušta Italiju i odlazi u Španjolsku
• Tu će se dalje razvijati njegov opus i doseći
vrhunac
• Španjolska je tada bila najbogatija i najmoćnija
država na Sredozemlju, a njezin kralj Filip II.
gradi Escorial i traži majstore, kipare, slikare,
arhitekte, …
• Tu će i El Greco okušati svoju šansu
El Greco
• Prvi radovi u Španjolskoj nastaju u Madridu i
vežu se dijelom uz Escorial
• Nakon neuspjeha sa slikom Mučeništvo Sv.
Mauricija napušta Madrid i odlazi u Toledo, gdje
ostaje do kraja života
• Četiri desetljeća trajao je međusobni, duboki
utjecaj između umjetnika i kraja u koji dolazi
• Toledo je bio stalno prisutan u njegovim djelima,
umjetnik je bio obuzet njime, njegovoj silueti se
gotovo uvijek vraćao
El Greco
• Krist na
Maslinskoj gori
• Ovdje se
spaja
ekspresioniza
m i
nadrealizam
El Greco
• Sv. Ivan Evanđelist i
Sv. Franjo
• Neobično izduženi
likovi i pomalo
neobične boje
metalnog odsjaja
• U domovini je
navikao gledati
likove svetaca u
starom bizantskom
stilu- ozbiljne, krute i
daleko od bilo kakve
vjernosti prirodi
1577.
• Prvo djelo nastalo u
Toledu
• Zrelost
• Dramatična
ekspresija
• Izvještačeno i
apstraktno ritmiziranje
draperije
• Izduženost likova
El Greco
• Pokop grofa Orgaza, 1586.
• Kapela u crkvi San Tome u Toledu
• Narudžba
• Slavi srednjovjekovnog dobrotvora koji
je bio toliko pobožan da su se na
njegovom pokopu čudesno pojavili Sv.
Stjepan i Sv. Augustin da bi mu tijelo
položili u grob
• Pokop je bio 1323. g. ali ga je El Greco
prikazao kao suvremeni događaj,
portretirajući među nazočnima mnoge
predstavnike lokalnog plemstva i
svećenstva
• Blistavu raskoš boja i teksture na
oklopu i ruhu teško da bi nadmašio i
sam Tizian
• Točno iznad grofa anđeo nosi njegovu
dušu put neba
• Gore je snažan kovitlac koji se uzdiže
prema Kristovom liku
El Greco
• Kompozicija je građena kao
sinteza 3 horizontalna pojasa:
realnog svijeta portreta,
umjetnikovih suvremenika u
funkciji svjedoka u srednjem
pojasu
• Scene čuda u donjem pojasu
• Prikaz umjetnikove vizije
otvorenog neba u gornjem
dijelu slike
• Sve je dato u kontrastu
dubokih, crnih i blještavo
srebrnasto-sivih tonova iz
kojih “zvone” žuta i crvena
• Njegove figure su naglašeno
izdužene; objašnjava da ih
“izdužuje” kako bi im dao
izgled nebeskih tijela
• Utjecaj je to bizantskih slika
Krist tjera trgovce iz Hrama
Petar i
Pavao,
1587-92.
Krist ozdravljuje slijepca, 1575.
Portret
kardinala
Sveto
Trojstvo,
1577-79.
1580.
Krunjenje
Bogorodice,
1592.
Sv. Louis,
1586-94.
Sv. Martin i prosjak,
1597-99.
Portret dame,1594-1601.
El Greco
• Sveta obitelj, 1600.
• Izdužena lica
• Živio sa sinom
Horge Manuelom i
svojom ženom
Heronimom de las
Kuebas
• Njezin lik često je
rabio slikajući
Madonu
Sv. Antun
Padovanski
Gospa sa Sv. Martinom i
Agnezom, 1597-99.
El Greco
• Toledo u oluji, 1597.
• Grad slika u trenutku kad munja
sablasno para oblake a njezino
svjetlo bljeska po zidovima
gradskih utvrda
• Svi su potezi kista poprimili oblik
plamena, dršću
• Miješao je boje s mliječi smokvina
lista i s tom smjesom postizao
hladne metalne boje i odbljeske
• Dramatika (tamni tonovi neba
mjestimično razbijeni bijelim
oblacima)
• Grad leži u olujnom pejzažu
dostojnim nekog od ekspresionista
20. st.
El Greco
• 1590-1600.
• Motiv skidanja Kristove haljine
• Kompozicija pokazuje oslobađanje
od talijanske škole, iako
koloristička harmonija pokazuje
obilježja Venecije
• Specifičan je
• U sebi sadrži i sjećanje na
bizantsku umjetnost
• Njegova karakteristična paleta s
malo boja: bijela, žuta, crvena,
plava i crna
• Kompozicija je predstavljala takvu
novost da ju Savjet kanonika
najprije nije htio uzeti, a kasnije su
se nagodili, ali za nižu cijenu od
dogovorene
El Greco
• Figure smještene bez
uobičajene perspektive
• Nije postignuta 3d tijela u
prostoru što je bilo
karakteristično za renesansu
• Nema ni geometrijske sheme,
pa sve upućuje da je gradnja
čitave kompozicije gotička, a
osjetan je i bizantski utjecaj
• Ovdje se umjetnikov genij
očituje u psihološkom
pronicanju lica, snazi crvenila
Kristove odjeće i u modernoj
individualizaciji ženskih likova
Sv. Ivan Evanđelist,
1594-04.
El Greco
• Krist nosi križ
• 1600-1605.
• Jaka vjera u Španjolskoj
• El Grecove slike dosta moderno
djeluju
• Brojne narudžbe je imao
• Tek su generaciju kasnije ljudi
počeli kritizirati njegove
neprirodne oblike i boje i smatrati
njegove slike neslanom šalom.
• Tek nakon 1. sv. rata, kad su nas
moderni umjetnici naučili da ne
primjenjujemo iste norme
“ispravnosti” na sva umjetnička
djela, El Grecova umjetnost
ponovno je otkrivena i shvaćena.
• Platna potpisivao grčkim slovima
Sveti
Jeronim
El Greco
• Bogorodica s Djetetom,
sv. Martinom i
sv.Agnezom, 1597-99.
• Likovi koji se u zanosu
uzdižu prema dubokim
modrilima rastvorenog
neba
• Čudne boje, zelena,
crvena, žuta, plava
• Izduženost likova
• Specifične fizionomije
Autoportet,
1604.
Krist,
1606.
Brat Félix Paravicino,
1609.
• Poznati
znanstvenik i
pjesnik
• El Grecov
prijatelj koji je
hvalio njegovu
genijalnost u
nekoliko soneta
• Žive oči, nježne
izražajne ruke i
blijedo lice
odaju duhovnu
snagu
El Greco
• Laokont, 1610.
• Desno su Apolon
i Dijana i gledaju
Laokonta sa
sinovima kako se
muče želeći se
osloboditi zmija
• U pozadini je
Toledo, umjesto
Troje
• Paćenički,
izmučeni lik
Laokonta
• Spoj nagih tijela
• Simboličan
prikaz života i
smrti
• Jedina slika s
mitološkom
temom
El Greco
• Efektni, neobuzdani potezi kistom, nedovršenost i poodmakla
apstrakcija
• To ga i iz današnje perspektive čini nevjerojatno modernim
• Udaljivši se od slikarskih tradicija svoga vremena, ne postigavši
internacionalnu slavu pod kraljevskim patronatom, gotovo je 3
stoljeća bio osuđen na zaborav
• Tek su predstavnici postimpresionističke avangarde otvorili put
novoj prosudbi njegovih djela
• Početkom 20. st. slavljen je kao otac moderne i preteča njem.
Ekspresionizma
• Istodobno su protivnici moderne umjetnosti proglasili njegove slike
tek izrazom neurotične prirode
• Zagovarao i tumačio umjetnost vlastitog vremena, a ovisnost o
antičkim uzorima smatrao je negativnom osobinom umjetnikâ

El Greco

  • 1.
  • 2.
    El Greco • Kreta •Venecija, Tizian, Tintoretto, Veronese • Rim, Michelangelo • Toledo • Podrijetlom Grk, slikarskom naobrazbom Talijan a nastupom Španjolac
  • 3.
    El Greco • 1566.je u Veneciji i radi u Tizianovom ateljeu gdje osim blistave palete upoznaje postavljanje tijela u kompoziciji koja doprinosi povezanosti cjeline, kao i ostvarenju odgovarajuće atmosfere • Privlači ga i Jacopo Bassano koji u to doba radi tamne slike koje svojim nestvarnim osvjetljenjem nalaze odjeka u El Grecovoj fantaziji • Blizak mu bio i Tintoretto, zbog isticanja boja, bljeskanja svijetla, uznemirenih, napetih oblika
  • 4.
    El Greco • Došaos Krete gdje je trajala posljednja faza bizantske umjetnosti • Prožet velikom tradicijom Bizanta • 1570. je u Rimu s preporukom Julija Klovića • Bogate zbirke antičke umjetnosti • Komentar na Michelangelov Posljednji sud za koji je rekao da bi ga on bolje napravio
  • 5.
    El Greco • Oko1571-73 • Portret J. Klovića • Sličan portretima koji su se tada slikali u Veneciji • Desnom rukom pokazuje na ukrašenu knjigu s minijaturama, jednu od onih koju je izradio • Otvoren prozor u pozadini
  • 6.
    El Greco • NadimakIl Greco dobio u Italiji ili El Greco, u Španjolskoj • Grk, platna je često znao potpisivati na grčkom • 1576. napušta Italiju i odlazi u Španjolsku • Tu će se dalje razvijati njegov opus i doseći vrhunac • Španjolska je tada bila najbogatija i najmoćnija država na Sredozemlju, a njezin kralj Filip II. gradi Escorial i traži majstore, kipare, slikare, arhitekte, … • Tu će i El Greco okušati svoju šansu
  • 7.
    El Greco • Prviradovi u Španjolskoj nastaju u Madridu i vežu se dijelom uz Escorial • Nakon neuspjeha sa slikom Mučeništvo Sv. Mauricija napušta Madrid i odlazi u Toledo, gdje ostaje do kraja života • Četiri desetljeća trajao je međusobni, duboki utjecaj između umjetnika i kraja u koji dolazi • Toledo je bio stalno prisutan u njegovim djelima, umjetnik je bio obuzet njime, njegovoj silueti se gotovo uvijek vraćao
  • 8.
    El Greco • Kristna Maslinskoj gori • Ovdje se spaja ekspresioniza m i nadrealizam
  • 9.
    El Greco • Sv.Ivan Evanđelist i Sv. Franjo • Neobično izduženi likovi i pomalo neobične boje metalnog odsjaja • U domovini je navikao gledati likove svetaca u starom bizantskom stilu- ozbiljne, krute i daleko od bilo kakve vjernosti prirodi
  • 10.
    1577. • Prvo djelonastalo u Toledu • Zrelost • Dramatična ekspresija • Izvještačeno i apstraktno ritmiziranje draperije • Izduženost likova
  • 11.
    El Greco • Pokopgrofa Orgaza, 1586. • Kapela u crkvi San Tome u Toledu • Narudžba • Slavi srednjovjekovnog dobrotvora koji je bio toliko pobožan da su se na njegovom pokopu čudesno pojavili Sv. Stjepan i Sv. Augustin da bi mu tijelo položili u grob • Pokop je bio 1323. g. ali ga je El Greco prikazao kao suvremeni događaj, portretirajući među nazočnima mnoge predstavnike lokalnog plemstva i svećenstva • Blistavu raskoš boja i teksture na oklopu i ruhu teško da bi nadmašio i sam Tizian • Točno iznad grofa anđeo nosi njegovu dušu put neba • Gore je snažan kovitlac koji se uzdiže prema Kristovom liku
  • 12.
    El Greco • Kompozicijaje građena kao sinteza 3 horizontalna pojasa: realnog svijeta portreta, umjetnikovih suvremenika u funkciji svjedoka u srednjem pojasu • Scene čuda u donjem pojasu • Prikaz umjetnikove vizije otvorenog neba u gornjem dijelu slike • Sve je dato u kontrastu dubokih, crnih i blještavo srebrnasto-sivih tonova iz kojih “zvone” žuta i crvena • Njegove figure su naglašeno izdužene; objašnjava da ih “izdužuje” kako bi im dao izgled nebeskih tijela • Utjecaj je to bizantskih slika
  • 13.
  • 14.
  • 15.
  • 16.
  • 17.
  • 18.
  • 19.
  • 20.
  • 21.
    Sv. Martin iprosjak, 1597-99.
  • 22.
  • 23.
    El Greco • Svetaobitelj, 1600. • Izdužena lica • Živio sa sinom Horge Manuelom i svojom ženom Heronimom de las Kuebas • Njezin lik često je rabio slikajući Madonu
  • 24.
  • 25.
    Gospa sa Sv.Martinom i Agnezom, 1597-99.
  • 26.
    El Greco • Toledou oluji, 1597. • Grad slika u trenutku kad munja sablasno para oblake a njezino svjetlo bljeska po zidovima gradskih utvrda • Svi su potezi kista poprimili oblik plamena, dršću • Miješao je boje s mliječi smokvina lista i s tom smjesom postizao hladne metalne boje i odbljeske • Dramatika (tamni tonovi neba mjestimično razbijeni bijelim oblacima) • Grad leži u olujnom pejzažu dostojnim nekog od ekspresionista 20. st.
  • 27.
    El Greco • 1590-1600. •Motiv skidanja Kristove haljine • Kompozicija pokazuje oslobađanje od talijanske škole, iako koloristička harmonija pokazuje obilježja Venecije • Specifičan je • U sebi sadrži i sjećanje na bizantsku umjetnost • Njegova karakteristična paleta s malo boja: bijela, žuta, crvena, plava i crna • Kompozicija je predstavljala takvu novost da ju Savjet kanonika najprije nije htio uzeti, a kasnije su se nagodili, ali za nižu cijenu od dogovorene
  • 28.
    El Greco • Figuresmještene bez uobičajene perspektive • Nije postignuta 3d tijela u prostoru što je bilo karakteristično za renesansu • Nema ni geometrijske sheme, pa sve upućuje da je gradnja čitave kompozicije gotička, a osjetan je i bizantski utjecaj • Ovdje se umjetnikov genij očituje u psihološkom pronicanju lica, snazi crvenila Kristove odjeće i u modernoj individualizaciji ženskih likova
  • 29.
  • 30.
    El Greco • Kristnosi križ • 1600-1605. • Jaka vjera u Španjolskoj • El Grecove slike dosta moderno djeluju • Brojne narudžbe je imao • Tek su generaciju kasnije ljudi počeli kritizirati njegove neprirodne oblike i boje i smatrati njegove slike neslanom šalom. • Tek nakon 1. sv. rata, kad su nas moderni umjetnici naučili da ne primjenjujemo iste norme “ispravnosti” na sva umjetnička djela, El Grecova umjetnost ponovno je otkrivena i shvaćena. • Platna potpisivao grčkim slovima
  • 31.
  • 32.
    El Greco • Bogorodicas Djetetom, sv. Martinom i sv.Agnezom, 1597-99. • Likovi koji se u zanosu uzdižu prema dubokim modrilima rastvorenog neba • Čudne boje, zelena, crvena, žuta, plava • Izduženost likova • Specifične fizionomije
  • 33.
  • 34.
  • 35.
    Brat Félix Paravicino, 1609. •Poznati znanstvenik i pjesnik • El Grecov prijatelj koji je hvalio njegovu genijalnost u nekoliko soneta • Žive oči, nježne izražajne ruke i blijedo lice odaju duhovnu snagu
  • 36.
    El Greco • Laokont,1610. • Desno su Apolon i Dijana i gledaju Laokonta sa sinovima kako se muče želeći se osloboditi zmija • U pozadini je Toledo, umjesto Troje • Paćenički, izmučeni lik Laokonta • Spoj nagih tijela • Simboličan prikaz života i smrti • Jedina slika s mitološkom temom
  • 37.
    El Greco • Efektni,neobuzdani potezi kistom, nedovršenost i poodmakla apstrakcija • To ga i iz današnje perspektive čini nevjerojatno modernim • Udaljivši se od slikarskih tradicija svoga vremena, ne postigavši internacionalnu slavu pod kraljevskim patronatom, gotovo je 3 stoljeća bio osuđen na zaborav • Tek su predstavnici postimpresionističke avangarde otvorili put novoj prosudbi njegovih djela • Početkom 20. st. slavljen je kao otac moderne i preteča njem. Ekspresionizma • Istodobno su protivnici moderne umjetnosti proglasili njegove slike tek izrazom neurotične prirode • Zagovarao i tumačio umjetnost vlastitog vremena, a ovisnost o antičkim uzorima smatrao je negativnom osobinom umjetnikâ